Događanja na PMF-u

07.
ožujka
11:00-13:00,
Predavaonica 304

Opće obavijesti

Održana svečana promocija...

U petak, 23. veljače 2024. godine, na Kemijskom odsjeku održana je svečana promocija 49 sveučilišnih prvostupnika/prvostupnica kemije koji su prijediplomski studij Kemija završili 2023.godine.

Promociji prvostupnika prisustvovali su dekan PMF-a prof. dr. sc. Mirko Planinić, pročelnica Kemijskog odsjeka prof.dr. sc. Snežana Miljanić, prodekan za nastavu prof. dr. sc. Mladen Vuković i zamjenik pročelnice Kemijskog odsjeka izv. prof. dr. sc. Ivica Đilović.

Čestitamo!

Autor: Aleksandra Maršavelski

Razred za prirodne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti priređuje komemorativni sastanak u spomen akademiku Željku Kućanu, koji će biti održan u četvrtak, 22. veljače 2024. s početkom u 12 sati, u dvorani Knjižnice HAZU na Trgu Josipa Jurja Strossmayera 14 u Zagrebu.

O životu i djelu preminulog akademika Kućana govorit će akademik Goran Durn, tajnik Razreda, prof. dr. sc. Ita Gruić Sovulj i akademik Ivan Gušić.

Autor: Aleksandra Maršavelski
Poziv na prijave za 8. Simpozij...

Ovim putem pozivamo sve doktorande da se prijave na 8. Simpozij studenata doktorskih studija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (8. SSDS). Simpozij će se održati od 26. do 27. travnja 2024. godine na Kemijskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (Horvatovac 102a).

Registracije su službeno otvorene, a rok za prijavu sažetaka je 16. veljače 2024. godine, putem službene web stranice Simpozija. Podsjećamo da za sudjelovanje na Simpoziju nema kotizacije.

Detalje u vezi Simpozija možete naći ovdje.

Autor: Aleksandra Maršavelski

OBAVIJESTI ZA STUDENTE

Fond Nenada M. Kostića ove će godine po 23. puta nagraditi studente i njihove diplomske radove iz svih područja čiste i primijenjene kemije. Prijaviti se mogu studenti čiji su diplomski radovi obranjeni u periodu od 1. travnja 2023. – 31. ožujka 2024. godine. Rok za prijavu na natječaj je 05. travnja 2024. godine. Ovdje se mogu preuzeti tekst najtečaja i prijavni obrazac.

Autor: Aleksandra Maršavelski
Posjet studenata diplomskog studija...

Studenti diplomskog studija kemije su u okviru seminarske nastave iz kolegija Proteinska kristalografija 25. siječnja 2024. posjetili multidisciplinarni znanstveni centar Elettra Sincrotrone Trieste u Basovizzi, Italija. Studenti su bili vođeni kroz postrojenje gdje se generira i koristi lasersko zračenje slobodnih elektrona (FEL) te kroz kružni dio gdje se generira i koristi sinkrotronsko zračenje različitih valnih duljina te im je objašnjen princip rada sinkrotrona. Nakon uvodnog dijela različiti znanstvenici su na različitim sinkrotronskim linijama predstavili metodu kojom se bave. Od različitih mogućnosti korištenja sinkrotronskog zračenja studenti su detaljnije istražili sinkrotronsku liniju XRD2 za proteinsku kristalografiju.

Autor: Aleksandra Maršavelski

Poštovani i dragi studenti,

uskoro počinje nova, 2023./2024., akademska godina. U tijeku je usklađivanje sveučilišnih i fakultetskih pravila studiranja s novim Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te novim Statutom Sveučilišta u Zagrebu. PMF će u ovom prijelaznom razdoblju, koliko god to bude dopušteno i moguće, primjenjivati pravila povoljnija za studente.


Svi studenti i dalje imaju obvezu završiti studij najkasnije u roku koji je dvostruko dulji od trajanja studija.

Važno je napomenuti da prema novim pravilima studenti ne gube pravo studiranja na studiju ako u prethodne dvije akademske godine nisu stekli najmanje 35 ECTS-a. To znači da takvi studenti mogu upisati novu akademsku godinu (ako time ne bi prekoračili dvostruko trajanje studija).

Studentima će biti omogućeno više od dva puta upisati isti kolegij.

Studenti će moći polagati kolegije iz ljetnog semestra za koje su ostvarili uvjete i u zimskom semestru akad. god. 2023./2024. Bez obzira koliko je puta do sada student izašao na ispit iz nekog kolegija za koji je ostvario uvjete, on može izaći na ispit u svakom ispitnom terminu do uključivo veljače 2024. 

Ponovno napominjemo da broj izlazaka na ispit iz pojedinog kolegija više nije eliminatoran, tj. u tom slučaju studenti ne gube pravo studiranja.

Studenti u redovitom statusu, koji su u prvu godinu studija prvi put upisani u akademskoj godini 2023./2024., imat će pravo najviše jednom ponavljati svaku studijsku godinu.

Molimo studente da i dalje prate objave na mrežnoj stranici na kojoj ćemo objavljivati sve važne novine.

Autor: Adriana Kenđel

Objavljen znanstveni rad u časopisu Life

Znanstvenice Kemijskog odsjeka Morana Dulić, Valentina Ević i Jasmina Rokov Plavec u suradnji s donedavnim znanstvenicima Kemijskog odsjeka Vlatkom Godinić Mikulčić i Mario Kekezom objavili su pregledni znanstveni rad Protein–Protein Interactions of Seryl-tRNA Synthetases with Emphasis on Human Counterparts and Their Connection to Health and Disease u uglednom znanstvenom časopisu Life (IF 3,2).

Seril-tRNA-sintetaze (SerRS), članovi obitelji aminoacil-tRNA sintetaza, stupaju u interakciju s različitim proteinima, omogućujući SerRS enzimima poboljšanje njihove uloge u procesu biosinteze proteina ili  obavljanje alternativnih funkcija u staničnim procesima izvan translacije. Atipična arhejska SerRS stupa u interakciju s arginil-tRNA-sintetazom i ribosomskim proteinima pri čemu se optimira translacija usmjeravanjem tRNA. Kompleks između kvaščeve SerRS i peroksina Pex21p upućuje na poveznicu  translacije i funkcije peroksisoma. Partnerstvo između biljne SerRS i proteina BEN1 ukazuje na vezu translacije i metabolizma brasinosteroida što može biti relevantno u mehanizmima odgovora biljaka na stres. Kod vinske mušice, neobična heterodimerna mitohondrijska SerRS koordinira mitohondrijsku translaciju i replikaciju putem interakcije s proteazom LON. Evolucijski očuvane interakcije kvaščeve i humane SerRS s tRNA-metiltransferazama ukazuju na koordinaciju modifikacije i aminoacilacije tRNA u citosolu i mitohondrijima. Ljudska citosolna SerRS putem interakcija s mnogobrojnim proteinima djeluje kao stanično čvorište koje povezuje translaciju, razvoj krvožilnog sustava, angiogenezu, lipogenezu i održavanje duljine telomera. Nakon unosa u jezgru, SerRS djeluje kao glavni negativni regulator ekspresije gena za VEGFA. Samostalno ili u kompleksima s proteinima YY1 i SIRT2, SerRS se natječe s transkripcijskim aktivatorima NFκB1 i c-Myc, što rezultira uravnoteženom ekspresijom gena za citokin VEGFA koji je važan za pravilan krvožilni razvoj i angiogenezu. Hipoksija potiče fosforilaciju SerRS, a nedostatak hranjivih tvari pokreće glikozilaciju SerRS, pri čemu se smanjuje inhibicijski učinak SerRS na ekspresiju gena za VEGFA i omogućuje veća prokrvljenost tkiva. Osim toga, SerRS se veže na telomernu DNA i surađuje s proteinom POT1 u reguliranju duljine telomera i staničnog starenja. S obzirom da pokazuje antitumorsko i antiangiogeno djelovanje, ljudska citosolna SerRS mogla bi biti važna u liječenju tumora, kardiovaskularnih bolesti, pretilosti i starenja. U ovom preglednom radu opisana su istraživanja kvaščeve, atipične arhejske i biljne SerRS koja su provedena sklopu projekata “Strukturna raznolikost seril-tRNA sintetaza i točnost biosinteze proteina“ (119-0982913-1358, MZOS), “Makromolekularni kompleksi aminoacil-tRNA-sintetaza i njihova uloga u kontroli ribosomske i neribosomske biosinteze proteina“ (UKF 10/07) i “Nekanonske uloge aminoacil-tRNA-sintetaza“ (09.01/293, HRZZ) voditeljice I. Weygand-Đurašević. Financiranje doktorandice Valentine Ević omogućeno je u okviru programa „Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti (DOK-09-2018)“ Hrvatske zaklade za znanost.

Autor: Aleksandra Maršavelski
Popis obavijesti

Broj posjeta:
2310662