Pristupačnost
U srijedu 25. ožujka 2026. s početkom u 13:15 sati u predavaonici P1 održat će se Kolokvij Kemijskog odsjeka, u slopu kojega će Vladislav Tomišić s Kemijskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta održati predavanje 'Makroskopska i mikroskopska perspektiva gibanja iona u otopini pod utjecajem električnog polja: razlike i povezanost'
Otvorene su prijave za jubilarni 10. Simpozij doktorskih studija PMF-a!
Simpozij će se održati 24. i 25. travnja 2026. godine na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (Bijenička cesta 32).
Produljene su prijave za jubilarni 10. Simpozij doktorskih studija PMF-a!
Rok za prijavu sažetaka na jubilarni deseti Simpozij studenata doktorskih studija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (10. SSDS) produžen je do 1. ožujka 2026. godine. Prijave su moguće putem službene web stranice Simpozija.
Podsjećamo da za sudjelovanje na Simpoziju nema kotizacije.
Za više informacija o prijavama i programu 10. Simpozija pratite naš web (PhD Student Symposium) te društvene mreže Instagram (@phdsspmf) i Facebook (Faculty of Science PhD Student Symposium).
Za dodatna pitanja javite se na: phdss@pmf.hr
Znanstvenici Kemijskog odsjeka Katarina Radman i Branimir Bertoša, te donedavna znanstvenica Kemijskog odsjeka Zoe Jelić Matošević, u suradnji sa znanstvenicom s Instituta Ruđer Bošković (Ivana Leščić Ašler) te suradnicima s Tehničkog Sveučilišta u Beču (Victor U. Weiss i Martina Marchetti‑Deschmann) objavili su znanstveni rad Exploring the manganese‑dependent interaction between a transcription factor and its corresponding DNA: insights from gas‑phase electrophoresis on a nES GEMMA instrument u časopisu Analytical and Bioanalytical Chemistry (IF = 3,8).
Objavljena publikacija bavi se istraživanjem interakcija manganovih metalosenzora, konkretno transkripcijskih faktora MntR iz bakterija Bacillus subtilis i Mycobacterium tuberculosis, i pripadajućih DNA sekvenci. Interakcije su proučavane elektroforezom u plinskoj fazi (engl. nano electrospray gas-phase electrophoretic mobility molecular analysis, nES GEMMA), što je prvi puta da je je ova tehnika korištena za analizu protein-DNA sustava. Istaknute su prednosti i nedostaci tehnike GEMMA, a dobiveni rezultati uspoređeni su s rezultatima metoda koje se standardno koriste u ove svrhe, poput metode EMSA. Dobiveni rezultati doprinose detaljnijem razumijevanju mehanizama interakcija između DNA i transkripcijskih faktora koji reguliraju homeostazu manganovih iona u bakterijskim stanicama.
Objavljeni rezultati dio su istraživanja provedenih u sklopu HRZZ projekta Manganovi metalosenzori (IP-2020-02-3446) te bilateralnog projekta između Republike Austrije i Republike Hrvatske (Nativna spektrometrija masa u analizi načina djelovanja transkripcijskih faktora – Interakcije manganovih metalosenzora s Mn2+ i DNA).