CILJEVI PREDMETA: Cilj ovog predmeta je definirati osnovne komponente građe računala, te osnovne pojmove vezane uz njegov rad. Specifični ciljevi u prvom dijelu kolegija su naučiti modele spremanja podataka u glavnoj memoriji preko binarnog zapisa, rad centralne procesorske jedinice na razini strojnog jezika i njenu komunikaciju s memorijom i ostalim komponentama računala. Kako bi gore navedeni ciljevi mogli biti ostvareni potrebno je savladati binarne operacije, boolovu algebru i principe konstruiranja logičkih sklopova. U drugom dijelu specifični cilj je upoznavanje s principima rada različitih operativnih sustava i osnovama internet protokola, s posebnim naglaskom na učenje i vježbu korištenja Linux operativnog sustava, dok je u trećem dijelu cilj definirati osnovne principe i tehnike rješavanja problema na računalu. Slijedi učenje pseudokoda i pisanja osnovnih algoritama koji uključuju grananje, iterativne i rekurzivne strukture. Paralelno, na laboratorijskim vježbama, kao osnovni programski jezik za praktično upoznavanje s gore navedenih cjelina, uči se sintaksa i logika C programskog jezika.
ISHODI UČENJA NA RAZINI PROGRAMA KOJIMA PREDMET DOPRINOSI:
1. Znanje i razumijevanje
1.2. demonstrirati poznavanje i razumijevanje osnova tehničkih znanosti
1.3. demonstrirati poznavanje i razumijevanje informacijsko komunikacijske tehnologije
2. Primjena znanja i razumijevanja
2.2. uočiti i opisati temeljne vrste tehničkih tvorevina i njihovu uporabu
2.3. analitički pristupati zadanim problemima i konstruirati prikladne logičke argumente
2.4. matematički modelirati i rješavati standardne fizikalne probleme
2.5. učinkovito koristiti informacijsko-komunikacijsku tehnologiju
OČEKIVANI ISHODI UČENJA NA RAZINI PREDMETA:
Po završetku kolegija Uvod u računarstvo student će biti sposoban:
1. definirati osnovne pojmove vezane uz glavne komponente računala (arhitektura računala, RAM, ROM, CPU, memorije za masovnu pohranu podataka, ulazne i izlazne jedinice);
2. definirati osnovne pojmove vezane uz spremanje, organizaciju i manipulaciju podataka na računalu (logičke i aritmetičke operacije, binarni sistem, memorijske ćelije, strojni jezik, program i podatak, software, protokoli);
3. definirati osnovne pojmove vezane uz operativne sustave i internet protokole;
4. opisati i analizirati ulogu pojedinih komponenata računala u njegovu radu i procese koji se odvijaju prilikom izvršenja nekog programa na razini strojnog jezika, te ulogu operativnog sustava i internet protokola;
5. samostalno koristiti operativni sustav Linux;
6. konstruirati i analizirati jednostavne algoritme koji uključuju grananje, iteraciju i rekurziju;
7. konstruirati i analizirati rješenja za jednostavne matematičke i fizikalne problem pisanjem programa u programskom jeziku C.
SADRŽAJ PREDMETA:
1. tjedan: upoznavanje s linux OS, osnovne naredbe i organizacija podataka;
2. tjedan: Booleovi operatori, logička vrata, flip-flopovi, binarna i hexadecimalna notacija;
3. tjedan: glavna memorija (RAM), organizacija i kapacitet, masovno spremanje podataka;
4. tjedan: binarni sistem, spremanje cijelih i decimalnih brojeva, spremanje teksta, slika i zvuka, kompresija podataka:
5. tjedan: osnove rada Centralne Procesorske Jedinice, kocept pohranjenog programa;
6. tjedan: strojni jezik, instrukcijski repertoar, primjeri izvršenja programa;
7. tjedan: odnos programa i podataka, logičke i aritmetičke operacije u strojnom jeziku;
8. tjedan: arhitektura računala, kontroleri, memorija s direktnim pristupom, komunikacija, ppipelining, multiprocesorska računala;
9. tjedan: operativni sistemi, komponente, pregled softwarea, koncept procesa i administriranja, sigurnost;
10. tjedan: internet, arhitektura, protokoli, adresiranje, aplikacije;
11. tjedan: web implementacije, html, xml, sigurnost;
12. tjedan: algoritmi, pregled, koncepti i definicije, pseudokod, tehnike rješavanja problema;
13. tjedan: iterativne i rekurzivne strukture;
14. tjedan: rješavanje konkretnih matematičkih i fizikalnih problema u pisanjem programa u C jeziku;
15. tjedan: ponavljanje i diskusija.
OBVEZE STUDENATA:
Studenti su obvezni prisustvovati predavanjima, auditornim i laboratorijskim vježbama (75%). Tijekom 13 tjedana laboratorijskih vježbi studenti dobivaju 13 projekata koji se sastoje od više manjih problema koje studenti moraju riješiti, te rješenja i obrazloženja napisati u zadani formular. Potrebno je predati barem 10 projekata u kojima su obvezni točno riješiti barem 30% zadataka. Tijekom semestra studenti imaju dva kolokvija na kojima rješavaju teorijske probleme s predavanja, te praktične zadatke s auditornih vježbi.
OCJENJIVANJE I VREDNOVANJE RADA STUDENATA:
Tijekom 13 tjedana laboratorijskih vježbi studenti dobivaju 13 projekata koji se sastoje od više manjih problema koje studenti rješavaju na računalu u računalnoj učionici, te rješenja i obrazloženja pišu u zadani formular. Svaki zadatak zahtjeva pokretanje zadanog programa napisanog u C programskom jeziku, te promjenu/dodavanje varijabli, naredbi i funkcija. Ovi projekti nose 40% ocjene, a potrebni minimum predanih projekata za dobivanje potpisa je 10, uz uvjet da 30% zadataka mora biti točno riješeno. Tijekom semestra predviđena su dva kolokvija koji nose po 30% ocjene, a potrebni minimum za dobivanje ocjene je 40% na svakom od njih. Kolokviji se sastoje od 5 pitanja od kojih su dva teorijska (s predavanja), a tri praktična (s auditornih vježbi). Studenti koji ne ispune zadani minimum na svakom od kolokvija pristupaju pismenom ispitu koji ujedinjuje gradivo oba kolokvija pri čemu su obvezni minimalno rjiešiti 45% zadataka. Studenti koji žele veću ocjenu od one koju su zaslužili zbirom laboratorijskih bodova i bodova s kolokvija/ispita mogu pristupiti usmenom ispitu na kojem rješavaju praktične zadatke slične problemima s laboratorijskih vježbi ali ih ovaj put ne rješavaju na računalu već na školskoj ploči uz potrebna konceptualna obrazloženja.
|
Pristupačnost
