Pristupačnost
U razdoblju od ponedjeljka, 27. listopada do srijede, 29. listopada 2025. godine održat će se na Kemijskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Koordinacijski sastanak CEEPUS mreže Colloids and nanomaterials in education and research na kojem će sudjelovati 12 koordinatora iz Mađarske, Slovenije, Srbije, Moldavije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Albanije, Kosova i Hrvatske. CEEPUS je srednjoeuropski program akademske mobilnosti koji uključuje razmjenu studenata prijediplomskog, diplomskog i doktorskog studija te nastavnika, a glavni koordinator mreže Colloids and nanomaterials in education and research je nastavnik Kemijskog odsjeka prof. dr. sc. Davor Kovačević. Pozivamo sve zainteresirane nastavnike i studente na predstavljanje svih partnera u mreži koje će se održati u utorak, 28. listopada 2025. prema navedenom rasporedu.
U petak i subotu 10. i 11. listopada ove godine na Kemijskom odsjeku PMF-a održat će se jubilarni 10. Simpozij studenata kemičara (SiSK10). Simpozij, u organizaciji Studentske sekcije Hrvatskoga kemijskog društva, znanstveni je skup za studente kemije i srodnih usmjerenja, čija je osnovna svrha omogućiti studentima razmjenu znanja, iskustava te prezentaciju vlastitih radova. Na ovogodišnjemu se skupu očekuje preko 50 studentskih priopćenja (posterskih i usmenih), četiri pozvana te dva plenarna predavanja.
Posebno nam je zadovoljstvo ove godine kao plenarnog predavača na SiSK-u pozdraviti Mortena Petera Meldala, dobitnika Nobelove nagrade za kemiju (2022). Profesor Medal predaje na Sveučilištu u Kopenhagenu gdje je osnovao i vodi Centar za evolucijsku i kemijsku biologiju. Njegovi najpoznatiji doprinosi su u području razvoja bakrom kataliziranih azidno-alkinskih cikloadicijskih (CuAAC-klik) i intramolekulskih N-acil iminijevih kaskadnih (INAIC) reakcija, te metoda koje se rabe u peptidnoj i kombinatoričkoj kemiji. Plenarno predavanje pod naslovom “Molecular click adventures: the Intramolecular INAIC-click reaction” održat će u subotu 11. listopada s početkom u 10 sati u predavaonici A1.
Fond Nenada M. Kostića za kemijske znanosti ove godine će po dvadeset i četvrti puta nagraditi diplomce osnovnih i master studija za najbolje završne radove i pohvaliti njihove mentore. Novčane nagrade iznosit će 1.200 i 1.050 EUR.
Ukoliko želite raditi u izuzetno poticajnoj okolini koja prepoznaje značenje i ulogu zaposlenika, surađivati sa stručnjacima iz svih područja – postanite i Vi dio PLIVINOG tima!
Odjel sterilne proizvodnje čini jedan od ključnih dijelova Plivine proizvodnje koji zbog povećanog obujma posla traži studente za rad na fazi vizualne kontrole proizvoda, konkretnije na kontroli pozicije klipa unutar šprice.
Poznati su dobitnici Rektorove nagrade za akademsku godinu 2024./2025.
Sveučilište u Zagrebu nagradilo je ukupno 108 radova u šest kategorija. 🌟
Među nagrađenima su i naši studenti:
🔹Sara Oštrić
🔹Petra Cindori
🔹Filip Pavičić
🔹Franka Sunjka, Jakov Borovec
🔹Luka Petohleb
🔹Anja Žiganto, Jan Vlahinić
🔹Jan Škreb
🔹Antonio Eršegović, David Grabovac
Svečana dodjela Rektorove nagrade održat će se 6. studenog 2025. u 10 sati na Sveučilištu u Zagrebu, u zgradi SEECEL-a. Dobitnici Rektorove nagrade morat će napraviti i postere svojih radova koji će biti izloženi u SEECEL-u od 6. do 14. studenog.
Popis svih dobitnika i detaljne upute možete pronaći na stranicama Sveučilišta: https://www.unizg.hr/nc/vijest/article/dobitnici-rektorove-nagrade-u-ak-god-20242025/
Čestitke svima! 👏
Zbog povećanog obujma posla tražimo motivirane studente koji su spremni učiti o kemiji i pomagati u njenom izvođenju. Radit ćete u dinamičnom okruženju te imati priliku naučiti praktične vještine rada u laboratoriju. Sve informacije su dostupne ovdje.
Želiš ispuniti svoje dane s novim iskustvima i probati nešto više od klasičnog studiranja i polaganja ispita? Voliš upoznavati nove ljude i želiš poraditi na svojim mekim vještinama, a pritom se i ludo zabaviti? Sve to ti pruža BEST, a i mnogo više!
BEST (Board of European Students of Technology) je udruga europskih studenata tehničkih i tehnoloških fakulteta u kojoj kroz balans rada i zabave u opuštenoj atmosferi imaš mogućnost stupiti u kontakt s tvrtkama, sudjelovati u organizaciji lokalnih i međunarodnih projekata i pritom razvijati vještine rada u timu, vođenja, javnog govora, odnosa s javnošću i mnogih drugih.
U potrazi smo za novim članovima pa se prijavi putem forme na poveznici i dođi na kviz i uvodni sastanak za nove članove koji će se održati 21.10. s početkom u 17:30 na FER-u (Martinovka - učionica M7). Također, možeš nam se pridružiti na redovnim sastancima koji se održavaju svaki četvrtak u 20:00 na FER-u.
Za više informacija - potraži nas na Instagramu ili posjeti našu web stranicu best.hr.
Pozivaju se studenti da se prijave za Nagradu Kemijskog odsjeka za znanstveno-istraživački rad.
Za prijavu je potrebno dostaviti do 15. 10. 2025. sljedeću dokumentaciju u Ured pročelnika Kemijskog odsjeka: ispunjeni prijavni obrazac, ispis rada, obrazloženje mentora, te sve materijale u elektroničkom obliku, u skladu s Pravilnikom.
Znanstvenici Kemijskog odsjeka Katarina Lisac i Dominik Cinčić te studentica Kemijskog odsjeka Sara Cepić u suradnji s Tomislavom Friščićem, Filipom Topićem, Mihailsom Arhangelskisom, Patrickom A. Julienom, Christopherom W. Nickelsom sa Sveučilišta McGill (Montreal, Kanada) i Andrewom J. Morrisom sa Sveučilišta Birmingham (Birmingham, Ujedinjeno Kraljevstvo) otkrili su nove akceptore halogenske veze te su objavili rad Halogen-bonded cocrystallization with phosphorus, arsenic and antimony acceptors u vrhunskom časopisu Nature Communications (IF = 12, 124).
Halogenska veza se intenzivno proučava posljednjih nekoliko desetljeća u svim područjima kemije a ponajviše u kristalnom inženjerstvu. To je privlačna interakcija koja se ostvaruje između elektrofilnog dijela atoma halogena (donora halogenske veze) i nukleofilnog područja druge (ili iste) molekule (akceptora halogenske veze). Energije halogenskih veza kreću se u rasponu od 5 do 150 kJ/mol i slične su vodikovim vezama. Razlike među tim dvjema interakcijama čine halogensku vezu jedinstvenim ‘alatom’ kristalnog inženjerstva, ponajviše zbog bolje usmjerenosti koja je posljedica manjka elektronske gustoće na kovalentno vezanom atomu halogena u relativno uskom području (tzv. σ-šupljina).
U posljednjih dvadesetak godina za istraživanje halogenskih veza najčešće su primjenjivani organski sustavi s perfluoriranim spojevima kao donorima halogenske veze, dok su najčešće korišteni akceptori halogenskih veza brojni organski spojevi koji sadrže različite funkcijske skupine s dušikom ili kisikom. Skupine s težim atomima kao akceptorima halogenske veze rijeđe su izučavane, a uključuju najviše spojeve sa sumporom te halogenim elementima. Međutim gotovo da i ne postoje istraživanja halogenskih veza kojima su akceptori teži elementi 15. i 16. skupine. U ovom radu je po prvi put opisano eksperimentalno i teorijsko izučavanje halogenskih veza s fosforom, arsenom i antimonom. Kokristalizacijom 1,3,5-trijodtrifluorbenzena (tftib) s trifenilfosfinom (PPh3), trifenilarsinom (AsPh3) i trifenilstibinom (SbPh3) dobiveni su kokristali u kojima su molekule povezane halogenskim vezama I···P, I···As i I···Sb. Riječ je o prvim ikada izoliranim i strukturno karakteriziranim kokristalima u kojima atom joda tvori halogensku vezu s elementima 15. skupine koji su teži od dušika.
Kokristali su pripravaljeni mehanokemijskom sintezom i kristalizacijom iz otopine te su izučavani termogravimetrijskom analizom, razlikovno pretražnom kalorimetrijom, FTIR-ATR spektroskopijom te metodama difrakcije rentgenskih zraka na praškastom uzorku i jediničnom kristalu. Mehanokemijska sinteza kokristalâ praćena je in situ Ramanovom spektroskopijom. Za procjenu halogenskih veza I···P, I···As and I···Sb, kao i za objašnjenje nepostojanja kokristala 1,3,5-trijodtrifluorbenzena s trifenilaminom te trifenilbizmutinom, u radu je opisano teorijsko izučavanje metodom DFT pretpostavljenih molekulskih kompleksa u plinskoj fazi kao i kompleksa nađenih u kristalnim strukturama. Analiza dobivenih molekulskih i kristalnih struktura kokristala zajedno s teorijskim izučavanjem, pokazala je da su fosfor, arsen i antimon relativno dobri akceptori halogenske veze. Udaljenosti I∙∙∙E (E = P, As, Sb) su u rasponu od 3,31 Å do 3,57 Å, što je 11 do 12% kraće od sume van der Waalsovih radijusa, a računate energije interakcije su u rasponu od 12-17 kJ/mol.
Ovaj rad opisuje nove spoznaje ne samo o halogenskoj vezi već i o supramolekulskoj kemiji općenito, uvodi nova tri elementa kao komponente u kokristalima temeljenim na halogenskim vezama te ‘pomiče’ granice supramolekulske kemije arsena i antimona.
Objavljeni znanstveni rezultati iz područja supramolekulske kemije postignuti su radom na znanstvenom projektu koji financira Hrvatska zaklada za znanost: Kristalno inženjerstvo višekomponentnih metaloorganskih materijala povezanih halogenskom vezom: ususret supramolekulskom ugađanju strukture i svojstava (IP-2014-09-7367) te znanstveni projekt NSERC (RGPIN-2017-06467) i E. W. R. Steacie Memorial Fellowship (SMFSU 507347-17).