Zavod za fizičku geografiju

Predstojnica zavoda:  prof. dr. sc. Anita Filipčić
Kontakt: +385 1 4895 415
filipcic@geog.pmf.hr


Postojanje današnjeg Zavoda za fizičku geografiju rezultat je kontinuiranog razvoja fizičke geografije u Hrvatskoj. Počeci tog razvoja sežu u 19. stoljeće, a vidljivi su u radovima Petra Matkovića i Hinka Hranilovića, a kasnije i Milana Šenoe, Artura Gavazzia i Ota Oppitza. Pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu Artur Gavazzi osniva 1927. godine Zavod za fizičku geografiju koji će opstati sve do osnivanja Prirodoslovno-matematičkog fakulteta 1946. godine, čiji (fizička) geografija postaje sastavni dio.


U sklopu PMF-a započinje novo razdoblje razvoja fizičke geografije čiji je glavni nositelj u početku bio Josip Roglić. To je razdoblje obilježeno izdvajanjem i jačanjem zasebnih fizičkogeografskih disciplina: hidrogeografije, klimatologije i geomorfologije, koje preuzimaju najznačajniji fizički geografi druge polovice 20. st. To su Josip Riđanović (od 1953.g), Tomislav Šegota (od 1961.g.) i Andrija Bognar (od 1975.g.). Intenziviraju se fizičkogeografska istraživanja prvenstveno hrvatskog prostora, a objavljeni su i prvi sveučilišni udžbenici iz fizičke geografije (Klimatologija za geografe, Hidrogeografija, Geografija mora).


Na samom početku 90ih godina 20. st. fizička geografija je osnažena znanstvenim novacima od kojih će Danijel Orešić, Sanja Faivre i Anita Filipčić ostati na Odsjeku, steći znanstveno-nastavna zvanja i s vremenom preuzeti ulogu koju su imali umirovljeni profesori.


Unutarnjim preustrojem Geografskog odsjeka 1997. godine fizička geografija je ponovno institucionalizirana u Zavod za fizičku geografiju, koji postoji i danas. Početkom ovog stoljeća Zavodu se pridružuju novi članovi (Neven Bočić, Mladen Maradin, Ivan Čanjevac). Kadrovsko osnaživanje rezultiralo je sve obilnijim istraživanjima i brojem objavljenih radova. 


U daljnjem razvoju Zavoda veliku je ulogu imalo uvođenje bolonjskog sustava studiranja 2005. g. pri čemu je utemeljeno niz novih fizičkogeografskih kolegija zahvaljujući kojima će novim članovima biti omogućeno stjecanje znanstveno-nastavnih zvanja, što je bio preduvjet za diverzificikaciju i specijaliziciju fizičkogeografskih istraživanja.


Inovacija nastavnog programa potakla je implementaciju ekološkog pristupa kojeg od dolaska na Zavod 2009. g. kroz brojne projekte najviše razvija Nenad Buzjak. Za istraživačke potrebe  izdvojen je i Laboratorij za fizičku geografiju. Danas su u Zavodu zastupljena istraživanja iz strukturne geomorfologije, geomorfologije krša i obala, hidrogeografije, hidrologije, upravljanja vodnim resursima, geoekologije, klime Hrvatske, klimatskih promjena i speleologije . Uz to se Zavod i kadrovski pomlađuje, pa su u njegov rad od 2018. g. uključeni Valerija Butorac i Ivan Martinić, a od 2020. g. Marin Mićunović i Katarina Pavlek.
 


Predstojnici Zavoda za fizičku geografiju:

Anita Filipčić (2019./20.-
Danijel Orešić (2017./18. - 2018./19.),
Nenad Buzjak (2014./15. - 2017./18.),
Neven Bočić (2012./13. -  2013./14.),
Sanja Faivre (2008./09.- 2011./12.),
Anita Filipčić (2006./07. - 2007./08.),
Danijel Orešić (2002./03. - 2005./06.),
Andrija Bognar (1997./98. - 2001./02.)