Pristupačnost
Zavod za biokemiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu traži višeg tehničkog suradnika - višeg laboranta, na neodređeno vrijeme, uz uvjet probnog rada u trajanju od tri mjeseca, u punom radnom vremenu.
Natječaj je dostupan ovdje.
Najavljujemo još jedno predavanje Ljubičastog u kemiji, ovog puta u poznatom okruženju našeg fakulteta!
Izv. prof. dr. sc. Aleksandra Maršavelski uvest će nas u svijet enzimskog inženjerstva s predavanjem pod naslovom "Enzimi u borbi protiv plastike". Stoga vas pozivamo da nam se pridružite u srijedu, 8. svibnja 2024. u 18:15 h u predavaoni A2 Kemijskog odsjeka PMF-a.
Čast nam je najaviti malo drugačiji LjuK ovoga puta! 29. travnja u sklopu našeg prvog „pop up-a“, selimo se na Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu.
Kao predavač nam dolazi doc. dr. sc. Petar Kassal sa Zavoda za opću i anorgansku kemiju FKIT-a. Naslov predavanja glasi „(Ljubičasti) senzori za (ljubičaste) ione“, a kako biste saznali više, pridružite nam se 29. travnja 2024. u 17:30 h na lokaciji FKIT, Trg Marka Marulića 19. Nakon samog predavanja, čeka nas i malo ležernije druženje u Klubu nastavnika. Nadamo se da će ovaj susret, osim edukacijske svrhe, ukazati na važnost razmjene znanja i poznanstava među studentima kemije PMF-a i FKIT-a te otvoriti priliku za neke nove slične suradnje u budućnosti!
Poštovani i dragi studenti,
uskoro počinje nova, 2023./2024., akademska godina. U tijeku je usklađivanje sveučilišnih i fakultetskih pravila studiranja s novim Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te novim Statutom Sveučilišta u Zagrebu. PMF će u ovom prijelaznom razdoblju, koliko god to bude dopušteno i moguće, primjenjivati pravila povoljnija za studente.
Svi studenti i dalje imaju obvezu završiti studij najkasnije u roku koji je dvostruko dulji od trajanja studija.
Važno je napomenuti da prema novim pravilima studenti ne gube pravo studiranja na studiju ako u prethodne dvije akademske godine nisu stekli najmanje 35 ECTS-a. To znači da takvi studenti mogu upisati novu akademsku godinu (ako time ne bi prekoračili dvostruko trajanje studija).
Studentima će biti omogućeno više od dva puta upisati isti kolegij.
Studenti će moći polagati kolegije iz ljetnog semestra za koje su ostvarili uvjete i u zimskom semestru akad. god. 2023./2024. Bez obzira koliko je puta do sada student izašao na ispit iz nekog kolegija za koji je ostvario uvjete, on može izaći na ispit u svakom ispitnom terminu do uključivo veljače 2024.
Ponovno napominjemo da broj izlazaka na ispit iz pojedinog kolegija više nije eliminatoran, tj. u tom slučaju studenti ne gube pravo studiranja.
Studenti u redovitom statusu, koji su u prvu godinu studija prvi put upisani u akademskoj godini 2023./2024., imat će pravo najviše jednom ponavljati svaku studijsku godinu.
Molimo studente da i dalje prate objave na mrežnoj stranici na kojoj ćemo objavljivati sve važne novine.
Znanstvenici Kemijskog odsjeka Tomislav Jednačak, Ivana Mikulandra i Predrag Novak objavili su rad pod naslovom Advanced Methods for Studying Structure and Interactions of Macrolide Antibiotics u uglednom časopisu International Journal of Molecular Sciences (IF = 4,556).
Ovaj rad sadrži pregled suvremenih metoda za određivanje strukture i interakcija makrolidnih antibiotika u čvrstom stanju i otopini. Makrolidni antibiotici (makrolidi) su makrociklički spojevi koji se primarno koriste za liječenje infekcija gornjih i donjih dišnih puteva. Njihovo se djelovanje zasniva na inhibiciji sinteze bakterijskih proteina reverzibilnim vezanjem na 23S rRNA u blizini peptidil transferaznog centra. Usprkos činjenici da su u poslijednje vrijeme razvijene nove klase makrolida s poboljšanim svojstvima, neke bakterije su stekle široku rezistenciju, što predstavlja globalni medicinski problem koji je potrebno riješiti otkrivanjem novih i učinkovitijih lijekova. Uzimajući u obzir različita fizikalna i kemijska svojstva makrolida, razumijevanje strukture i interakcija ključno je za razvoj novih antibiotika aktivnih na rezistentne patogene. Mehanizmi vezanja makrolida na biološke mete djelomično su objašnjeni nedavnim određivanjem kristalnih struktura nekih njihovih kompleksa s ribosomima. S druge strane, kombinacijom spektroskopije NMR i molekulskog modeliranja mogu se proučavati slobodne i vezane konformacije u otopini. Interdisciplinarni pristup opisan u ovom radu omogućuje dobivanje korisnih podataka o interakcijama makrolida i receptora, što predstavlja dobar temelj za dizajn novih biološki aktivnih liganada i lijekova.
