Bio-X


webmail


STUDOMAT

 


Suradnja s NR Kinom


Ekološka stanica 'Vrlika' 


Herbarium Croaticum


ACTA BOTANICA CROATICA


Obnova infrastrukture


Dan i noć na PMF-u


Karijerni centar


Izdvajamo

...
Izdvajamo Biologija

Znanstveni kolokvij 1 u sklopu proslave 150. obljetnice Zoologijskog zavoda

  Pozivamo vas na naš prvi susret u sklopu proslave 150. obljetnice Zoologijskog zavoda, koji će se održati u petak, 19.4.2024. od 13:00 do 15:00 sati u predavaonici P1 (Kraš).


Asistentica Biološkog odsjeka dr. sc. Dora Hlebec objavila je rad pod nazivom: Integrative taxonomy of the pseudoscorpion family Chernetidae (Pseudoscorpiones: Cheliferoidea): evidence for new range-restricted species in the Dinaric Karst, u jednom od najstarijih časopisa u području zoologije (Zoological Journal of the Linnean Society). Časopis ujedno pripada 4% najboljih u području zoologije. Istraživanje je provedeno u suradnji s vodećim svjetskim taksonomskim stručnjakom za skupinu lažištipavaca, dr. Markom S. Harveyjem (Western Australian Museum) i nastavak je uspješne suradnje s Hrvatskim biospeleološkim društvom. 

U radu je po prvi puta testirana validnost potporodica porodice Chernetidae sekvenciranjem četiri molekularna markera. Filogenetskom analizom, metodama razgraničavanja vrsta i statističkom morfometrijom potvrđena je prisutnost tri nove vrste roda Lasiochernes u Dinaridima. Sve su vrste opisane primjenom integrativne taksonomije. I dok su dvije vrste pronađene isključivo na svojim tipskim lokalitetima, treća vrsta ima širu distribuciju na području Konavala, poluotoka Pelješca, te na otocima Mljet, Lastovo i Kornati. Izostanak unutarvrsne genetske varijabilnosti u posljednjoj vrsti upućuje na potencijalnu foreziju, pri čemu jedinke iskorištavaju druge organizme (najvjerojatnije šišmiše) za transport među špiljama. Sve su špilje u kojima je vrsta zabilježena bogate porodiljnim kolonijama šišmiša, pa hipoteza forezije ima znatno uporište. Također, izostanak genetske strukturiranosti vrste može se pripisati i geomorfološkoj povijesti, tijekom koje su dalmatinski otoci, do ne tako davno, zajedno sa kopnom činili jedinstvenu kopnenu masu. Zbog izuzetno rijetkih nalaza vrsta, vrste bi trebale biti prioritet u konzervacijskoj biologiji.

Dio rada financiran je sredstvima Hrvatske zaklade za znanost - projekt: DNA barkodiranje bioraznolikosti hrvatske faune (IP-2016-06-9988), voditelj projekta: prof. dr. sc. Mladen Kučinić.

 

Čestitamo!

Autor: webmaster BO
Popis obavijesti