30. studenog 2022., Predavaonica 2 u 19:00 sati

GEORAZNOLIKOST U SRIDU s DR. SC. MATEJOM BREG VALJAVEC, pročelnicom Odjela za GIS
Geografskog inštituta Antona Melika ZRC SAZU Ljubljana/Slovenija

PREDAVANJE: PRIMJENA ZRAČNOG I TERESTIČKOG LiDAR-A U VREDNOVANJU GEORAZNOLIKOSTI I GEOBAŠTINE KRŠA

Dr. sc. Mateja Breg Valjavec se bavi interdisciplinarnim istraživanjima krajobraza. Područja interesa su joj: zaštita okoliša, geomorfologija krša, geografski informacijski sustavi i daljinska istraživanja. 

Doktorsku disertaciju iz krasoslovlja je obranila 2012. godine na Sveučilištu u Novoj Gorici. Predmet doktorskog studija bile su ponikve Dinarskog krša. 

Od rujna 2017. do veljače 2020. bila je voditeljica međunarodnog projekta koji se, između ostalog, bavio valorizacijom geobaštine krša te razvojem geoturizma u krškom području Slovenije i Hrvatske. Od rujna 2020. voditeljica je temeljnog istraživačkog projekta na temu geomorfološke i hidrološke povezanosti ponikava i špilja iz perspektive antropogenih utjecaja. 

U svom predavanju dr. Breg Valjavec će naglasiti primjenu različitih metoda laserskog skeniranja u istraživanju georaznolikosti i geobaštine krša kojima se koristi projektna ekipa. Na primjeru špilje Polina peč i njenog nadzemlja predstavit će primjenu zračnog i ručnog terestričkog LiDAR-a za 3D snimanje površinskih i podzemnih elemenata georaznolikosti. Predstavit će cijeli proces - od terenskog snimanja do konačne upotrijebe produkta u znanstvene svrhe i za upotrebe u zaštiti geobaštine. 
​​​​​​

 

26. listopada 2022., Predavaonica 2

Irina Žeger Pleše, prof. geologije i geografije zaposlena je u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja RH u Zagrebu. Njen posao usko je vezan za georaznolikost i geobaštinu. Vrednovanje i zaštita geobaštine tema je i njene disertacije (u izradi) koju priprema u sklopu doktorskog studija na Geografskom odsjeku PMF-a Sveučilišta u Zagrebu.

Na prvoj tribini GEORAZNOLIKOST U SRIDU održat će predavanje GEOBAŠTINA U HRVATSKOJ - PET GODINA KASNIJE (2017.-2022.).

Mjesto predavanja: Geografski odsjek PMF-a, Hrvatsko katoličko Sveučilište, Ilica 242 (ulaz iz Domoranske), Zgrada 6A (kada prođete kolni ulaz lijevo), učionica 2

Mogućnost parkinga: Domobranska ulica je III. zona, unutar HKS-a cijena parkinga je 4 kn/1 sat.

Predavanje počinje u 19,00 sati.

Sažetak predavanja: Od Međunarodnog znanstveno-stručnog skupa „Georaznolikost, geobaština i geoturizam u krškim područjima“ održanog u Perušiću 2017. godine pa do danas u Hrvatskoj se nižu mali, ali značajni pomaci vezano za zaštitu i očuvanje georaznolikosti i geobaštine. Strategijom i akcijskim planom zaštite prirode Republike Hrvatske (2017.-2025.) po prvi je put prepoznata i razrađena potreba za inventarizacijom, vrednovanjem i adekvatnim upravljanjem georaznolikošću i geobaštinom. 

U navedenom razdoblju zakonom su zaštićeni Gorjanovićev praporni profil u Vukovaru kao geološki spomenik prirode i 24 nalazišta fosila dinosaura u kategoriji zaštićenog fosila. Time danas imamo 52 zaštićena geolokaliteta (dva posebna rezervata i 50 spomenika prirode), jedan zaštićeni mineral (Kamene kugle iz Općine Pojezerje) i jedan zaštićeni fosil (fosili dinosaura). Zbog iznimne georaznolikosti zaštićeno je i područje Risovac-Grabovača u kategoriji značajnog krajobraza i planina Dinara kao park prirode, dok su Kanjoni Pljuskare u završnoj fazi proglašenja kao paleontološki spomenik prirode. Uz to, izrađena je i stručna podloga za zaštitu Zrinske gore u kategoriji regionalnog parka značajne upravo zbog svoje georaznolikosti.

Park prirode Papuk i Viški arhipelag, međunarodno su prepoznati kao dio UNESCO-ve mreže geoparkova dok je područje Biokovo-Imotska jezera u fazi kandidature. 

Veliki iskorak učinjen je 2021. godine na 41. sjednici Generalne skupštine UNESCO-a kada je 6. listopada proglašen Međunarodni dan georaznolikosti, a čiju inicijativu je podržala i hrvatska znanstvena i stručna zajednica.