Pristupačnost
U razdoblju od ponedjeljka, 27. listopada do srijede, 29. listopada 2025. godine održat će se na Kemijskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Koordinacijski sastanak CEEPUS mreže Colloids and nanomaterials in education and research na kojem će sudjelovati 12 koordinatora iz Mađarske, Slovenije, Srbije, Moldavije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Albanije, Kosova i Hrvatske. CEEPUS je srednjoeuropski program akademske mobilnosti koji uključuje razmjenu studenata prijediplomskog, diplomskog i doktorskog studija te nastavnika, a glavni koordinator mreže Colloids and nanomaterials in education and research je nastavnik Kemijskog odsjeka prof. dr. sc. Davor Kovačević. Pozivamo sve zainteresirane nastavnike i studente na predstavljanje svih partnera u mreži koje će se održati u utorak, 28. listopada 2025. prema navedenom rasporedu.
U petak i subotu 10. i 11. listopada ove godine na Kemijskom odsjeku PMF-a održat će se jubilarni 10. Simpozij studenata kemičara (SiSK10). Simpozij, u organizaciji Studentske sekcije Hrvatskoga kemijskog društva, znanstveni je skup za studente kemije i srodnih usmjerenja, čija je osnovna svrha omogućiti studentima razmjenu znanja, iskustava te prezentaciju vlastitih radova. Na ovogodišnjemu se skupu očekuje preko 50 studentskih priopćenja (posterskih i usmenih), četiri pozvana te dva plenarna predavanja.
Posebno nam je zadovoljstvo ove godine kao plenarnog predavača na SiSK-u pozdraviti Mortena Petera Meldala, dobitnika Nobelove nagrade za kemiju (2022). Profesor Medal predaje na Sveučilištu u Kopenhagenu gdje je osnovao i vodi Centar za evolucijsku i kemijsku biologiju. Njegovi najpoznatiji doprinosi su u području razvoja bakrom kataliziranih azidno-alkinskih cikloadicijskih (CuAAC-klik) i intramolekulskih N-acil iminijevih kaskadnih (INAIC) reakcija, te metoda koje se rabe u peptidnoj i kombinatoričkoj kemiji. Plenarno predavanje pod naslovom “Molecular click adventures: the Intramolecular INAIC-click reaction” održat će u subotu 11. listopada s početkom u 10 sati u predavaonici A1.
Poznati su dobitnici Rektorove nagrade za akademsku godinu 2024./2025.
Sveučilište u Zagrebu nagradilo je ukupno 108 radova u šest kategorija. 🌟
Među nagrađenima su i naši studenti:
🔹Sara Oštrić
🔹Petra Cindori
🔹Filip Pavičić
🔹Franka Sunjka, Jakov Borovec
🔹Luka Petohleb
🔹Anja Žiganto, Jan Vlahinić
🔹Jan Škreb
🔹Antonio Eršegović, David Grabovac
Svečana dodjela Rektorove nagrade održat će se 6. studenog 2025. u 10 sati na Sveučilištu u Zagrebu, u zgradi SEECEL-a. Dobitnici Rektorove nagrade morat će napraviti i postere svojih radova koji će biti izloženi u SEECEL-u od 6. do 14. studenog.
Popis svih dobitnika i detaljne upute možete pronaći na stranicama Sveučilišta: https://www.unizg.hr/nc/vijest/article/dobitnici-rektorove-nagrade-u-ak-god-20242025/
Čestitke svima! 👏
Zbog povećanog obujma posla tražimo motivirane studente koji su spremni učiti o kemiji i pomagati u njenom izvođenju. Radit ćete u dinamičnom okruženju te imati priliku naučiti praktične vještine rada u laboratoriju. Sve informacije su dostupne ovdje.
Želiš ispuniti svoje dane s novim iskustvima i probati nešto više od klasičnog studiranja i polaganja ispita? Voliš upoznavati nove ljude i želiš poraditi na svojim mekim vještinama, a pritom se i ludo zabaviti? Sve to ti pruža BEST, a i mnogo više!
BEST (Board of European Students of Technology) je udruga europskih studenata tehničkih i tehnoloških fakulteta u kojoj kroz balans rada i zabave u opuštenoj atmosferi imaš mogućnost stupiti u kontakt s tvrtkama, sudjelovati u organizaciji lokalnih i međunarodnih projekata i pritom razvijati vještine rada u timu, vođenja, javnog govora, odnosa s javnošću i mnogih drugih.
U potrazi smo za novim članovima pa se prijavi putem forme na poveznici i dođi na kviz i uvodni sastanak za nove članove koji će se održati 21.10. s početkom u 17:30 na FER-u (Martinovka - učionica M7). Također, možeš nam se pridružiti na redovnim sastancima koji se održavaju svaki četvrtak u 20:00 na FER-u.
Za više informacija - potraži nas na Instagramu ili posjeti našu web stranicu best.hr.
Pozivaju se studenti da se prijave za Nagradu Kemijskog odsjeka za znanstveno-istraživački rad.
Za prijavu je potrebno dostaviti do 15. 10. 2025. sljedeću dokumentaciju u Ured pročelnika Kemijskog odsjeka: ispunjeni prijavni obrazac, ispis rada, obrazloženje mentora, te sve materijale u elektroničkom obliku, u skladu s Pravilnikom.
Znanstvenici Zavoda za biokemiju Kemijskog odsjeka Mirna Biluš, Marko Močibob, Igor Živković i Ita Gruić-Sovulj, u suradnji sa znanstvenicima iz Njemačke, Velike Britanije i Izraela, objavili su rad pod naslovom On the Mechanism and Origin of Isoleucyl-tRNA Synthetase Editing against Norvaline u uglednom časopisu Journal of Molecular Biology (IF 4,894).
Rad opisuje diskriminaciju nepripadnih aminokiselina valina i norvalina od strane izoleucil-tRNA-sintetaze (IleRS) i posljedice pogrešnog odabira aminokiselina u biosintezi proteina. Valin je prirodna, proteinogena aminokiselina koja je uvijek prisutna u stanici, dok je norvalin neproteinogena aminokiselina i metabolički nusprodukt koji se sintetizira samo pri određenim uvjetima. Autori su pokazali da izoleucil-tRNA-sintetaza podjednako učinkovito aktivira valin i norvalin u svom sintetskom aktivnom mjestu i prenosi ih na izoleucinsku tRNA. Stoga IleRS ima dodatnu hidrolitičku domenu kojom popravlja svoju pogrešku i hidrolizira valil- i norvalil-tRNAIle, pri čemu je hidroliza norvalil-tRNAIle učinkovitija. Ukoliko se hidrolitička domena deaktivira, valin i norvalin se u visokom postotku mogu ugraditi u proteom, na položaje kodiranim izoleucinskim kodonima. Iako je analiza proteoma spektrometrijom masa i bioinformatička analiza pokazala da ne postoje značajne razlike u položaju i udjelu pogrešno translatiranih kodona za izoleucin, in vivo pokusi su pokazali da je ugradnja norvalina u proteine ipak pogubnija za stanice Escherichia coli od pogrešne ugradnje valina. Budući da strukturno slične i evolucijski srodne valil- i leucil-tRNA-sintetaza također uspješno hidroliziraju norvalil-tRNA, rezultati imaju zanimljive evolucijske implikacije - da se zajednička hidrolitička domena razvila vrlo rano kako bi se spriječila infiltracija norvalina u proteine u još ranoj fazi evolucije živog svijeta.
Zajedno sa znanstvenicima s Kemijskog odsjeka, u istraživanju su sudjelovali Maja Šemanjski i Boris Maček sa Sveučilišta u Tübingenu, Agnes Toth-Petroczy sa Max Planck Institute of Molecular Cell Biology and Genetics u Dresdenu, Dan S.Tawfik s Weizmann Institute of Science u Rehovotu i Nevena Cvetešić s Imperial College u Londonu. Ovo istraživanje ostvareno je u okviru projekta Aminoacil-tRNA-sintetaze kao čuvari standardnog genetičkog koda (IP-2016-06-6272) financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost.