Pristupačnost
U četvrtak, 6. studenog dr. sc. Višnja Stepanić održat će nam sljedeće predavanje u sklopu Ljubičastog u kemiji.
Jeste li ikada razmišljali o tome kako živa bića komuniciraju na način koji je gotovo nevidljiv i nečujan? Svakodnevno, često nesvjesno, sudjelujemo u kemijskoj komunikaciji – razmjeni informacija putem malih molekula koja povezuje ljude, životinje, biljke i mikroorganizme. Iako neprimjetna, ova komunikacija oblikuje ponašanje, interakcije i ključne biološke procese u prirodi i našem tijelu. Na predavanju ćete saznati kako se proučava kemijska komunikacija, koje metode istraživanja se koriste te kako spoznaje iz ovog područja utječu na svakodnevni život, od ljudskih interakcija do ekoloških i biotehnoloških primjena. Predavanje će pružiti uvid u fascinantan i često neprimijećen svijet molekularne razmjene informacija, otkrivajući koliko je kemija uistinu prisutna u svim aspektima života.
Ako želite saznati kako taj nevidljivi način komunikacije povezuje živi svijet pridružite nam se 6. studenog 2025. u 18:15 sati u predavaonici A2 Kemijskog odsjeka PMF-a. Vidimo se!"
Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, Uprava vodnoga gospodarstva i zaštite mora, zaprimilo je informaciju o međunarodnoj obrazovnoj inicijativi Bled Water Foruma, usmjerenoj na unaprjeđenje znanja i svijesti o vodi za ljudsku potrošnju (voda za piće).
Forum organizira prvu međunarodnu online edukaciju o vodi za Ljudsku potrošnju, koja će se održati 15. i 16. studenoga 2025. Navedena radionica je besplatna za sve sudionike.
Edukacija je namijenjena mladima u dobi od 18 do 27 godina te pruža jedinstvenu priliku za stjecanje znanja o vodi kao ključnom prirodnom resursu, uz mogućnost povezivanja s vršnjacima i stručnjacima iz različitih zemalja.
Više o edukaciji možete naći na poveznici.
Fond Nenada M. Kostića za kemijske znanosti ove godine će po dvadeset i četvrti puta nagraditi diplomce osnovnih i master studija za najbolje završne radove i pohvaliti njihove mentore. Novčane nagrade iznosit će 1.200 i 1.050 EUR.
Poznati su dobitnici Rektorove nagrade za akademsku godinu 2024./2025.
Sveučilište u Zagrebu nagradilo je ukupno 108 radova u šest kategorija. 🌟
Među nagrađenima su i naši studenti:
🔹Sara Oštrić
🔹Petra Cindori
🔹Filip Pavičić
🔹Franka Sunjka, Jakov Borovec
🔹Luka Petohleb
🔹Anja Žiganto, Jan Vlahinić
🔹Jan Škreb
🔹Antonio Eršegović, David Grabovac
Svečana dodjela Rektorove nagrade održat će se 6. studenog 2025. u 10 sati na Sveučilištu u Zagrebu, u zgradi SEECEL-a. Dobitnici Rektorove nagrade morat će napraviti i postere svojih radova koji će biti izloženi u SEECEL-u od 6. do 14. studenog.
Popis svih dobitnika i detaljne upute možete pronaći na stranicama Sveučilišta: https://www.unizg.hr/nc/vijest/article/dobitnici-rektorove-nagrade-u-ak-god-20242025/
Čestitke svima! 👏
Pozivaju se studenti da se prijave za Nagradu Kemijskog odsjeka za znanstveno-istraživački rad.
Za prijavu je potrebno dostaviti do 15. 10. 2025. sljedeću dokumentaciju u Ured pročelnika Kemijskog odsjeka: ispunjeni prijavni obrazac, ispis rada, obrazloženje mentora, te sve materijale u elektroničkom obliku, u skladu s Pravilnikom.
Znanstvenici Kemijskog odsjeka Luka Fotović i Vladimir Stilinović objavili su rad Halogenide anions as halogen and hydrogen bond acceptors in iodopyridinium halogenides u uglednom časopisu CrystEngComm (IF = 3,350).
U radu se proučava ponašaje halogenidnih aniona u kristalnim strukturama u kojima mogu istodobno stvarati vodkive i halogenske veze. Kao modelni sustav izabrani su halogenidi (kloridi, bromidi i jodidi) protoniranih izomera jodpiridina (o-, m-, i p-). Prema opaženim se trendovima u duljinama veza daje zaključiti da obje interakcije slabe s veličinom halogenidnog aniona kao akceptora, pri čemu je taj efekt bitno izraženiji za vodikovu vezu. Time je objašnjeno prividno protuslovno opažanje da jodidni anion puno češće sudjeluje u halogenskim vezama od kloridnoga, mada je kloridni anion bolji akceptor halogenske veze od jodidnog. U kristalnim strukturama lakši će halogenidi bitno vjerojatnije tvoriti vodikove veze nego li teži, te stoga teži halogenidi (u prvom redu jodidi) preostaju sobodni za povezivanje halogenskom vezom. Dotični je princip jasno ilustriran sintezom 2-jodpiridinijevog klorida jodida – prve dvosoli ovoga tipa – u kojoj se klorid povezuje s kationima isključivo vodikovom, a jodid isključivo halogenskom vezom.
Objavljeni znanstveni rezultati iz područja supramolekulske kemije postignuti su radom na znanstvenom projektu koji financira Hrvatska zaklada za znanost: Nove građevne jedinke u supramolekulskom dizajnu složenih višekomponentnih molekulskih kristala temeljenih na halogenskim vezama (HaloBond, IP-2019-04-1868).