Pristupačnost
U petak i subotu 10. i 11. listopada ove godine na Kemijskom odsjeku PMF-a održat će se jubilarni 10. Simpozij studenata kemičara (SiSK10). Simpozij, u organizaciji Studentske sekcije Hrvatskoga kemijskog društva, znanstveni je skup za studente kemije i srodnih usmjerenja, čija je osnovna svrha omogućiti studentima razmjenu znanja, iskustava te prezentaciju vlastitih radova. Na ovogodišnjemu se skupu očekuje preko 50 studentskih priopćenja (posterskih i usmenih), četiri pozvana te dva plenarna predavanja.
Posebno nam je zadovoljstvo ove godine kao plenarnog predavača na SiSK-u pozdraviti Mortena Petera Meldala, dobitnika Nobelove nagrade za kemiju (2022). Profesor Medal predaje na Sveučilištu u Kopenhagenu gdje je osnovao i vodi Centar za evolucijsku i kemijsku biologiju. Njegovi najpoznatiji doprinosi su u području razvoja bakrom kataliziranih azidno-alkinskih cikloadicijskih (CuAAC-klik) i intramolekulskih N-acil iminijevih kaskadnih (INAIC) reakcija, te metoda koje se rabe u peptidnoj i kombinatoričkoj kemiji. Plenarno predavanje pod naslovom “Molecular click adventures: the Intramolecular INAIC-click reaction” održat će u subotu 11. listopada s početkom u 10 sati u predavaonici A1.
Pozivaju se studenti da se prijave za Nagradu Kemijskog odsjeka za znanstveno-istraživački rad.
Za prijavu je potrebno dostaviti do 15. 10. 2025. sljedeću dokumentaciju u Ured pročelnika Kemijskog odsjeka: ispunjeni prijavni obrazac, ispis rada, obrazloženje mentora, te sve materijale u elektroničkom obliku, u skladu s Pravilnikom.
Započnite svoju karijeru i postanite dio PLIVINOG tima, koji pruža priliku za profesionalni razvoj kroz rad na izazovnim i dinamičnim zadacima!
je na 4. ili 5. godini ili apsolvent/ica prirodoslovnog ili tehničkog fakulteta,
raspoloživ/a je za rad u jutarnjoj smjeni najmanje 30 sati tjedno kroz duži vremenski period,
ima studentska prava još minimalno 10 mjeseci,
dobro poznaje MS Office alate,
odlikuje se temeljitošću, odgovornošću i orijentiranošću na detalje.
priliku za stjecanje praktičnog iskustva u internacionalnoj kompaniji,
rad u profesionalnom i podržavajućem okruženju,
mogućnost učenja kroz svakodnevne izazovne zadatke.
Ako ste se prepoznali u ovom oglasu i želite iskoristiti priliku, prijavite se najkasnije do 12.10.2025.
Redoviti studenti koji su prvi put upisali prvu godinu studija u akademskoj godini 2023./2024., budući da se na njih primjenjuje zakonska odredba o dopuštenosti ponavljanja iste godine studija najviše jedanput u redovitom statusu, prilikom upisa u akademsku godinu 2025./2026. će se (ovisno o svojim konkretnim okolnostima dosadašnjeg tijeka studija) možda naći u situaciji da ne mogu biti u redovitom statusu te im na raspolaganju stoji mogućnost nastavka studija u izvanrednom statusu.
Za PMF je izvanredni status novina te je Pravilnikom o studiranju PMF-a propisano:
Obavijesti o konkretiziranju promjene statusa iz redovitog u izvanredni status i tehnički detalji bit će poznati prije jesenskih upisa, stoga molimo da pratite obavijesti na stranicama odsjeka i Fakulteta.
Ono što je sada važno zbog navedene problematike je sljedeće:
Znanstvenici Kemijskog odsjeka Nikola Bedeković, Vladimir Stilinović i Dominik Cinčić te Tomislav Piteša i Mihael Eraković s Instituta Ruđer Bošković objavili su rad Anticooperativity of Multiple Halogen Bonds and Its Effect on Stoichiometry of Cocrystals of Perfluorinated Iodobenzene u uglednom časopisu Crystal Growth & Design (IF 4,076).
Jedno od najfascinantnijih područja izučavanja međumolekulskih interakcija je istraživanje međusobnog utjecaja različitih interakcija unutar iste supramolekulske strukture. Dotični se utjecaj može očitovati kao uzajamno pojačavanje (kooperativnost) ili slabljenje interakcija (antikooperativnost). U radu je objavljeno istraživanje antikooperativnosti između halogenskih veza koje s dušikovim bazama tvori di- ili tritopični donor, te utjecaja dotične antikooperativnosti na stehiometriju dvokomponentnih krutina (kokristala) koje nastaju kombinacijom pojedinog donora i akceptora halogenske veze. Istraživanje se je temeljilo na ‘klasičnim’ ditopičnim (1,3-dijodtetrafluorbenzen i 1,4-dijodtetrafluorbenzen) te tritopičnim (1,3-trijodtrifluorbenzen) donorima halogenske veze, a uključivalo je sintezu 18 novih kokristala, analizu njihovih kristalnih struktura kao i svih otprije poznatih kokristala dotičnih donora te kvantno-kemijske račune utjecaja vezanja molekula akceptorâ na elektrostatski potencijal molekula donora i energije daljnjih halogenskih veza. Računi su pokazali kako vezanje molekule akceptora bitno smanjuje elektrostatski potencijal na preostalim atomima joda donora i time smanjuje njihov potencijal za stvaranje daljnjih halogenskih veza. Dotično je u skladu s eksperimentalnim opažanjem da politopični donori halogenske veze rijetko postižu maksimalnu topičnost u kristalnim strukturama. Iznimka su strukture koje sadržavaju jako bazične akceptore, za koje je ustanovljeno da tvore dovoljno jake halogenske veze da nadjačaju učinak redukcije elektrostatskog potencijala na molekuli donora.
Istraživanje je ostvareno u okviru projekta Nove građevne jedinke u supramolekulskom dizajnu složenih višekomponentnih molekulskih kristala temeljenih na halogenskim vezama (HaloBond IP-2019-04-1868) financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost.