Događanja na PMF-u

04.
srpnja
14:00-15:00,
Kemijski odsjek, predavaonica P1
08.
srpnja
12:00-13:00,
Kemijski odsjek, predavaonica P1
11.
srpnja
10:00-11:00,
Kemijski odsjek, predavaonica 222
11.
srpnja
11:00-12:00,
Kemijski odsjek, predavaonica 225
11.
srpnja
12:00-13:00,
Kemijski odsjek, predavaonica 222
14.
srpnja
11:00-12:00,
Kemijski odsjek, dvora P1

Opće obavijesti

Međunarodna ljetna škola 23rd...

Međunarodna ljetna škola 23rd International Symposium and Summer School on Bioanalysis održat će se na Kemijskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu od 6 . do 15. srpnja 2025. Ovaj godišnji skup je organiziran unutar CEEPUS mreže “Teaching and Learning Bioanalysis”. Očekuje se oko 100 sudionika s dvadesetak različitih sveučilišta iz jedanaest država. Škola je namijenjena nastavnicima te studentima diplomskih i doktorskih studija, poslijedoktorandima i mladim istraživačima općenito. Cilj ovog skupa je razmjena znanja i ideja kroz predavanja, posterske prezentacije i radionice u svrhu ostvarivanja novih i održavanja postojećih suradnji.

Dodatne informacije moguće je pronaći na poveznici: 23 ISSSB – 23rd International Summer School on Bioanalysis.

Autor: Aleksandra Maršavelski
STRUČNI IZLET U PRIRODOSLOVNI MUZEJ...

Studenti 4. i 5. godine sveučilišnih integriranih preddiplomskih i diplomskih studija biologija-kemija i fizika-kemija; smjer nastavnički, bili su 6. lipnja 2025. godine u okviru seminarske nastave iz kolegija Metodika nastave kemije 1 i 2 na stručnom izletu u Prirodoslovnom muzeju u Beču. U pratnji studentima bili su i njihovi mentori iz osnovnih i srednjih škola i nastavnici Kemijskog odsjeka.

Studentima sve pohvale za učešće u stručnoj i organizacijskoj pripremi i provedbi nastave,  uzorno ponašanje i ugodno druženje. Hvala Kemijskom odsjeku na materijalnoj i moralnoj podršci ovakvom vidu nastave.

Autor: Aleksandra Maršavelski
Prof. dr. sc. Ita Gruić Sovulj –...

Redovita profesorica i dugogodišnja voditeljica istraživačke grupe na Zavodu za biokemiju Kemijskog odsjeka PMF-a Ita Gruić Sovulj dobitnica je Godišnje nagrade za znanost PMF-a u kategoriji Nagrada za istaknutu znanstvenu djelatnost radnika u znanstvenim ili na znanstveno–nastavnim radnim mjestima. Nagradu je dobila za znanstvenu izvrsnost i sveukupan znanstveni doprinos posljednjih pet godina tijekom kojih je objavila 16 radova visoke znanstvene kvalitete, bila voditeljica tri kompetitivna znanstvena projekta, od čega dva međunarodna, i mentorica dviju obranjenih doktorskih disertacija. Prof. Gruić Sovulj etablirana je i međunarodno prepoznata znanstvenica u području biokemije, što se najbolje očituje prijemom u prestižnu organizaciju EMBO 2024. godine. Osim znanstvene djelatnosti, tijekom zadnjih pet godina obnašala je visoke dužnosti u matičnoj instituciji i na Sveučilištu (prodekanica za znanost PMF-a i članica Senata Sveučilišta u Zagrebu).

Godišnje nagrade dobitnicima uručene su na svečanoj sjednici PMF-a u petak, 06. lipnja 2025.

Čestitamo profesorici Gruić Sovulj i svim dobitnicima ove prestižne nagrade!

Autor: Aleksandra Maršavelski
Prva ljetna škola „Croatian Summer...

Prva međunarodna ljetna škola Croatian Summer School on Medicinal Chemistry (CSSMC) održat će se u Rijeci od 14. do 17. rujna 2025. u organizaciji Sekcije za medicinsku i farmaceutsku kemiju Hrvatskog kemijskog društva i Fakulteta za biotehnologiju i razvoj lijekova Sveučilišta u Rijeci.

Predavači na ljetnoj školi CSSMC su iskusni međunarodni medicinski kemičari i istraživači iz područja razvoja lijekova iz akademskih ustanova i industrije koji će kroz intenzivan interaktivan četverodnevni program upoznati polaznike s različitim konceptima, pristupima i tehnikama koje se koriste u otkrivanju i dizajnu novih lijekova i biološki aktivnih molekula.

Rok za prijavu i predaju sažetaka je 1. lipnja 2025. Prijave i informacije.

Autor: Aleksandra Maršavelski

OBAVIJESTI ZA STUDENTE

Za  studente s invaliditetom postoji mogućnosti korištenja usluge ZET prijevoza prilagođenim vozilom za osobe s invaliditetom u ak. god. 2024./2025., prema informacijama u nastavku. Način obavljanja ove usluge reguliran je Pravilnikom o prijevozu osoba s invaliditetom Zagrebačkog električnog tramvaja d.o.o.

Na temelju Pravilnika, prijevoz ZET-a prilagođenim vozilom može koristiti osoba s invaliditetom koja se kreće uz pomoć invalidskih kolica te ima prebivalište u Gradu Zagrebu i pratitelj uz preporuku Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba. Studenti s invaliditetom koji ispunjavaju uvjete i zainteresirani su za korištenje ove usluge trebaju se javiti Uredu za studente s invaliditetom Sveučilišta u Zagrebu na  uredssi@unizg.hr,  Ured zatim dokumentaciju potrebnu za realizaciju ovoga prava dostavlja nadležnom Gradskom uredu. Za sve dodatne informacije studenti se mogu obratiti i putem tel. 01 4564 405, mob. 099 4593 578 ili osobnim dolaskom u Studentsko naselje "Stjepan Radić", Jarunska 2 (prizemlje 12. paviljona).

 

Autor: Aleksandra Maršavelski

Znanstvenici Kemijskog odsjeka Katarina Lisac i Dominik Cinčić te studentica Kemijskog odsjeka Sara Cepić u suradnji s Tomislavom Friščićem, Filipom Topićem, Mihailsom Arhangelskisom, Patrickom A. Julienom, Christopherom W. Nickelsom sa Sveučilišta McGill (Montreal, Kanada) i Andrewom J. Morrisom sa Sveučilišta Birmingham (Birmingham, Ujedinjeno Kraljevstvo) otkrili su nove akceptore halogenske veze te su objavili rad Halogen-bonded cocrystallization with phosphorus, arsenic and antimony acceptors u vrhunskom časopisu Nature Communications (IF = 12, 124).

Halogenska veza se intenzivno proučava posljednjih nekoliko desetljeća u svim područjima kemije a ponajviše u kristalnom inženjerstvu. To je privlačna interakcija koja se ostvaruje između elektrofilnog dijela atoma halogena (donora halogenske veze) i nukleofilnog područja druge (ili iste) molekule (akceptora halogenske veze). Energije halogenskih veza kreću se u rasponu od 5 do 150 kJ/mol i slične su vodikovim vezama. Razlike među tim dvjema interakcijama čine halogensku vezu jedinstvenim ‘alatom’ kristalnog inženjerstva, ponajviše zbog bolje usmjerenosti koja je posljedica manjka elektronske gustoće na kovalentno vezanom atomu halogena u relativno uskom području (tzv. σ-šupljina). 

U posljednjih dvadesetak godina za istraživanje halogenskih veza najčešće su primjenjivani organski sustavi s perfluoriranim spojevima kao donorima halogenske veze, dok su najčešće korišteni akceptori halogenskih veza brojni organski spojevi koji sadrže različite funkcijske skupine s dušikom ili kisikom. Skupine s težim atomima kao akceptorima halogenske veze rijeđe su izučavane, a uključuju najviše spojeve sa sumporom te halogenim elementima. Međutim gotovo da i ne postoje istraživanja halogenskih veza kojima su akceptori teži elementi 15. i 16. skupine. U ovom radu je po prvi put opisano eksperimentalno i teorijsko izučavanje halogenskih veza s fosforom, arsenom i antimonom. Kokristalizacijom 1,3,5-trijodtrifluorbenzena (tftib) s trifenilfosfinom (PPh3), trifenilarsinom (AsPh3) i trifenilstibinom (SbPh3) dobiveni su kokristali u kojima su molekule povezane halogenskim vezama I···P, I···As i I···Sb. Riječ je o prvim ikada izoliranim i strukturno karakteriziranim kokristalima u kojima atom joda tvori halogensku vezu s elementima 15. skupine koji su teži od dušika.

Kokristali su pripravaljeni mehanokemijskom sintezom i kristalizacijom iz otopine te su izučavani termogravimetrijskom analizom, razlikovno pretražnom kalorimetrijom, FTIR-ATR spektroskopijom te metodama difrakcije rentgenskih zraka na praškastom uzorku i jediničnom kristalu. Mehanokemijska sinteza kokristalâ praćena je in situ Ramanovom spektroskopijom. Za procjenu halogenskih veza I···P, I···As and I···Sb, kao i za objašnjenje nepostojanja kokristala 1,3,5-trijodtrifluorbenzena s trifenilaminom te trifenilbizmutinom, u radu je opisano teorijsko izučavanje metodom DFT pretpostavljenih molekulskih kompleksa u plinskoj fazi kao i kompleksa nađenih u kristalnim strukturama. Analiza dobivenih molekulskih i kristalnih struktura kokristala zajedno s teorijskim izučavanjem, pokazala je da su fosfor, arsen i antimon relativno dobri akceptori halogenske veze. Udaljenosti I∙∙∙E (E = P, As, Sb) su u rasponu od 3,31 Å do 3,57 Å, što je 11 do 12% kraće od sume van der Waalsovih radijusa, a računate energije interakcije su u rasponu od 12-17 kJ/mol. 

Ovaj rad opisuje nove spoznaje ne samo o halogenskoj vezi već i o supramolekulskoj kemiji općenito, uvodi nova tri elementa kao komponente u kokristalima temeljenim na halogenskim vezama te ‘pomiče’ granice supramolekulske kemije arsena i antimona.

Objavljeni znanstveni rezultati iz područja supramolekulske kemije postignuti su radom na znanstvenom projektu koji financira Hrvatska zaklada za znanost: Kristalno inženjerstvo višekomponentnih metaloorganskih materijala povezanih halogenskom vezom: ususret supramolekulskom ugađanju strukture i svojstava (IP-2014-09-7367) te znanstveni projekt NSERC (RGPIN-2017-06467) i E. W. R. Steacie Memorial Fellowship (SMFSU 507347-17).

Autor: Vladimir Stilinović
Popis obavijesti

Broj posjeta:
6213150