Pristupačnost
Matej Kožić, zaposlenik Kemijskog odsjeka PMF-a, nagrađen je jednom od dvije nagrade za najbolje usmeno priopćenje na Prvom Skup Mladih Biofizičara koji se održao 14. 11. 2025. na institutu Ruđer Bošković u organizaciji Hrvatskog Biofizičkog Društva. U sklopu usmenog izlaganja, Matej Kožić predstavio je rezultate svog istraživanja koje provodi pod mentorstvom profesora Branimira Bertoše u sklopu Horizon projekta MI-DNA DISC (Grant Agreement 101115215). Fokus predstavljenih istraživanja jest na razvoju biblioteke oligonukleotida u svrhu dugotrajne pohrane podataka.
U razdoblju od ponedjeljka, 27. listopada do srijede, 29. listopada 2025. godine održan je na Kemijskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Koordinacijski sastanak (Short-term Network Meeting) CEEPUS mreže HR-1108-09-2526 Colloids and nanomaterials in education and research na kojem je sudjelovalo 12 koordinatora iz Mađarske, Slovenije, Srbije, Moldove, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Albanije, Kosova i Hrvatske.
Na Eberhard Karls University of Tübingen, u grupi prof. Mačeka, dostupno je radno mjesto doktoranda u području analitičke biokemije i shotgun proteomike. Više informacija dostupno je u pratećem dokumentu.
30. listopada 2025. u 15,00 sati na internetskoj stranici Grada Zagreba, www.zagreb.hr, objavljeni natječaji za dodjelu Stipendije Grada Zagreba studentima ostalih godina studija za akademsku godinu 2025./2026.
Rok za predaju prijava je 28. studenoga 2025. do 15,00 sati.
Za provedbu natječaja razvijen je sustav prijave putem aplikacije eStipendije.
Kandidatkinje i kandidati aplikaciji mogu pristupiti putem online servisa za građane preko portala ePisarnica Grada Zagreba odabirom usluge e-Stipendije na poveznici
https://www.zagreb.hr/stipendije-grada-zagreba-2025-2026/212001
Prijave poslane zemaljskom poštom ili elektroničkom poštom (e-mailom) ili dostavljene osobno u papirnatom obliku neće se uzimati u obzir.
Video koji pokazuje postupak prijave kroz aplikaciju eStipendije možete pogledati na poveznici https://youtu.be/gUqEgWANfiQ
Poveznica za najčešća pitanja i odgovore:
Fond Nenada M. Kostića za kemijske znanosti ove godine će po dvadeset i četvrti puta nagraditi diplomce osnovnih i master studija za najbolje završne radove i pohvaliti njihove mentore. Novčane nagrade iznosit će 1.200 i 1.050 EUR.
Znanstvenici Zavoda za biokemiju Kemijskog odsjeka Mirna Biluš, Marko Močibob, Igor Živković i Ita Gruić-Sovulj, u suradnji sa znanstvenicima iz Njemačke, Velike Britanije i Izraela, objavili su rad pod naslovom On the Mechanism and Origin of Isoleucyl-tRNA Synthetase Editing against Norvaline u uglednom časopisu Journal of Molecular Biology (IF 4,894).
Rad opisuje diskriminaciju nepripadnih aminokiselina valina i norvalina od strane izoleucil-tRNA-sintetaze (IleRS) i posljedice pogrešnog odabira aminokiselina u biosintezi proteina. Valin je prirodna, proteinogena aminokiselina koja je uvijek prisutna u stanici, dok je norvalin neproteinogena aminokiselina i metabolički nusprodukt koji se sintetizira samo pri određenim uvjetima. Autori su pokazali da izoleucil-tRNA-sintetaza podjednako učinkovito aktivira valin i norvalin u svom sintetskom aktivnom mjestu i prenosi ih na izoleucinsku tRNA. Stoga IleRS ima dodatnu hidrolitičku domenu kojom popravlja svoju pogrešku i hidrolizira valil- i norvalil-tRNAIle, pri čemu je hidroliza norvalil-tRNAIle učinkovitija. Ukoliko se hidrolitička domena deaktivira, valin i norvalin se u visokom postotku mogu ugraditi u proteom, na položaje kodiranim izoleucinskim kodonima. Iako je analiza proteoma spektrometrijom masa i bioinformatička analiza pokazala da ne postoje značajne razlike u položaju i udjelu pogrešno translatiranih kodona za izoleucin, in vivo pokusi su pokazali da je ugradnja norvalina u proteine ipak pogubnija za stanice Escherichia coli od pogrešne ugradnje valina. Budući da strukturno slične i evolucijski srodne valil- i leucil-tRNA-sintetaza također uspješno hidroliziraju norvalil-tRNA, rezultati imaju zanimljive evolucijske implikacije - da se zajednička hidrolitička domena razvila vrlo rano kako bi se spriječila infiltracija norvalina u proteine u još ranoj fazi evolucije živog svijeta.
Zajedno sa znanstvenicima s Kemijskog odsjeka, u istraživanju su sudjelovali Maja Šemanjski i Boris Maček sa Sveučilišta u Tübingenu, Agnes Toth-Petroczy sa Max Planck Institute of Molecular Cell Biology and Genetics u Dresdenu, Dan S.Tawfik s Weizmann Institute of Science u Rehovotu i Nevena Cvetešić s Imperial College u Londonu. Ovo istraživanje ostvareno je u okviru projekta Aminoacil-tRNA-sintetaze kao čuvari standardnog genetičkog koda (IP-2016-06-6272) financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost.