Pristupačnost
PREDAVANJE „IZRADA ZAVRŠNOG RADA“ održat će se u četvrtak, 19. ožujka 2026. u 13:00 sati u predavaonici A1.
Predavanje je obavezno za sve studente koji upisuju kolegij Završni ispit u ak. god. 2025./2026.
U subotu 24. siječnja 2026. u sklopu kolegija Kemija okoliša studenti prijediplomskog studija Kemija te integriranog prijediplomskog i diplomskog studija Biologija i Kemija, modul nastavnički, posjetili su Nuklearnu elektranu Krško. Izuzetno zanimljivo predavanje studentima je održao Luka Cavaliere Lokas, univ. mag. phys., donedavno student fizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a trenutno inženjer za nuklearno gorivo i jezgru reaktora u odjelu Inženjerstva Nuklearne elektrane Krško.
Upisi u ljetni semestar akademske godine 2025./2026. za sve studente prijediplomskog i diplomskih studija pri Kemijskom odsjeku PMF-a provodit će se od 16. veljače do 1. ožujka 2026.
Upisi se obavljaju putem Studomata.
Prije upisa u ljetni semestar potrebno je:
Studenti koji imaju financijske obveze trebaju potvrdu o uplati dostaviti na e-mail adresu referada@chem.pmf.hr (kod uplate je nužno upisati odgovarajući poziv na broj te opis plaćanja). Ne zaokruživati iznos, uplatiti točan iznos u eurima prikazan u ISVU! U jednoj transakciji dozvoljeno je uplatiti samo participaciju, ne i naknadu za molbe.
Podaci za uplatu
Uplatitelj: PREZIME I IME (obavezan podatak)
Primatelj: Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb, Horvatovac 102a
Model: 00
IBAN: HR5823600001101522208
Poziv na broj odobrenja: 503621-105-OIB STUDENTA
Opis plaćanja: Participacija u troškovima studija - prijediplomski sveučilišni studij
ili
Poziv na broj odobrenja: 503624-105-OIB STUDENTA
Opis plaćanja: Participacija u troškovima studija - diplomski sveučilišni studij
ZA STUDENTE KOJIMA SUSTAV NE OMOGUĆAVA SAMOSTALNI UPIS:
Na e-mail adresu referada@chem.pmf.hr potrebno je zaključno do četvrtka, 26. veljače 2026. do 13:00 sati poslati popis predmeta koje student želi upisati. Predmeti se upisuju u dokument Obrazac za upis predmeta ljetni semestar. U predmet/subject maila potrebno je napisati: JMBAG - Ime i prezime.
DODATNE NAPOMENE:
MOLBA MORA BITI ISPUNJENA NA RAČUNALU I VLASTORUČNO POTPISANA.
Službena komunikacija obavlja se putem službene e-mail adrese dodijeljene od strane Kemijskog odsjeka. Prosljeđivanje već poslanih e-mailova nije potrebno!
Obrasci, tablica Naknade za troškove usluga iz djelatnosti Fakulteta i primjer univerzalnog naloga za plaćanje nalaze se na stranici DOKUMENTI koja se nalazi u lijevom izborniku.
Sveučilište u Zagrebu objavljuje natječaje za mobilnost studenata u akademskoj godini 2026./2027. u okviru bilateralne međusveučilišne razmjene.
Natječaji za dodjelu stipendija iz sveučilišnih sredstava redovnim studentima Sveučilišta u Zagrebu za jednosemestralnu studentsku razmjenu u semestrima partnerskih sveučilišta za ak. god. 2026./27.
Detalji natječaja dostupni su na našim mrežnim stranicama na poveznici.
Otvorene su prijave za jubilarni 10. Simpozij doktorskih studija PMF-a!
Simpozij će se održati 24. i 25. travnja 2026. godine na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (Bijenička cesta 32).
Produljene su prijave za jubilarni 10. Simpozij doktorskih studija PMF-a!
Rok za prijavu sažetaka na jubilarni deseti Simpozij studenata doktorskih studija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (10. SSDS) produžen je do 1. ožujka 2026. godine. Prijave su moguće putem službene web stranice Simpozija.
Podsjećamo da za sudjelovanje na Simpoziju nema kotizacije.
Za više informacija o prijavama i programu 10. Simpozija pratite naš web (PhD Student Symposium) te društvene mreže Instagram (@phdsspmf) i Facebook (Faculty of Science PhD Student Symposium).
Za dodatna pitanja javite se na: phdss@pmf.hr
Znanstvenici Kemijskog odsjeka Luka Fotović i Vladimir Stilinović objavili su rad Halogenide anions as halogen and hydrogen bond acceptors in iodopyridinium halogenides u uglednom časopisu CrystEngComm (IF = 3,350).
U radu se proučava ponašaje halogenidnih aniona u kristalnim strukturama u kojima mogu istodobno stvarati vodkive i halogenske veze. Kao modelni sustav izabrani su halogenidi (kloridi, bromidi i jodidi) protoniranih izomera jodpiridina (o-, m-, i p-). Prema opaženim se trendovima u duljinama veza daje zaključiti da obje interakcije slabe s veličinom halogenidnog aniona kao akceptora, pri čemu je taj efekt bitno izraženiji za vodikovu vezu. Time je objašnjeno prividno protuslovno opažanje da jodidni anion puno češće sudjeluje u halogenskim vezama od kloridnoga, mada je kloridni anion bolji akceptor halogenske veze od jodidnog. U kristalnim strukturama lakši će halogenidi bitno vjerojatnije tvoriti vodikove veze nego li teži, te stoga teži halogenidi (u prvom redu jodidi) preostaju sobodni za povezivanje halogenskom vezom. Dotični je princip jasno ilustriran sintezom 2-jodpiridinijevog klorida jodida – prve dvosoli ovoga tipa – u kojoj se klorid povezuje s kationima isključivo vodikovom, a jodid isključivo halogenskom vezom.
Objavljeni znanstveni rezultati iz područja supramolekulske kemije postignuti su radom na znanstvenom projektu koji financira Hrvatska zaklada za znanost: Nove građevne jedinke u supramolekulskom dizajnu složenih višekomponentnih molekulskih kristala temeljenih na halogenskim vezama (HaloBond, IP-2019-04-1868).