Pristupačnost
U utorak, 09. srpnja 2024., prestižna evropska organizacija EMBO (The European Molecular Biology Organization) objavila je vijest o prijemu 100 novih i 20 pridruženih članova u svoje redove. Među novoprimljenim članovima iz 37 zemalja je i ugledna profesorica Kemijskog odsjeka PMF-a Ita Gruić Sovulj, kojoj je članstvo u ovoj organizaciji priznanje za istraživačku izvrsnost i postignuća u području biosinteze proteina.
Organizacija EMBO, koja ove godine slavi 60 godina postojanja, ima ključnu ulogu u jačanju istraživanja u području znanosti o životu (life sciences) u međunarodnim okvirima. U članstvu EMBO danas je više od 2100 znanstvenika, a valja istaknuti da su čak 92 dobitnika Nobelove nagrade bili prethodno izabrani u članstvo ove organizacije.
Službeni prijem novih članova održat će se na sastanku organizacije EMBO koncem listopada 2024. godine u Heidelbergu, Njemačka.
Čestitamo profesorici Iti Gruić Sovulj na ovom velikom postignuću!
Iduće izdanje Simpozija studenata kemičara (9. SiSK) bit će dvodnevni skup koji će se održati u petak i subotu, 11. i 12. listopada 2024. godine, na Kemijskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Simpozij studenata kemičara (SiSK) besplatni je znanstveni skup u organizaciji studenata kemije koji su većinom članovi Studentske sekcije Hrvatskog kemijskog društva (SSHKD). SiSK okuplja studente kemije i srodnih usmjerenja iz cijele Hrvatske, ali i inozemstva. SiSK studentima pruža priliku za razmjenu iskustava, znanja te da prezentiraju vlastite znanstveno-istraživačke radove. Više informacija u vezi samog Simpozija i prijave na SiSK možete pronaći na https://sisk.hkd.hr/ ili na društvenim mrežama.
2. Simpozij analitičke atomske spektrometrije (2. SAAS24) održati će se 13. i 14. rujna 2024. godine u Zagrebu. Događaj se organizira kao međunarodni simpozij, a održavat će se u zgradi Kemijskog odsjeka PMF-a, Horvatovac 102a i zgradi Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada, Ksaverska cesta 2. Simpozij će okupiti znanstvenike i stručnjake iz Hrvatske i inozemstva, čija su poveznica razvoj i primjena metoda atomske spektrometrije u područjima analitike uzoraka iz okoliša, farmaceutike, biomedicine, geologije, agronomije, arheometrije, metalurgije te razvoja novih kompozitnih materijala. Planirano je održavanje kraćih znanstvenih i stručnih predavanja i posterske sekcije u kojoj će mladi znanstvenici i studenti imati priliku predstaviti svoj rad. Održati će se i radionice laboratorijske priprave uzoraka te mjerenja pomoću napredne analitičke instrumentacije.
Detaljne informacije o načinu prijave i programu objavljene su na sljedećoj stranici.
u Zagrebu se od 19. do 21. rujna 2024. godine organizira 2nd Workshop on Mass Spectrometry in Life Sciences, međunarodni skup i radionica s ciljem okupljanja i promocije proteomike i primjene spektrometrije masa u biokemiji, molekularnoj biologiji, farmaciji, biomedicini i srodnim područjima.
Praktična radionica je besplatna za sudionike skupa, ali je broj mjesta ograničen na 25.
Prijave na 2nd MS Workshop zaprimaju se do 6. rujna 2024., a sažeci za posterske prezentacije zaprimaju se do 31. kolovoza 2024.
Povodom obilježavanja 78. obljetnice osnutka Sveučilišta u Zagrebu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta na svečanoj sjednici Fakultetskog vijeća održanoj 7. lipnja 2024. godine dodijeljene su nagrade zaposlenicima i studentima Kemijskog odsjeka.
Dobitnici Godišnje nagrade za znanost PMF-a su prof. dr. sc. Branimir Bertoša za istaknutu znanstvenu djelatnost zaposlenika na znanstveno-nastavnim radnim mjestima i dr. sc. Tin Klačić za istaknuti znanstveni rad zaposlenika na suradničkim radnim mjestima (kategorija asistenti i viši asistenti).
Studentica Kemijskog odsjeka Karla Kukina Gradečak nagrađena je kao najbolja studentica na sveučilišnom diplomskom studiju Kemija, smjer: istraživački.
Dobitnici studentskih nagrada „Brdo“ su prof. dr. sc. Višnja Vrdoljak kao najbolja profesorica Kemijskog odsjeka i dr. sc. Mladen Borovina kao najbolji asistent Kemijskog odsjeka.
Čestitamo svim dobitnicima nagrada!
Na temelju članka 16. Statuta i članka 2. Pravilnika o dodjeli Rektorove nagrade rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić raspisao je Natječaj za dodjelu Rektorove nagrade za akademsku godinu 2023./2024.
Studenti su dužni do petka 30. kolovoza 2024. do 16:00 sati prijaviti rad na mrežnim stranicama Sveučilišta.
Sve informacije o natječaju su dostupne ovdje.
Studenti Kemijskog odsjeka okupljeni u Studentskoj sekciji Hrvatskog kemijskog društva, točnije Popularizacijski odjel ENTROPIJA, uspješno su sudjelovali na 1. Znanstvenom danu u Dugom Selu koji je organizirala udruga raSTEM u SPEKTRU. Svrha događanja, koje je održano 18. lipnja 2024., bila je polpularizirati prirodne znanosti i približiti ih na jednostavan i zanimljiv način lokalnoj zajendici, prvenstveno djeci iz vrtića i osnovnih škola s područja Dugog Sela i Rugvice.
Poštovani i dragi studenti,
uskoro počinje nova, 2023./2024., akademska godina. U tijeku je usklađivanje sveučilišnih i fakultetskih pravila studiranja s novim Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te novim Statutom Sveučilišta u Zagrebu. PMF će u ovom prijelaznom razdoblju, koliko god to bude dopušteno i moguće, primjenjivati pravila povoljnija za studente.
Svi studenti i dalje imaju obvezu završiti studij najkasnije u roku koji je dvostruko dulji od trajanja studija.
Važno je napomenuti da prema novim pravilima studenti ne gube pravo studiranja na studiju ako u prethodne dvije akademske godine nisu stekli najmanje 35 ECTS-a. To znači da takvi studenti mogu upisati novu akademsku godinu (ako time ne bi prekoračili dvostruko trajanje studija).
Studentima će biti omogućeno više od dva puta upisati isti kolegij.
Studenti će moći polagati kolegije iz ljetnog semestra za koje su ostvarili uvjete i u zimskom semestru akad. god. 2023./2024. Bez obzira koliko je puta do sada student izašao na ispit iz nekog kolegija za koji je ostvario uvjete, on može izaći na ispit u svakom ispitnom terminu do uključivo veljače 2024.
Ponovno napominjemo da broj izlazaka na ispit iz pojedinog kolegija više nije eliminatoran, tj. u tom slučaju studenti ne gube pravo studiranja.
Studenti u redovitom statusu, koji su u prvu godinu studija prvi put upisani u akademskoj godini 2023./2024., imat će pravo najviše jednom ponavljati svaku studijsku godinu.
Molimo studente da i dalje prate objave na mrežnoj stranici na kojoj ćemo objavljivati sve važne novine.
Znanstvenice Kemijskog odsjeka Morana Dulić, Valentina Ević i Jasmina Rokov Plavec u suradnji s donedavnim znanstvenicima Kemijskog odsjeka Vlatkom Godinić Mikulčić i Mario Kekezom objavili su pregledni znanstveni rad Protein–Protein Interactions of Seryl-tRNA Synthetases with Emphasis on Human Counterparts and Their Connection to Health and Disease u uglednom znanstvenom časopisu Life (IF 3,2).
Seril-tRNA-sintetaze (SerRS), članovi obitelji aminoacil-tRNA sintetaza, stupaju u interakciju s različitim proteinima, omogućujući SerRS enzimima poboljšanje njihove uloge u procesu biosinteze proteina ili obavljanje alternativnih funkcija u staničnim procesima izvan translacije. Atipična arhejska SerRS stupa u interakciju s arginil-tRNA-sintetazom i ribosomskim proteinima pri čemu se optimira translacija usmjeravanjem tRNA. Kompleks između kvaščeve SerRS i peroksina Pex21p upućuje na poveznicu translacije i funkcije peroksisoma. Partnerstvo između biljne SerRS i proteina BEN1 ukazuje na vezu translacije i metabolizma brasinosteroida što može biti relevantno u mehanizmima odgovora biljaka na stres. Kod vinske mušice, neobična heterodimerna mitohondrijska SerRS koordinira mitohondrijsku translaciju i replikaciju putem interakcije s proteazom LON. Evolucijski očuvane interakcije kvaščeve i humane SerRS s tRNA-metiltransferazama ukazuju na koordinaciju modifikacije i aminoacilacije tRNA u citosolu i mitohondrijima. Ljudska citosolna SerRS putem interakcija s mnogobrojnim proteinima djeluje kao stanično čvorište koje povezuje translaciju, razvoj krvožilnog sustava, angiogenezu, lipogenezu i održavanje duljine telomera. Nakon unosa u jezgru, SerRS djeluje kao glavni negativni regulator ekspresije gena za VEGFA. Samostalno ili u kompleksima s proteinima YY1 i SIRT2, SerRS se natječe s transkripcijskim aktivatorima NFκB1 i c-Myc, što rezultira uravnoteženom ekspresijom gena za citokin VEGFA koji je važan za pravilan krvožilni razvoj i angiogenezu. Hipoksija potiče fosforilaciju SerRS, a nedostatak hranjivih tvari pokreće glikozilaciju SerRS, pri čemu se smanjuje inhibicijski učinak SerRS na ekspresiju gena za VEGFA i omogućuje veća prokrvljenost tkiva. Osim toga, SerRS se veže na telomernu DNA i surađuje s proteinom POT1 u reguliranju duljine telomera i staničnog starenja. S obzirom da pokazuje antitumorsko i antiangiogeno djelovanje, ljudska citosolna SerRS mogla bi biti važna u liječenju tumora, kardiovaskularnih bolesti, pretilosti i starenja. U ovom preglednom radu opisana su istraživanja kvaščeve, atipične arhejske i biljne SerRS koja su provedena sklopu projekata “Strukturna raznolikost seril-tRNA sintetaza i točnost biosinteze proteina“ (119-0982913-1358, MZOS), “Makromolekularni kompleksi aminoacil-tRNA-sintetaza i njihova uloga u kontroli ribosomske i neribosomske biosinteze proteina“ (UKF 10/07) i “Nekanonske uloge aminoacil-tRNA-sintetaza“ (09.01/293, HRZZ) voditeljice I. Weygand-Đurašević. Financiranje doktorandice Valentine Ević omogućeno je u okviru programa „Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti (DOK-09-2018)“ Hrvatske zaklade za znanost.
