Matej Kožić, zaposlenik Kemijskog odsjeka PMF-a, nagrađen je jednom od dvije nagrade za najbolje usmeno priopćenje na Prvom Skup Mladih Biofizičara koji se održao 14. 11. 2025. na institutu Ruđer Bošković u organizaciji Hrvatskog Biofizičkog Društva. U sklopu usmenog izlaganja, Matej Kožić predstavio je rezultate svog istraživanja koje provodi pod mentorstvom profesora Branimira Bertoše u sklopu Horizon projekta MI-DNA DISC (Grant Agreement 101115215). Fokus predstavljenih istraživanja jest na razvoju biblioteke oligonukleotida u svrhu dugotrajne pohrane podataka.
U razdoblju od ponedjeljka, 27. listopada do srijede, 29. listopada 2025. godine održan je na Kemijskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Koordinacijski sastanak (Short-term Network Meeting) CEEPUS mreže HR-1108-09-2526 Colloids and nanomaterials in education and research na kojem je sudjelovalo 12 koordinatora iz Mađarske, Slovenije, Srbije, Moldove, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Albanije, Kosova i Hrvatske.
Na Eberhard Karls University of Tübingen, u grupi prof. Mačeka, dostupno je radno mjesto doktoranda u području analitičke biokemije i shotgun proteomike. Više informacija dostupno je u pratećem dokumentu.
30. listopada 2025. u 15,00 sati na internetskoj stranici Grada Zagreba, www.zagreb.hr, objavljeni natječaji za dodjelu Stipendije Grada Zagreba studentima ostalih godina studija za akademsku godinu 2025./2026.
Rok za predaju prijava je 28. studenoga 2025. do 15,00 sati.
Za provedbu natječaja razvijen je sustav prijave putem aplikacije eStipendije.
Kandidatkinje i kandidati aplikaciji mogu pristupiti putem online servisa za građane preko portala ePisarnica Grada Zagreba odabirom usluge e-Stipendije na poveznici
https://www.zagreb.hr/stipendije-grada-zagreba-2025-2026/212001
Prijave poslane zemaljskom poštom ili elektroničkom poštom (e-mailom) ili dostavljene osobno u papirnatom obliku neće se uzimati u obzir.
Video koji pokazuje postupak prijave kroz aplikaciju eStipendije možete pogledati na poveznici https://youtu.be/gUqEgWANfiQ
Poveznica za najčešća pitanja i odgovore:
Fond Nenada M. Kostića za kemijske znanosti ove godine će po dvadeset i četvrti puta nagraditi diplomce osnovnih i master studija za najbolje završne radove i pohvaliti njihove mentore. Novčane nagrade iznosit će 1.200 i 1.050 EUR.
Znanstvenici Kemijskog odsjeka Vinko Nemec i Dominik Cinčić te bivši student Kemijskog odsjeka Toni Vitasović (trenutno doktorand na Sveučilištu u Aarhusu, Danska) objavili su rad Halogen-bonded cocrystals of donepezil with perfluorinated diiodobenzenes u uglednom časopisu CrystEngComm (IF=3,117).
U radu su po prvi put opisani kokristali donepezila u kojima su molekule povezane halogenskom vezom. Donepezil je farmakološki aktivni spoj koji se u obliku kloridne soli koristi kao lijek za ublažavanje simptoma Alzheimerove bolesti. S obzirom da molekula donepezila sadrži različite funkcijske skupine koje su potencijalni akceptori halogenske veze (karbonilna, metoksilna, piperidinilna funkcijska skupina), naglasak istraživanja bio je na proučavanju sklonosti donepezila sudjelovanju u halogenskoj vezi i kokristalizaciji s donorima halogenske veze. Kao donori halogenske veze korišteni su 1,4-dijodtetrafluorbenzen i 1,3-dijodtetrafluorbenzen. Difrakcijom rentgenskog zračenja na jediničnom kristalu iznađene su molekulske i kristalne strukture kokristala te je ustanovljeno da su dominantne međumolekulske interakcije u oba kokristala halogenske veze I···N(piperidinil) i I···O(aldehid). U skladu s prethodnim istraživanjima, karbonilni kisikov atom i piperidinilni dušikov atom pokazali su se dobrim akceptorima halogenske veze, čak i kad su prisutni u molekuli složenije strukture koja sadrži veći broj akceptorskih skupina. Iako postoje razlike u stehiometrijskim sastavima kokristala i supramolekulskim motivima, slične su duljine ostvarenih halogenskih veza i tališta kokristala, što je u skladu s prethodnim istraživanjima i usporedbama kokristala donora 1,4-dijodtetrafluorbenzena i 1,3-dijodtetrafluorbenzena.
Objavljeni znanstveni rezultati postignuti su radom na znanstvenim projektima Hrvatske zaklade za znanost: IP-2014-09-7367 (CrystEngMOM) i IP-2019-04-1868 (HaloBond).