Pristupačnost
U razdoblju od ponedjeljka, 27. listopada do srijede, 29. listopada 2025. godine održat će se na Kemijskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Koordinacijski sastanak CEEPUS mreže Colloids and nanomaterials in education and research na kojem će sudjelovati 12 koordinatora iz Mađarske, Slovenije, Srbije, Moldavije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Albanije, Kosova i Hrvatske. CEEPUS je srednjoeuropski program akademske mobilnosti koji uključuje razmjenu studenata prijediplomskog, diplomskog i doktorskog studija te nastavnika, a glavni koordinator mreže Colloids and nanomaterials in education and research je nastavnik Kemijskog odsjeka prof. dr. sc. Davor Kovačević. Pozivamo sve zainteresirane nastavnike i studente na predstavljanje svih partnera u mreži koje će se održati u utorak, 28. listopada 2025. prema navedenom rasporedu.
U petak i subotu 10. i 11. listopada ove godine na Kemijskom odsjeku PMF-a održat će se jubilarni 10. Simpozij studenata kemičara (SiSK10). Simpozij, u organizaciji Studentske sekcije Hrvatskoga kemijskog društva, znanstveni je skup za studente kemije i srodnih usmjerenja, čija je osnovna svrha omogućiti studentima razmjenu znanja, iskustava te prezentaciju vlastitih radova. Na ovogodišnjemu se skupu očekuje preko 50 studentskih priopćenja (posterskih i usmenih), četiri pozvana te dva plenarna predavanja.
Posebno nam je zadovoljstvo ove godine kao plenarnog predavača na SiSK-u pozdraviti Mortena Petera Meldala, dobitnika Nobelove nagrade za kemiju (2022). Profesor Medal predaje na Sveučilištu u Kopenhagenu gdje je osnovao i vodi Centar za evolucijsku i kemijsku biologiju. Njegovi najpoznatiji doprinosi su u području razvoja bakrom kataliziranih azidno-alkinskih cikloadicijskih (CuAAC-klik) i intramolekulskih N-acil iminijevih kaskadnih (INAIC) reakcija, te metoda koje se rabe u peptidnoj i kombinatoričkoj kemiji. Plenarno predavanje pod naslovom “Molecular click adventures: the Intramolecular INAIC-click reaction” održat će u subotu 11. listopada s početkom u 10 sati u predavaonici A1.
Pozivaju se studenti da se prijave za Nagradu Kemijskog odsjeka za znanstveno-istraživački rad.
Za prijavu je potrebno dostaviti do 15. 10. 2025. sljedeću dokumentaciju u Ured pročelnika Kemijskog odsjeka: ispunjeni prijavni obrazac, ispis rada, obrazloženje mentora, te sve materijale u elektroničkom obliku, u skladu s Pravilnikom.
Želiš ispuniti svoje dane s novim iskustvima i probati nešto više od klasičnog studiranja i polaganja ispita? Voliš upoznavati nove ljude i želiš poraditi na svojim mekim vještinama, a pritom se i ludo zabaviti? Sve to ti pruža BEST, a i mnogo više!
BEST (Board of European Students of Technology) je udruga europskih studenata tehničkih i tehnoloških fakulteta u kojoj kroz balans rada i zabave u opuštenoj atmosferi imaš mogućnost stupiti u kontakt s tvrtkama, sudjelovati u organizaciji lokalnih i međunarodnih projekata i pritom razvijati vještine rada u timu, vođenja, javnog govora, odnosa s javnošću i mnogih drugih.
U potrazi smo za novim članovima pa se prijavi putem forme na poveznici i dođi na kviz i uvodni sastanak za nove članove koji će se održati 21.10. s početkom u 17:30 na FER-u (Martinovka - učionica M7). Također, možeš nam se pridružiti na redovnim sastancima koji se održavaju svaki četvrtak u 20:00 na FER-u.
Za više informacija - potraži nas na Instagramu ili posjeti našu web stranicu best.hr.
Znanstvenici Kemijskog odsjeka Luka Fotović, Nikola Bedeković i Vladimir Stilinović objavili su rad Keggin-Type Anions as Halogen Bond Acceptors u uglednom časopisu Crystal Growth & Design (IF 4,076).
Polioksometalatni anioni privlače znatnu pozornost proteklih pedesetak godina zbog brojnih (potencijalnih i stvarnih) primjena u katalizi, molekulskoj elektronici i medicini. Uzevši u obzir široku rasporostranjenost primjene halogenskih veza u supramolekulskoj kemiji proteklih desetljeća, pomalo začuđuje da je sklonost polioksometalatnih aniona k stvaranju halogenskih veza do danas ostala vrlo slabo proučena. Kako bi se prikupili podatci o mogućnosti porabe polioksometalatnih aniona kao akceptora halogenske veze, osmišljena je kombinirana eksperimentalna i teorijska studija u kojoj je proučeno vezanje klasičnih polioksometalatnih aniona Kegginova tipa s nizom strukturno i elektronski različitih halogeniranih kationa koji mogu služiti kao donori halogenske veze.
Kristalizacijom iz otopina koje su sadržavale izabrane anione i katione pripravljeno je 10 krutina u kojima su supramolekulske arhitekture varirale od diskretnih jedinki do trodimenzijskih mreža. Izračunate distribucije elektrostatskog potencijala na anionima pokazale su da je elektrostatski najpovoljnije vezanje halogena multicentričnim vezama s premosnim atomima kisika. Sterički su pak najpovoljnije veze s terminalnim atomima kisika, te su upravo sterički učinci dominantni. Opažene pravilnosti ukazuju na to da se Kegginovi ioni (i vjerojatno polioksometalatni anioni općenito) mogu rabiti kao gradivni blokovi u materijalima povezanima halogenskom vezim na predvidljiv način. Nadalje, mogućnost stvaranja dvodimenzijskih i trodimanzijskih mreža s velikim razmakom među ionima od kojih se sastoje, ukazuje da se ovakav pristup može rabiti za dizajn poroznih struktura. To, u sprezi s poznatim katalitičkim svojstvima polioksometalatnih aniona, te slabom topljivošću pripravljenih materijala, otvara mogućnost da bi se u ovome radu opisana metodologija, mogla rabiti za dizajn i ciljanu sintezu novih heterogenih katalizatora.
Istraživanje je ostvareno u okviru projekta Nove građevne jedinke u supramolekulskom dizajnu složenih višekomponentnih molekulskih kristala temeljenih na halogenskim vezama (HaloBond IP-2019-04-1868) financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost.