Pristupačnost
PREDAVANJE „IZRADA ZAVRŠNOG RADA“ održat će se u četvrtak, 19. ožujka 2026. u 13:00 sati u predavaonici A1.
Predavanje je obavezno za sve studente koji upisuju kolegij Završni ispit u ak. god. 2025./2026.
U subotu 24. siječnja 2026. u sklopu kolegija Kemija okoliša studenti prijediplomskog studija Kemija te integriranog prijediplomskog i diplomskog studija Biologija i Kemija, modul nastavnički, posjetili su Nuklearnu elektranu Krško. Izuzetno zanimljivo predavanje studentima je održao Luka Cavaliere Lokas, univ. mag. phys., donedavno student fizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a trenutno inženjer za nuklearno gorivo i jezgru reaktora u odjelu Inženjerstva Nuklearne elektrane Krško.
Sveučilište u Zagrebu objavljuje natječaje za mobilnost studenata u akademskoj godini 2026./2027. u okviru bilateralne međusveučilišne razmjene.
Natječaji za dodjelu stipendija iz sveučilišnih sredstava redovnim studentima Sveučilišta u Zagrebu za jednosemestralnu studentsku razmjenu u semestrima partnerskih sveučilišta za ak. god. 2026./27.
Detalji natječaja dostupni su na našim mrežnim stranicama na poveznici.
Otvorene su prijave za jubilarni 10. Simpozij doktorskih studija PMF-a!
Simpozij će se održati 24. i 25. travnja 2026. godine na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (Bijenička cesta 32).
Registracije su službeno otvorene, a rok za prijavu sažetaka je 20. veljače 2026. godine, putem službene web stranice Simpozija.
Podsjećamo da za sudjelovanje na Simpoziju nema kotizacije.
Za više informacija o prijavama i programu 10. Simpozija pratite naš web (PhD Student Symposium) te društvene mreže Instagram (@phdsspmf) i Facebook (Faculty of Science PhD Student Symposium).
Za dodatna pitanja javite se na: phdss@pmf.hr
Znanstvenici Kemijskog odsjeka Vladimir Stilinović, Vinko Nemec i Dominik Cinčić te diplomirani studenti Kemijskog odsjeka Toni Grgurić i Tomislav Piteša, objavili su rad Bifurcated and monocentric halogen bond in cocrystals of metal(II) acetylacetonates with p-dihalotetrafluorobenzenes u uglednom časopisu Crystal Growth & Design (IF 3,972). Rad je zbog visoke ocjene recenzenata istaknut na naslovnici veljačkog izdanja časopisa.
Rad opisuje istraživanje kompeticije između bifurkirane i monocentrične halogenske veze. Kao potencijalni akceptori bifurkirane halogenske veze porabljeni su acetilacetonati dvovalentnih kationa: Cu(acac)2, Pd(acac)2, VO(acac)2, Ni(acac)2(H2O)2, Co(acac)2(H2O)2 i Zn(acac)2(H2O), te su kokristalizirani s 1,4-dijodtetrafluorbenzenom (tfib) i 1,4-dibromtetrafluorbenzenom (tfbb) kao donorima halogenske veze. Dobiveno je ukupno deset kokristala, za koje je strukturnom analizom pokazano da je u njih osam prisutna bifurkirana halogenska veza pri čemu oba kisikova atoma liganda acac djeluju kao akceptori. U kokristalima s Cu(acac)2 i Pd(acac)2 bifurkirana halogenska veza je simetrična, dok je u kokristalima VO(acac)2 i Zn(acac)2(H2O) asimetrična. Jedini sustavi u kojima je prisutna halogenska veza s alternativnim akceptorima, kisikovim atomima molekula vode, su kokristali tfib s Ni(acac)2(H2O)2 i Co(acac)2(H2O)2, u kojima koordinirane molekule vode stvaraju vodikovu vezu s kisikovim atomima liganada acac onemogučujući time vezanje halogenog atoma. Sklonost povezivanja izučavanih akceptora i donora bifurkiranom halogenskom vezom također je potvrđena kvantnomehaničkim računima koji su pokazali da je i u plinskoj fazi bifurkirana halogenska veza povoljnija od monocentrične za 4 -14 kJ mol–1.
Objavljeni znanstveni rezultati iz područja supramolekulske kemije postignuti su radom na znanstvenom projektu koji financira Hrvatska zaklada za znanost: Kristalno inženjerstvo višekomponentnih metaloorganskih materijala povezanih halogenskom vezom: ususret supramolekulskom ugađanju strukture i svojstava (CrystEngMOM, IP-2014-09-7367).