Pristupačnost
Matej Kožić, zaposlenik Kemijskog odsjeka PMF-a, nagrađen je jednom od dvije nagrade za najbolje usmeno priopćenje na Prvom Skup Mladih Biofizičara koji se održao 14. 11. 2025. na institutu Ruđer Bošković u organizaciji Hrvatskog Biofizičkog Društva. U sklopu usmenog izlaganja, Matej Kožić predstavio je rezultate svog istraživanja koje provodi pod mentorstvom profesora Branimira Bertoše u sklopu Horizon projekta MI-DNA DISC (Grant Agreement 101115215). Fokus predstavljenih istraživanja jest na razvoju biblioteke oligonukleotida u svrhu dugotrajne pohrane podataka.
U razdoblju od ponedjeljka, 27. listopada do srijede, 29. listopada 2025. godine održan je na Kemijskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Koordinacijski sastanak (Short-term Network Meeting) CEEPUS mreže HR-1108-09-2526 Colloids and nanomaterials in education and research na kojem je sudjelovalo 12 koordinatora iz Mađarske, Slovenije, Srbije, Moldove, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Albanije, Kosova i Hrvatske.
Na Eberhard Karls University of Tübingen, u grupi prof. Mačeka, dostupno je radno mjesto doktoranda u području analitičke biokemije i shotgun proteomike. Više informacija dostupno je u pratećem dokumentu.
30. listopada 2025. u 15,00 sati na internetskoj stranici Grada Zagreba, www.zagreb.hr, objavljeni natječaji za dodjelu Stipendije Grada Zagreba studentima ostalih godina studija za akademsku godinu 2025./2026.
Rok za predaju prijava je 28. studenoga 2025. do 15,00 sati.
Za provedbu natječaja razvijen je sustav prijave putem aplikacije eStipendije.
Kandidatkinje i kandidati aplikaciji mogu pristupiti putem online servisa za građane preko portala ePisarnica Grada Zagreba odabirom usluge e-Stipendije na poveznici
https://www.zagreb.hr/stipendije-grada-zagreba-2025-2026/212001
Prijave poslane zemaljskom poštom ili elektroničkom poštom (e-mailom) ili dostavljene osobno u papirnatom obliku neće se uzimati u obzir.
Video koji pokazuje postupak prijave kroz aplikaciju eStipendije možete pogledati na poveznici https://youtu.be/gUqEgWANfiQ
Poveznica za najčešća pitanja i odgovore:
Fond Nenada M. Kostića za kemijske znanosti ove godine će po dvadeset i četvrti puta nagraditi diplomce osnovnih i master studija za najbolje završne radove i pohvaliti njihove mentore. Novčane nagrade iznosit će 1.200 i 1.050 EUR.
Znanstvenici Kemijskog odsjeka Luka Fotović, Nikola Bedeković i Vladimir Stilinović objavili su rad Keggin-Type Anions as Halogen Bond Acceptors u uglednom časopisu Crystal Growth & Design (IF 4,076).
Polioksometalatni anioni privlače znatnu pozornost proteklih pedesetak godina zbog brojnih (potencijalnih i stvarnih) primjena u katalizi, molekulskoj elektronici i medicini. Uzevši u obzir široku rasporostranjenost primjene halogenskih veza u supramolekulskoj kemiji proteklih desetljeća, pomalo začuđuje da je sklonost polioksometalatnih aniona k stvaranju halogenskih veza do danas ostala vrlo slabo proučena. Kako bi se prikupili podatci o mogućnosti porabe polioksometalatnih aniona kao akceptora halogenske veze, osmišljena je kombinirana eksperimentalna i teorijska studija u kojoj je proučeno vezanje klasičnih polioksometalatnih aniona Kegginova tipa s nizom strukturno i elektronski različitih halogeniranih kationa koji mogu služiti kao donori halogenske veze.
Kristalizacijom iz otopina koje su sadržavale izabrane anione i katione pripravljeno je 10 krutina u kojima su supramolekulske arhitekture varirale od diskretnih jedinki do trodimenzijskih mreža. Izračunate distribucije elektrostatskog potencijala na anionima pokazale su da je elektrostatski najpovoljnije vezanje halogena multicentričnim vezama s premosnim atomima kisika. Sterički su pak najpovoljnije veze s terminalnim atomima kisika, te su upravo sterički učinci dominantni. Opažene pravilnosti ukazuju na to da se Kegginovi ioni (i vjerojatno polioksometalatni anioni općenito) mogu rabiti kao gradivni blokovi u materijalima povezanima halogenskom vezim na predvidljiv način. Nadalje, mogućnost stvaranja dvodimenzijskih i trodimanzijskih mreža s velikim razmakom među ionima od kojih se sastoje, ukazuje da se ovakav pristup može rabiti za dizajn poroznih struktura. To, u sprezi s poznatim katalitičkim svojstvima polioksometalatnih aniona, te slabom topljivošću pripravljenih materijala, otvara mogućnost da bi se u ovome radu opisana metodologija, mogla rabiti za dizajn i ciljanu sintezu novih heterogenih katalizatora.
Istraživanje je ostvareno u okviru projekta Nove građevne jedinke u supramolekulskom dizajnu složenih višekomponentnih molekulskih kristala temeljenih na halogenskim vezama (HaloBond IP-2019-04-1868) financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost.