Pristupačnost
Dr. sc. Andrea Usenik s Kemijskog odsjeka PMF-a dobitnica je Godišnje nagrade Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu za 2025. godinu za rad „Intrinsic fluorescence of calixarenes: the origin and applications“ iz područja prirodnih znanosti, polja kemije. Nagrađeni rad objavljen je u časopisu Analytica Chimica Acta, a uz Andreu suautori su Vladislav Tomišić i Nikola Cindro, znanstvenici Kemijskog odsjeka, Luka Klemen, student diplomskog studija Kemija na Kemijskom odsjeku, dok su ostali koautori znanstvenici Instituta Ruđer Bošković.
PREDAVANJE „IZRADA ZAVRŠNOG RADA“ održat će se u četvrtak, 19. ožujka 2026. u 13:00 sati u predavaonici A1.
Predavanje je obavezno za sve studente koji upisuju kolegij Završni ispit u ak. god. 2025./2026.
Upisi u ljetni semestar akademske godine 2025./2026. za sve studente prijediplomskog i diplomskih studija pri Kemijskom odsjeku PMF-a provodit će se od 16. veljače do 1. ožujka 2026.
Više informacija možete doznati klikom na pročitaj više.
Sveučilište u Zagrebu objavljuje natječaje za mobilnost studenata u akademskoj godini 2026./2027. u okviru bilateralne međusveučilišne razmjene.
Natječaji za dodjelu stipendija iz sveučilišnih sredstava redovnim studentima Sveučilišta u Zagrebu za jednosemestralnu studentsku razmjenu u semestrima partnerskih sveučilišta za ak. god. 2026./27.
Detalji natječaja dostupni su na našim mrežnim stranicama na poveznici.
Otvorene su prijave za jubilarni 10. Simpozij doktorskih studija PMF-a!
Simpozij će se održati 24. i 25. travnja 2026. godine na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (Bijenička cesta 32).
Produljene su prijave za jubilarni 10. Simpozij doktorskih studija PMF-a!
Rok za prijavu sažetaka na jubilarni deseti Simpozij studenata doktorskih studija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (10. SSDS) produžen je do 1. ožujka 2026. godine. Prijave su moguće putem službene web stranice Simpozija.
Podsjećamo da za sudjelovanje na Simpoziju nema kotizacije.
Za više informacija o prijavama i programu 10. Simpozija pratite naš web (PhD Student Symposium) te društvene mreže Instagram (@phdsspmf) i Facebook (Faculty of Science PhD Student Symposium).
Za dodatna pitanja javite se na: phdss@pmf.hr
Znanstvenik Kemijskog odsjeka Dominik Cinčić u suradnji s Mihailsom Arhangelskisom sa Sveučilišta u Varšavi (Varšava, Poljska), Filipom Topićem, Rickyem Tranom i Tomislavom Friščićem sa Sveučilišta McGill (Montreal, Kanada), Poppy Hindle sa Sveučilišta u Cardiffu (Cardiff, UK) i Andrewom J. Morrisom sa Sveučilišta u Birminghamu (Birmingham, UK) objavio je rad Mechanochemical reactions of cocrystals: comparing theory with experiment in the making and breaking of halogen bonds in the solid state u vrhunskom časopisu Chemical Communications (IF = 6,164).
U radu je opisano eksperimentalno i teorijsko istraživanje do sada jedinstvenog primjera kokristala s tri različite stehiometrije u kojima su molekule povezane halogenskim vezama. Izučavani su kokristali jednostavnog akceptora halogenske veze, 1,4-diazabiciklo[2.2.2]oktana i 1,2-dijodtetrafluorbenzena kao donora halogenske veze. Kokristal stehiometrije 1:1 poznat je još od ranije u literaturi, a u ovom radu mehanokemijskom sintezom i kristalizacijom iz otopine priređena su još dva kokristala drugačije stehiometrije, 1:2 i 2:1. Neobično složen skup kokristala pružio je jedinstvenu priliku za procjenu iskoristivosti različitih DFT izračuna, sa i bez poluempirijske korekcije za disperziju (SEDC), za predviđanje reaktivnosti između stehiomorfa, kokristala sastavljenih od identičnih građevnih blokova ali u različitim stehiometrijskim omjerima. Izračuni opisani u radu uspoređeni su s rezultatima strukturne analize i mehanokemijske sinteze te je pokazano da se popularnim izračunima koji koriste varijante PBE funkcionala postiže precizno modeliranje pojedinačnih halogenskih veza. Također, pokazalo se da je za predviđanje reaktivnosti kokristala u čvrstom stanju potrebno u izračune uključiti i poluempirijsku korekciju za disperziju.