Pristupačnost
Promocija studenata sveučilišnog prijediplomskog studija Kemija Sveučilišta u Zagrebu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta održat će se u četvrtak, 12. veljače u 13:00 sati.
U subotu 24. siječnja 2026. u sklopu kolegija Kemija okoliša studenti prijediplomskog studija Kemija te integriranog prijediplomskog i diplomskog studija Biologija i Kemija, modul nastavnički, posjetili su Nuklearnu elektranu Krško. Izuzetno zanimljivo predavanje studentima je održao Luka Cavaliere Lokas, univ. mag. phys., donedavno student fizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a trenutno inženjer za nuklearno gorivo i jezgru reaktora u odjelu Inženjerstva Nuklearne elektrane Krško.
Sveučilište u Zagrebu objavljuje natječaje za mobilnost studenata u akademskoj godini 2026./2027. u okviru bilateralne međusveučilišne razmjene.
Natječaji za dodjelu stipendija iz sveučilišnih sredstava redovnim studentima Sveučilišta u Zagrebu za jednosemestralnu studentsku razmjenu u semestrima partnerskih sveučilišta za ak. god. 2026./27.
Detalji natječaja dostupni su na našim mrežnim stranicama na poveznici.
Otvorene su prijave za jubilarni 10. Simpozij doktorskih studija PMF-a!
Simpozij će se održati 24. i 25. travnja 2026. godine na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (Bijenička cesta 32).
Registracije su službeno otvorene, a rok za prijavu sažetaka je 20. veljače 2026. godine, putem službene web stranice Simpozija.
Podsjećamo da za sudjelovanje na Simpoziju nema kotizacije.
Za više informacija o prijavama i programu 10. Simpozija pratite naš web (PhD Student Symposium) te društvene mreže Instagram (@phdsspmf) i Facebook (Faculty of Science PhD Student Symposium).
Za dodatna pitanja javite se na: phdss@pmf.hr
Znanstvenici Kemijskog odsjeka Marija Pranjić, Marko Močibob i Ita Gruić-Sovulj u suradnji sa znanstvenicima sa Sveučilišta u Tübingenu (Philipp Spät, Maja Šemanjski Čurković i Boris Maček) objavili su znanstveni rad Resilience and Proteome Response of Escherichia coli to High Levels of Isoleucine Mistranslation u prestižnom časopisu International Journal of Biological Macromolecules (IF = 8,2).
Istražen je odgovor bakterije Escherichia coli na pogreške u biosintezi proteina na izoleucinskim položajima (mistranslacija) metodama kvantitativne proteomike uz uporabu spektrometra masa visoke rezolucije. Uspoređena je toksičnost kanonske (zamjene izoleucina proteinogenim valinom) i nekanonske mistranslacije (zamjene izoleucina neproteinogenim norvalinom). Pokazano je da stanica Escherichia coli može podnijeti vrlo visoku razinu mistranslacije (do 20 % zamijenjenih izoleucina u proteomu stanice). Mistranslacija inhibira stanični rast, izaziva SOS-odgovor i filamentaciju stanica u stacionarnoj fazi rasta te smanjuje otpornost stanice na toplinski stres. Izoleucinska mistranslacija pojačava ekspresiju glavnih proteaza i šaperonskih sustava te izaziva nespecifičnu agregaciju proteina. Uslijed mistranslacije mijenjaju se i interaktori glavnog bakterijskog šaperona DnaK koji su ukazali na preferentnu destabilizaciju proteina uključenih u translacijske procese u stanici. Nekanonska mistranslacija mijenja ekspresiju većeg broja proteina i izaziva veći inhibitorni učinak na rast stanica od kanonske mistranslacije.
Objavljeni rezultati ostvareni su istraživanjem u okviru HRZZ projekta Aminoacil-tRNA-sintetaze kao čuvari standardnog genetičkog koda (IP-2016-06-6272) i bilateralno hrvatsko-njemačkog projekta Stanični odgovori na kanonsku i nekanonsku mistranslaciju.