POVIJEST GEOGRAFSKOG ODSJEKA

Katedra za geografiju na Sveučilištu u Zagrebu osnovana je 1883. godine na Mudroslovnom fakultetu (današnji Filozofski fakultet), što znači da je starija i od poznatih geografskih katedri u Heidelbergu (osnovana 1895. godine) ili Chicagu (najstarija u Sjevernoj Americi, osnovana 1903. godine). Njezin osnivač i prvi profesor bio je dr. Petar Matković. Godine 1922., tadašnji predstojnik katedre, dr. Milan Šenoa osniva Geografski zavod. Pet godina poslije, prof. dr. Artur Gavazzi preuzima Katedru za fizičku geografiju i osniva zasebni Institut za fizičku geografiju. Geografski zavod se tada bavio društveno-geografskim temama, a Institut za fizičku geografiju bavio se geomorfologijom, hidrografijom i klimatologijom. Gavazzi je također pokrenuo najstariji geografski znanstveni časopis u Hrvatskoj – Hrvatski geografski glasnik, koji izlazi i danas.

Nakon 1946. godine dva se instituta ujedinjuju u jedinstveni Geografski institut (poslije zavod) u sklopu novoosnovanoga Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Geografija se počinje razvijati kao znanstvena disciplina s definiranim objektom i metodologijom istraživanja. Nositelji tog razvoja bili su akademik Josip Roglić, koji se primarno bavio istraživanjem geomorfologije krša te prvi postavio teze o litoralizaciji u Hrvatskoj, i prof. Ivo Rubić, priznati antropogeograf koji je svoj znanstveni rad usmjerio na proučavanje hrvatskih otoka i priobalja, ponajprije s povijesnog aspekta, a važnu ulogu imao je i u razvoju regionalne i ekonomske geografije te teorijskog pristupa geografiji. Razvijaju se pojedine grane u sklopu fizičke i društvene geografije, a jaču afirmaciju doživljava agrarna geografija te istraživanja stanovništva i problematike regionalne geografije Hrvatske. Intenzivniji znanstveno-istraživački rad rezultirao je 1961. godine osnivanjem Geografskog instituta pri PMF-u (od 1968. Institut za geografiju Sveučilišta u Zagrebu). Iako je Institut djelovao samo petnaestak godina (do 1975.), imao je vrlo važnu ulogu u razvoju znanstvene djelatnosti (veći broj znanstvenih projekata), a osobito na jačanju međunarodne suradnje.

Geografski odsjek danas

Od 1997. godine na Geografskom odsjeku PMF-a djeluju tri zavoda: Zavod za fizičku geografiju, Zavod za socijalnu geografiju i Zavod za regionalnu geografiju i metodiku, a osim njih na odsjeku djeluje i Središnja geografska knjižnica PMF-a, koja potječe još iz 1910. godine, te novoosnovani Laboratorij za geoprostornu analitiku i vizualizacije.

U suvremenom razdoblju znanstvena djelatnost Geografskog odsjeka PMF-a provodi se u više istraživačkih skupina mnogobrojnim teorijskim i primijenjenim istraživanjima, vrlo često u sklopu mnogih domaćih i međunarodnih znanstvenih projekata, a čiji se rezultati neprestano objavljuju u domaćim te u mnogim vodećim svjetskim geografskim i prirodoslovnim znanstvenim časopisima. Posebnu vrijednost znanstvenom razvoju geografske struke na Geografskom odsjeku PMF-a daje i zapažena međunarodna suradnja s mnogim znanstvenicima, znanstvenim grupama i institucijama iz inozemstva, koja je pridonijela međunarodnom ugledu i dodatnoj kvaliteti istraživanja naših znanstvenika.

Znanstveno-istraživačka djelatnost Geografskog odsjeka temelji se na zajedništvu dugogodišnjih i suvremenih istraživačkih tema u skladu s potrebama društva i brzim razvojem znanosti, a obuhvaća fizičkogeografska i društveno-geografska istraživanja koja se provode u osam temeljnih istraživačkih skupina. Istraživanjem klimatskih, hidroloških i geomorfoloških promjena u okolišu te promjenama u načinu korištenja zemljištem bave se dvije istraživačke skupine u sklopu fizičke geografije. Posebno se mogu istaknuti istraživanja nastanka, evolucije i recentne dinamike krša s aspekta geomorfologije i paleookoliša, utjecaja klimatskih promjena na procese u kršu, istraživanja klime gradova te razvoj metodologije, inventarizacija i vrednovanje hidromorfološkog stanja tekućica. Društveno-geografska istraživanja provodi šest istraživačkih skupina koje se bave planiranjem i vrednovanjem demografskih i gospodarskih resursa u području te istraživanjem kulturnih pejzaža, procesa i promjena u urbanim i ruralnim područjima kao dijelovima lokalnih, regionalnih i nacionalnih prostornih identiteta. Također se bave istraživanjem spoznajnih procesa u nastavi geografije i organizacijom primarnoga, sekundarnoga i tercijarnog obrazovanja.

U svrhu temeljnih i primijenjenih znanstvenih istraživanja na Geografskom odsjeku PMF-a koriste se i mnoge računalne aplikacije za obradu i analizu podataka prikupljenih daljinskim istraživanjima te geografski informacijski sustavi za potrebe prostornih analiza i vizualizaciju prostornih podataka. U sklopu navedenih istraživanja uspostavljena je vrlo uspješna međuinstitucionalna suradnja na nacionalnoj (Institut Ruđera Boškovića, Hrvatske vode, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Zagreba i dr.) i međunarodnoj razini (Sveučilište Grenoble Alpes, Sveučilište u Bukureštu, Sveučilište Jean Moulin u Lyonu, Sveučilište na Primorskem, Austrijska akademija znanosti i dr.).