Događanja na PMF-u

07.
ožujka
11:00-13:00,
Predavaonica 304

Opće obavijesti

Održana svečana promocija...

U petak, 23. veljače 2024. godine, na Kemijskom odsjeku održana je svečana promocija 49 sveučilišnih prvostupnika/prvostupnica kemije koji su prijediplomski studij Kemija završili 2023.godine.

Promociji prvostupnika prisustvovali su dekan PMF-a prof. dr. sc. Mirko Planinić, pročelnica Kemijskog odsjeka prof.dr. sc. Snežana Miljanić, prodekan za nastavu prof. dr. sc. Mladen Vuković i zamjenik pročelnice Kemijskog odsjeka izv. prof. dr. sc. Ivica Đilović.

Čestitamo!

Autor: Aleksandra Maršavelski

Razred za prirodne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti priređuje komemorativni sastanak u spomen akademiku Željku Kućanu, koji će biti održan u četvrtak, 22. veljače 2024. s početkom u 12 sati, u dvorani Knjižnice HAZU na Trgu Josipa Jurja Strossmayera 14 u Zagrebu.

O životu i djelu preminulog akademika Kućana govorit će akademik Goran Durn, tajnik Razreda, prof. dr. sc. Ita Gruić Sovulj i akademik Ivan Gušić.

Autor: Aleksandra Maršavelski
Poziv na prijave za 8. Simpozij...

Ovim putem pozivamo sve doktorande da se prijave na 8. Simpozij studenata doktorskih studija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (8. SSDS). Simpozij će se održati od 26. do 27. travnja 2024. godine na Kemijskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (Horvatovac 102a).

Registracije su službeno otvorene, a rok za prijavu sažetaka je 16. veljače 2024. godine, putem službene web stranice Simpozija. Podsjećamo da za sudjelovanje na Simpoziju nema kotizacije.

Detalje u vezi Simpozija možete naći ovdje.

Autor: Aleksandra Maršavelski

OBAVIJESTI ZA STUDENTE

Fond Nenada M. Kostića ove će godine po 23. puta nagraditi studente i njihove diplomske radove iz svih područja čiste i primijenjene kemije. Prijaviti se mogu studenti čiji su diplomski radovi obranjeni u periodu od 1. travnja 2023. – 31. ožujka 2024. godine. Rok za prijavu na natječaj je 05. travnja 2024. godine. Ovdje se mogu preuzeti tekst najtečaja i prijavni obrazac.

Autor: Aleksandra Maršavelski
Posjet studenata diplomskog studija...

Studenti diplomskog studija kemije su u okviru seminarske nastave iz kolegija Proteinska kristalografija 25. siječnja 2024. posjetili multidisciplinarni znanstveni centar Elettra Sincrotrone Trieste u Basovizzi, Italija. Studenti su bili vođeni kroz postrojenje gdje se generira i koristi lasersko zračenje slobodnih elektrona (FEL) te kroz kružni dio gdje se generira i koristi sinkrotronsko zračenje različitih valnih duljina te im je objašnjen princip rada sinkrotrona. Nakon uvodnog dijela različiti znanstvenici su na različitim sinkrotronskim linijama predstavili metodu kojom se bave. Od različitih mogućnosti korištenja sinkrotronskog zračenja studenti su detaljnije istražili sinkrotronsku liniju XRD2 za proteinsku kristalografiju.

Autor: Aleksandra Maršavelski

Poštovani i dragi studenti,

uskoro počinje nova, 2023./2024., akademska godina. U tijeku je usklađivanje sveučilišnih i fakultetskih pravila studiranja s novim Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te novim Statutom Sveučilišta u Zagrebu. PMF će u ovom prijelaznom razdoblju, koliko god to bude dopušteno i moguće, primjenjivati pravila povoljnija za studente.


Svi studenti i dalje imaju obvezu završiti studij najkasnije u roku koji je dvostruko dulji od trajanja studija.

Važno je napomenuti da prema novim pravilima studenti ne gube pravo studiranja na studiju ako u prethodne dvije akademske godine nisu stekli najmanje 35 ECTS-a. To znači da takvi studenti mogu upisati novu akademsku godinu (ako time ne bi prekoračili dvostruko trajanje studija).

Studentima će biti omogućeno više od dva puta upisati isti kolegij.

Studenti će moći polagati kolegije iz ljetnog semestra za koje su ostvarili uvjete i u zimskom semestru akad. god. 2023./2024. Bez obzira koliko je puta do sada student izašao na ispit iz nekog kolegija za koji je ostvario uvjete, on može izaći na ispit u svakom ispitnom terminu do uključivo veljače 2024. 

Ponovno napominjemo da broj izlazaka na ispit iz pojedinog kolegija više nije eliminatoran, tj. u tom slučaju studenti ne gube pravo studiranja.

Studenti u redovitom statusu, koji su u prvu godinu studija prvi put upisani u akademskoj godini 2023./2024., imat će pravo najviše jednom ponavljati svaku studijsku godinu.

Molimo studente da i dalje prate objave na mrežnoj stranici na kojoj ćemo objavljivati sve važne novine.

Autor: Adriana Kenđel

Objavljen znanstveni rad u časopisu...

Znanstvenici Kemijskog odsjeka Valentina Ević, Marko Močibob, Ita Gruić Sovulj, Ivana Kekez i Jasmina Rokov Plavec  u suradnji s nedavno umirovljenom profesoricom Dubravkom Matković-Čalogović, donedavnim znanstvenikom Kemijskog odsjeka Mario Kekezom, bivšom studenticom Kemijskog odsjeka Ružicom Šoić, te suradnicima Josefom Houserom i Michaelom Wimmerovoj sa institucije Central European Institute of Technology, Brno, Češka objavili su znanstveni rad Evolutionarily conserved cysteines in plant cytosolic seryl-tRNA synthetase are important for its resistance to oxidation  u uglednom znanstvenom časopisu FEBS Letters (IF 3,5).

Seril-tRNA sintetaza (SerRS) esencijalni je enzim koji kovalentno povezuje serin i tRNASer, pripremajući tako supstrat za ribosom tijekom translacije. U kristalnoj strukturi citosolne SerRS iz biljke Arabidopsis thaliana uočena je disulfidna veza u svakom monomeru između cisteina Cys213 i Cys244, što je bilo neočekivano s obzirom da, općenito, citosolni proteini nemaju disulfidne veze zbog redukcijske prirode citosola. Cisteini uključeni u disulfidnu vezu evolucijski su očuvani u svim citosolnim SerRS iz zelenih biljaka, uključujući jednostanične zelene alge, što ukazuje na njihovu biološku važnost. Dizajnirane su mutirane inačice proteina (C213S, C244S i C213S/C244S) te je uspoređena njihova toplinska stabilnost, aktivnost i struktura s proteinom divljeg tipa. Uočeno je da su oba cisteina važna za stabilnost SerRS, ali sa suprotnim učincima. Identificirane su strukturne značajke proteinskog mikrookoliša, koje utječu na reaktivnost Cys213 i Cys244 te potiču stvaranje disulfidne veze u oksidacijskim uvjetima. U prisutnosti oksidirajućeg reagensa H2O2, aminoacilacijska aktivnost proteina divljeg tipa nije bila smanjena, dok je aktivnost mutiranih inačica bila ozbiljno narušena. Rezultati ovog istraživanja pokazali su da je disulfidna veza u biljnoj SerRS važna za otpornost proteina na oksidaciju, što može biti korisno tijekom translacije u stanju oksidacijskog stresa u biljkama. Istraživanje je provedeno u sklopu projekata “Aminoacil-tRNA-sintetaze kao čuvari standardnog genetičkog koda“ (IP-2016-06-6272, voditeljica I. Gruić Sovulj) i “Esencijalni metalni ioni u proteinima iz Heliobacter pylori i modelnim spojevima - struktura i funkcija/svojstvo“ (IP-2014-09-4274, voditeljica D. Matković-Čalogović) financiranih od strane Hrvatske zaklade za znanost. Financiranje doktorandice Valentine Ević omogućeno je u okviru programa „Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti (DOK-09-2018)“ Hrvatske zaklade za znanost.

Autor: Aleksandra Maršavelski
Popis obavijesti

Broj posjeta:
2310664