Pristupačnost
Međunarodna ljetna škola 23rd International Symposium and Summer School on Bioanalysis održat će se na Kemijskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu od 6 . do 15. srpnja 2025. Ovaj godišnji skup je organiziran unutar CEEPUS mreže “Teaching and Learning Bioanalysis”. Očekuje se oko 100 sudionika s dvadesetak različitih sveučilišta iz jedanaest država. Škola je namijenjena nastavnicima te studentima diplomskih i doktorskih studija, poslijedoktorandima i mladim istraživačima općenito. Cilj ovog skupa je razmjena znanja i ideja kroz predavanja, posterske prezentacije i radionice u svrhu ostvarivanja novih i održavanja postojećih suradnji.
Dodatne informacije moguće je pronaći na poveznici: 23 ISSSB – 23rd International Summer School on Bioanalysis.
Studenti 4. i 5. godine sveučilišnih integriranih preddiplomskih i diplomskih studija biologija-kemija i fizika-kemija; smjer nastavnički, bili su 6. lipnja 2025. godine u okviru seminarske nastave iz kolegija Metodika nastave kemije 1 i 2 na stručnom izletu u Prirodoslovnom muzeju u Beču. U pratnji studentima bili su i njihovi mentori iz osnovnih i srednjih škola i nastavnici Kemijskog odsjeka.
Studentima sve pohvale za učešće u stručnoj i organizacijskoj pripremi i provedbi nastave, uzorno ponašanje i ugodno druženje. Hvala Kemijskom odsjeku na materijalnoj i moralnoj podršci ovakvom vidu nastave.
Redovita profesorica i dugogodišnja voditeljica istraživačke grupe na Zavodu za biokemiju Kemijskog odsjeka PMF-a Ita Gruić Sovulj dobitnica je Godišnje nagrade za znanost PMF-a u kategoriji Nagrada za istaknutu znanstvenu djelatnost radnika u znanstvenim ili na znanstveno–nastavnim radnim mjestima. Nagradu je dobila za znanstvenu izvrsnost i sveukupan znanstveni doprinos posljednjih pet godina tijekom kojih je objavila 16 radova visoke znanstvene kvalitete, bila voditeljica tri kompetitivna znanstvena projekta, od čega dva međunarodna, i mentorica dviju obranjenih doktorskih disertacija. Prof. Gruić Sovulj etablirana je i međunarodno prepoznata znanstvenica u području biokemije, što se najbolje očituje prijemom u prestižnu organizaciju EMBO 2024. godine. Osim znanstvene djelatnosti, tijekom zadnjih pet godina obnašala je visoke dužnosti u matičnoj instituciji i na Sveučilištu (prodekanica za znanost PMF-a i članica Senata Sveučilišta u Zagrebu).
Godišnje nagrade dobitnicima uručene su na svečanoj sjednici PMF-a u petak, 06. lipnja 2025.
Čestitamo profesorici Gruić Sovulj i svim dobitnicima ove prestižne nagrade!
Prva međunarodna ljetna škola Croatian Summer School on Medicinal Chemistry (CSSMC) održat će se u Rijeci od 14. do 17. rujna 2025. u organizaciji Sekcije za medicinsku i farmaceutsku kemiju Hrvatskog kemijskog društva i Fakulteta za biotehnologiju i razvoj lijekova Sveučilišta u Rijeci.
Predavači na ljetnoj školi CSSMC su iskusni međunarodni medicinski kemičari i istraživači iz područja razvoja lijekova iz akademskih ustanova i industrije koji će kroz intenzivan interaktivan četverodnevni program upoznati polaznike s različitim konceptima, pristupima i tehnikama koje se koriste u otkrivanju i dizajnu novih lijekova i biološki aktivnih molekula.
Rok za prijavu i predaju sažetaka je 1. lipnja 2025. Prijave i informacije.
Za studente s invaliditetom postoji mogućnosti korištenja usluge ZET prijevoza prilagođenim vozilom za osobe s invaliditetom u ak. god. 2024./2025., prema informacijama u nastavku. Način obavljanja ove usluge reguliran je Pravilnikom o prijevozu osoba s invaliditetom Zagrebačkog električnog tramvaja d.o.o.
Na temelju Pravilnika, prijevoz ZET-a prilagođenim vozilom može koristiti osoba s invaliditetom koja se kreće uz pomoć invalidskih kolica te ima prebivalište u Gradu Zagrebu i pratitelj uz preporuku Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba. Studenti s invaliditetom koji ispunjavaju uvjete i zainteresirani su za korištenje ove usluge trebaju se javiti Uredu za studente s invaliditetom Sveučilišta u Zagrebu na uredssi@unizg.hr, Ured zatim dokumentaciju potrebnu za realizaciju ovoga prava dostavlja nadležnom Gradskom uredu. Za sve dodatne informacije studenti se mogu obratiti i putem tel. 01 4564 405, mob. 099 4593 578 ili osobnim dolaskom u Studentsko naselje "Stjepan Radić", Jarunska 2 (prizemlje 12. paviljona).
Znanstvenici Zavoda za biokemiju Kemijskog odsjeka Mirna Biluš, Marko Močibob, Igor Živković i Ita Gruić-Sovulj, u suradnji sa znanstvenicima iz Njemačke, Velike Britanije i Izraela, objavili su rad pod naslovom On the Mechanism and Origin of Isoleucyl-tRNA Synthetase Editing against Norvaline u uglednom časopisu Journal of Molecular Biology (IF 4,894).
Rad opisuje diskriminaciju nepripadnih aminokiselina valina i norvalina od strane izoleucil-tRNA-sintetaze (IleRS) i posljedice pogrešnog odabira aminokiselina u biosintezi proteina. Valin je prirodna, proteinogena aminokiselina koja je uvijek prisutna u stanici, dok je norvalin neproteinogena aminokiselina i metabolički nusprodukt koji se sintetizira samo pri određenim uvjetima. Autori su pokazali da izoleucil-tRNA-sintetaza podjednako učinkovito aktivira valin i norvalin u svom sintetskom aktivnom mjestu i prenosi ih na izoleucinsku tRNA. Stoga IleRS ima dodatnu hidrolitičku domenu kojom popravlja svoju pogrešku i hidrolizira valil- i norvalil-tRNAIle, pri čemu je hidroliza norvalil-tRNAIle učinkovitija. Ukoliko se hidrolitička domena deaktivira, valin i norvalin se u visokom postotku mogu ugraditi u proteom, na položaje kodiranim izoleucinskim kodonima. Iako je analiza proteoma spektrometrijom masa i bioinformatička analiza pokazala da ne postoje značajne razlike u položaju i udjelu pogrešno translatiranih kodona za izoleucin, in vivo pokusi su pokazali da je ugradnja norvalina u proteine ipak pogubnija za stanice Escherichia coli od pogrešne ugradnje valina. Budući da strukturno slične i evolucijski srodne valil- i leucil-tRNA-sintetaza također uspješno hidroliziraju norvalil-tRNA, rezultati imaju zanimljive evolucijske implikacije - da se zajednička hidrolitička domena razvila vrlo rano kako bi se spriječila infiltracija norvalina u proteine u još ranoj fazi evolucije živog svijeta.
Zajedno sa znanstvenicima s Kemijskog odsjeka, u istraživanju su sudjelovali Maja Šemanjski i Boris Maček sa Sveučilišta u Tübingenu, Agnes Toth-Petroczy sa Max Planck Institute of Molecular Cell Biology and Genetics u Dresdenu, Dan S.Tawfik s Weizmann Institute of Science u Rehovotu i Nevena Cvetešić s Imperial College u Londonu. Ovo istraživanje ostvareno je u okviru projekta Aminoacil-tRNA-sintetaze kao čuvari standardnog genetičkog koda (IP-2016-06-6272) financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost.