Događanja na PMF-u

12.
veljače
13:00-14:00,
Kemijski odsjek, predavaonica A1
17.
veljače
12:00-13:00,
Kemijski odsjek, predavaonica 222 (ZFKS)
23.
veljače
11:00-12:00,
Kemijski odsjek, predavaonica P1

Opće obavijesti

 

Promocija studenata sveučilišnog prijediplomskog studija Kemija Sveučilišta u Zagrebu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta održat će se u četvrtak, 12. veljače u 13:00 sati.

Autor: Andrea Usenik
Posjet studenata Kemijskog odsjeka...

U subotu 24. siječnja 2026. u sklopu kolegija Kemija okoliša studenti prijediplomskog studija Kemija te integriranog prijediplomskog i diplomskog studija Biologija i Kemija, modul nastavnički, posjetili su Nuklearnu elektranu Krško. Izuzetno zanimljivo predavanje studentima je održao Luka Cavaliere Lokas, univ. mag. phys., donedavno student fizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a trenutno inženjer za nuklearno gorivo i jezgru reaktora u odjelu Inženjerstva Nuklearne elektrane Krško.

 

 

Autor: Aleksandra Maršavelski

OBAVIJESTI ZA STUDENTE

Sveučilište u Zagrebu objavljuje natječaje za mobilnost studenata u akademskoj godini 2026./2027. u okviru bilateralne međusveučilišne razmjene.

Natječaji za dodjelu stipendija iz sveučilišnih sredstava redovnim studentima Sveučilišta u Zagrebu za jednosemestralnu studentsku razmjenu u semestrima partnerskih sveučilišta za ak. god. 2026./27.

Detalji natječaja dostupni su na našim mrežnim stranicama na poveznici.

Autor: Aleksandra Maršavelski
10. Simpozij doktorskih studija PMF-a

Otvorene su prijave za jubilarni 10. Simpozij doktorskih studija PMF-a!

Simpozij će se održati 24. i 25. travnja 2026. godine na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (Bijenička cesta 32).

Registracije su službeno otvorene, a rok za prijavu sažetaka je 20. veljače 2026. godine, putem službene web stranice Simpozija.

Podsjećamo da za sudjelovanje na Simpoziju nema kotizacije.

Za više informacija o prijavama i programu 10. Simpozija pratite naš web (PhD Student Symposium) te društvene mreže Instagram (@phdsspmf)  i Facebook (Faculty of Science PhD Student Symposium).

Za dodatna pitanja javite se na: phdss@pmf.hr

Autor: Aleksandra Maršavelski

Znanstvenici Zavoda za biokemiju Kemijskog odsjeka Mirna Biluš, Marko Močibob, Igor Živković i Ita Gruić-Sovulj, u suradnji sa znanstvenicima iz Njemačke, Velike Britanije i Izraela, objavili su rad pod naslovom On the Mechanism and Origin of Isoleucyl-tRNA Synthetase Editing against Norvaline u uglednom časopisu Journal of Molecular Biology (IF 4,894).

Rad opisuje diskriminaciju nepripadnih aminokiselina valina i norvalina od strane izoleucil-tRNA-sintetaze (IleRS) i posljedice pogrešnog odabira aminokiselina u biosintezi proteina. Valin je prirodna, proteinogena aminokiselina koja je uvijek prisutna u stanici, dok je norvalin neproteinogena aminokiselina i metabolički nusprodukt koji se sintetizira samo pri određenim uvjetima. Autori su pokazali da izoleucil-tRNA-sintetaza podjednako učinkovito aktivira valin i norvalin u svom sintetskom aktivnom mjestu i prenosi ih na izoleucinsku tRNA. Stoga IleRS ima dodatnu hidrolitičku domenu kojom popravlja svoju pogrešku i hidrolizira valil- i norvalil-tRNAIle, pri čemu je hidroliza norvalil-tRNAIle učinkovitija. Ukoliko se hidrolitička domena deaktivira, valin i norvalin se u visokom postotku mogu ugraditi u proteom, na položaje kodiranim izoleucinskim kodonima. Iako je analiza proteoma spektrometrijom masa i bioinformatička analiza pokazala da ne postoje značajne razlike u položaju i udjelu pogrešno translatiranih kodona za izoleucin, in vivo pokusi su pokazali da je ugradnja norvalina u proteine ipak pogubnija za stanice Escherichia coli od pogrešne ugradnje valina. Budući da strukturno slične i evolucijski srodne valil- i leucil-tRNA-sintetaza također uspješno hidroliziraju norvalil-tRNA, rezultati imaju zanimljive evolucijske implikacije - da se zajednička hidrolitička domena razvila vrlo rano kako bi se spriječila infiltracija norvalina u proteine u još ranoj fazi evolucije živog svijeta.

Zajedno sa znanstvenicima s Kemijskog odsjeka, u istraživanju su sudjelovali Maja Šemanjski i Boris Maček sa Sveučilišta u Tübingenu, Agnes Toth-Petroczy sa Max Planck Institute of Molecular Cell Biology and Genetics u Dresdenu, Dan S.Tawfik s Weizmann Institute of Science u Rehovotu  i Nevena Cvetešić s Imperial College u Londonu. Ovo istraživanje ostvareno je u okviru projekta Aminoacil-tRNA-sintetaze kao čuvari standardnog genetičkog koda (IP-2016-06-6272) financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost.

Autor: Vladimir Stilinović
Popis obavijesti

Broj posjeta:
10923685