Događanja na PMF-u

07.
ožujka
11:00-13:00,
Predavaonica 304

Opće obavijesti

Održana svečana promocija...

U petak, 23. veljače 2024. godine, na Kemijskom odsjeku održana je svečana promocija 49 sveučilišnih prvostupnika/prvostupnica kemije koji su prijediplomski studij Kemija završili 2023.godine.

Promociji prvostupnika prisustvovali su dekan PMF-a prof. dr. sc. Mirko Planinić, pročelnica Kemijskog odsjeka prof.dr. sc. Snežana Miljanić, prodekan za nastavu prof. dr. sc. Mladen Vuković i zamjenik pročelnice Kemijskog odsjeka izv. prof. dr. sc. Ivica Đilović.

Čestitamo!

Autor: Aleksandra Maršavelski

Razred za prirodne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti priređuje komemorativni sastanak u spomen akademiku Željku Kućanu, koji će biti održan u četvrtak, 22. veljače 2024. s početkom u 12 sati, u dvorani Knjižnice HAZU na Trgu Josipa Jurja Strossmayera 14 u Zagrebu.

O životu i djelu preminulog akademika Kućana govorit će akademik Goran Durn, tajnik Razreda, prof. dr. sc. Ita Gruić Sovulj i akademik Ivan Gušić.

Autor: Aleksandra Maršavelski
Poziv na prijave za 8. Simpozij...

Ovim putem pozivamo sve doktorande da se prijave na 8. Simpozij studenata doktorskih studija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (8. SSDS). Simpozij će se održati od 26. do 27. travnja 2024. godine na Kemijskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (Horvatovac 102a).

Registracije su službeno otvorene, a rok za prijavu sažetaka je 16. veljače 2024. godine, putem službene web stranice Simpozija. Podsjećamo da za sudjelovanje na Simpoziju nema kotizacije.

Detalje u vezi Simpozija možete naći ovdje.

Autor: Aleksandra Maršavelski

OBAVIJESTI ZA STUDENTE

Fond Nenada M. Kostića ove će godine po 23. puta nagraditi studente i njihove diplomske radove iz svih područja čiste i primijenjene kemije. Prijaviti se mogu studenti čiji su diplomski radovi obranjeni u periodu od 1. travnja 2023. – 31. ožujka 2024. godine. Rok za prijavu na natječaj je 05. travnja 2024. godine. Ovdje se mogu preuzeti tekst najtečaja i prijavni obrazac.

Autor: Aleksandra Maršavelski
Posjet studenata diplomskog studija...

Studenti diplomskog studija kemije su u okviru seminarske nastave iz kolegija Proteinska kristalografija 25. siječnja 2024. posjetili multidisciplinarni znanstveni centar Elettra Sincrotrone Trieste u Basovizzi, Italija. Studenti su bili vođeni kroz postrojenje gdje se generira i koristi lasersko zračenje slobodnih elektrona (FEL) te kroz kružni dio gdje se generira i koristi sinkrotronsko zračenje različitih valnih duljina te im je objašnjen princip rada sinkrotrona. Nakon uvodnog dijela različiti znanstvenici su na različitim sinkrotronskim linijama predstavili metodu kojom se bave. Od različitih mogućnosti korištenja sinkrotronskog zračenja studenti su detaljnije istražili sinkrotronsku liniju XRD2 za proteinsku kristalografiju.

Autor: Aleksandra Maršavelski

Poštovani i dragi studenti,

uskoro počinje nova, 2023./2024., akademska godina. U tijeku je usklađivanje sveučilišnih i fakultetskih pravila studiranja s novim Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te novim Statutom Sveučilišta u Zagrebu. PMF će u ovom prijelaznom razdoblju, koliko god to bude dopušteno i moguće, primjenjivati pravila povoljnija za studente.


Svi studenti i dalje imaju obvezu završiti studij najkasnije u roku koji je dvostruko dulji od trajanja studija.

Važno je napomenuti da prema novim pravilima studenti ne gube pravo studiranja na studiju ako u prethodne dvije akademske godine nisu stekli najmanje 35 ECTS-a. To znači da takvi studenti mogu upisati novu akademsku godinu (ako time ne bi prekoračili dvostruko trajanje studija).

Studentima će biti omogućeno više od dva puta upisati isti kolegij.

Studenti će moći polagati kolegije iz ljetnog semestra za koje su ostvarili uvjete i u zimskom semestru akad. god. 2023./2024. Bez obzira koliko je puta do sada student izašao na ispit iz nekog kolegija za koji je ostvario uvjete, on može izaći na ispit u svakom ispitnom terminu do uključivo veljače 2024. 

Ponovno napominjemo da broj izlazaka na ispit iz pojedinog kolegija više nije eliminatoran, tj. u tom slučaju studenti ne gube pravo studiranja.

Studenti u redovitom statusu, koji su u prvu godinu studija prvi put upisani u akademskoj godini 2023./2024., imat će pravo najviše jednom ponavljati svaku studijsku godinu.

Molimo studente da i dalje prate objave na mrežnoj stranici na kojoj ćemo objavljivati sve važne novine.

Autor: Adriana Kenđel

Objavljen znanstveni rad u časopisu...

Znanstvenici Kemijskog odsjeka Nea Baus Topić, Edi Topić i Vladimir Stilinović te donedavni znanstvenik Kemijskog odsjeka Luka Fotović objavili su rad Isomorphism, Polymorphism, and Stoichiomorphism of Cocrystals Derived from 1,4-Diiodotetrafluorobenzene and an Isomorphous Series of N‑(4-Halobenzyl)-3-halopyridinium Halogenides u uglednom časopisu Crystal Growth & Design (IF 4,010).

U radu je istraženo u kojoj mjeri izomorfizam koformera uzrokuje izomorfizam kokristala temeljenih na halogenoj vezi. Niz od 12 N-(4-halogenbenzil)-3-halogenpiridinijevih halogenida, od kojih 11 priprada izomorfnoj seriji, kokristalizirano je s neutralnim donorom halogenske veze, 1,4-dijodtetrafluorbenzenom. Pripravljeno je ukupno 18 kristalnih produkata, od kojih su 13 kokristali stehiometrijskog omjera 1:1, tri kokristala 2:1 i dva kokristala 2:3. Dva kokristala omjera 2:3 su izomorfna, dok kokristali 1:1 čine sedam strukturnih tipova, od kojih četiri odgovaraju izomorfnim serijama, a kokristali 2:1 dva tipa, s jednim izomorfnim parom. Čini se da ne postoji jednostavan odnos koji bi preveo izomorfizam u nizu koformera u izomorfizam njihovih odgovarajućih kokristala. Za slučajeve u kojima su i koformeri i kokristali izomorfni, primjetna je korelacija između odgovarajućih indeksa izostrukturnosti. S druge strane, uzimajući u obzir da je dominantna usmjerena interakcija u svim strukturama halogenska veza, mogu se uočiti brojne pravilnosti koje ukazuju da je raspodjela kokristala među strukturnim tipovima u velikoj mjeri određena potencijalom sastavnih kationa i aniona za ostvarivanje halogenskih veza. Istraživanje je ostvareno u okviru projekta Nove građevne jedinke u supramolekulskom dizajnu složenih višekomponentnih molekulskih kristala temeljenih na halogenskim vezama (HaloBond IP-2019-04-1868) financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost.

Autor: Aleksandra Maršavelski
Popis obavijesti

Broj posjeta:
2310664