Pristupačnost
Promocija studenata sveučilišnog prijediplomskog studija Kemija Sveučilišta u Zagrebu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta održat će se u četvrtak, 12. veljače u 13:00 sati.
U subotu 24. siječnja 2026. u sklopu kolegija Kemija okoliša studenti prijediplomskog studija Kemija te integriranog prijediplomskog i diplomskog studija Biologija i Kemija, modul nastavnički, posjetili su Nuklearnu elektranu Krško. Izuzetno zanimljivo predavanje studentima je održao Luka Cavaliere Lokas, univ. mag. phys., donedavno student fizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a trenutno inženjer za nuklearno gorivo i jezgru reaktora u odjelu Inženjerstva Nuklearne elektrane Krško.
Sveučilište u Zagrebu objavljuje natječaje za mobilnost studenata u akademskoj godini 2026./2027. u okviru bilateralne međusveučilišne razmjene.
Natječaji za dodjelu stipendija iz sveučilišnih sredstava redovnim studentima Sveučilišta u Zagrebu za jednosemestralnu studentsku razmjenu u semestrima partnerskih sveučilišta za ak. god. 2026./27.
Detalji natječaja dostupni su na našim mrežnim stranicama na poveznici.
Otvorene su prijave za jubilarni 10. Simpozij doktorskih studija PMF-a!
Simpozij će se održati 24. i 25. travnja 2026. godine na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (Bijenička cesta 32).
Registracije su službeno otvorene, a rok za prijavu sažetaka je 20. veljače 2026. godine, putem službene web stranice Simpozija.
Podsjećamo da za sudjelovanje na Simpoziju nema kotizacije.
Za više informacija o prijavama i programu 10. Simpozija pratite naš web (PhD Student Symposium) te društvene mreže Instagram (@phdsspmf) i Facebook (Faculty of Science PhD Student Symposium).
Za dodatna pitanja javite se na: phdss@pmf.hr
Znanstvenici Kemijskog odsjeka Ozana Mišura, Mateja Pisačić, Mladen Borovina i Marijana Đaković objavili su najnovije rezultate svojih istraživanja u renomiranom časopisu Američkog kemijskog društva, Crystal Growth & Design (IF = 4,010) pod nazivom Tailoring Enhanced Elasticity of Crystalline Coordination Polymers.
Rad je zbog visoke ocjene recenzenata istaknut na unutarnjoj naslovnici časopisa (Supplementary Cover).
U radu je prikazana mogućnost ciljanog povećanja savitljivosti kristala koordinacijskih polimera koji su pokazali slabu elastičnu fleksibilnost kao odziv na primjenu vanjske mehaničke sile. U nedavnom istraživanju savitljivosti kristala provedenom na nizu izostrukturnih kadmijevih(II) koordinacijskih polimera, ustanovljeno je da je međumolekuska interakcija CH∙∙∙N ključni strukturni čimbenik u određivanju bitno različitog stupnja mehaničkog odziva ovih kristala (Angew. Chem. Int. Ed., 2018, 57, 14801–14805.). Za najslabije elastično savitljive kristale i ova vodikova veza bila je najslabija. Ciljanim ojačavanjem najslabije strukturne karike uspješno je povećana elastična savitljivost kristala. Ojačavanje ove kritične karike (vodikove veze CH∙∙∙N) provedeno je kokristalizacijskim pristupom, uvođenjem malih organskih molekula (koformera) s mogućnošću ostvarivanja znatno jače ciljane međumolekulske interakcije u strukturu izvornog koordinacijskog polimera. Ovim istraživanjem je, štoviše, pokazana i direktna poveznica između ojačanja supramolekulske poveznice i ostvarenog povećanja elastičnosti kristala.
Rezultatima ovog istraživanja ostvaren je novi pomak u razumijevanju mehanički potaknutog odziva kristalnih tvari što posljedično proširuje mogućnosti primjene kristalnih materijala u razvoju naprednih tehnologija.
Istraživanje je ostvareno u okviru projekta „Od oblika do funkcije: Fleksibilni kristalni materijali s kontroliranim mehaničkim odzivom (FlexibleCrystals, IP-2019-04-1242)“ financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost.
