Opće obavijesti

Profesorica Ita Gruić Sovulj...

U utorak, 09. srpnja 2024., prestižna evropska organizacija EMBO (The European Molecular Biology Organization) objavila je vijest o prijemu 100 novih i 20 pridruženih članova u svoje redove. Među novoprimljenim članovima iz 37 zemalja je i ugledna profesorica Kemijskog odsjeka PMF-a Ita Gruić Sovulj, kojoj je članstvo u ovoj organizaciji priznanje za istraživačku izvrsnost i postignuća u području biosinteze proteina.

Organizacija EMBO, koja ove godine slavi 60 godina postojanja, ima ključnu ulogu u jačanju istraživanja u području znanosti o životu (life sciences) u međunarodnim okvirima. U članstvu EMBO danas je više od 2100 znanstvenika, a valja istaknuti da su čak 92 dobitnika Nobelove nagrade bili prethodno izabrani u članstvo ove organizacije. 

Službeni prijem novih članova održat će se na sastanku organizacije EMBO koncem listopada 2024. godine u Heidelbergu, Njemačka.

Čestitamo profesorici Iti Gruić Sovulj na ovom velikom postignuću!

Autor: Aleksandra Maršavelski

Iduće izdanje Simpozija studenata kemičara (9. SiSK) bit će dvodnevni skup koji će se održati u petak i subotu, 11. i 12. listopada 2024. godine, na Kemijskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Simpozij studenata kemičara (SiSK) besplatni je znanstveni skup u organizaciji studenata kemije koji su većinom članovi Studentske sekcije Hrvatskog kemijskog društva (SSHKD). SiSK okuplja studente kemije i srodnih usmjerenja iz cijele Hrvatske, ali i inozemstva. SiSK studentima pruža priliku za razmjenu iskustava, znanja te da prezentiraju vlastite znanstveno-istraživačke radove. Više informacija u vezi samog Simpozija i prijave na SiSK možete pronaći na https://sisk.hkd.hr/ ili na društvenim mrežama.

Autor: Danijel Namjesnik
2. Simpozij analitičke atomske...

2. Simpozij analitičke atomske spektrometrije (2. SAAS24) održati će se 13. i 14. rujna 2024. godine u Zagrebu. Događaj se organizira kao međunarodni simpozij, a održavat će se u zgradi Kemijskog odsjeka PMF-a, Horvatovac 102a i zgradi Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada, Ksaverska cesta 2. Simpozij će okupiti znanstvenike i stručnjake iz Hrvatske i  inozemstva, čija su poveznica razvoj i primjena metoda atomske spektrometrije u područjima analitike uzoraka iz okoliša, farmaceutike, biomedicine, geologije, agronomije, arheometrije, metalurgije te razvoja novih kompozitnih materijala. Planirano je održavanje kraćih znanstvenih i stručnih predavanja i posterske sekcije u kojoj će mladi znanstvenici i studenti imati priliku predstaviti svoj rad. Održati će se i radionice laboratorijske priprave uzoraka te mjerenja pomoću napredne analitičke instrumentacije.

Detaljne informacije o načinu prijave i programu objavljene su na sljedećoj stranici.

Autor: Aleksandra Maršavelski
2nd Workshop  on Mass Spectrometry in...

u Zagrebu se od 19. do 21. rujna 2024. godine organizira 2nd Workshop on Mass Spectrometry in Life Sciences, međunarodni skup i radionica s ciljem okupljanja i promocije proteomike i primjene spektrometrije masa u biokemiji, molekularnoj biologiji, farmaciji, biomedicini i srodnim područjima. 

Praktična radionica je besplatna za sudionike skupa, ali je broj mjesta ograničen na 25.

Prijave na 2nd MS Workshop zaprimaju se do 6. rujna 2024., a sažeci za posterske prezentacije zaprimaju se do 31. kolovoza 2024.

Više informacija o radionici

Prijave na radionicu

Autor: Aleksandra Maršavelski
PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKI FAKULTET...

Povodom obilježavanja 78. obljetnice osnutka Sveučilišta u Zagrebu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta na svečanoj sjednici Fakultetskog vijeća održanoj 7. lipnja 2024. godine dodijeljene su nagrade zaposlenicima i studentima Kemijskog odsjeka.

Dobitnici Godišnje nagrade za znanost PMF-a su prof. dr. sc. Branimir Bertoša za istaknutu znanstvenu djelatnost zaposlenika na znanstveno-nastavnim radnim mjestima i dr. sc. Tin Klačić za istaknuti znanstveni rad zaposlenika na suradničkim radnim mjestima (kategorija asistenti i viši asistenti).

Studentica Kemijskog odsjeka Karla Kukina Gradečak nagrađena je kao najbolja studentica na sveučilišnom diplomskom studiju Kemija, smjer: istraživački.

Dobitnici studentskih nagrada „Brdo“ su prof. dr. sc. Višnja Vrdoljak kao najbolja profesorica Kemijskog odsjeka i dr. sc. Mladen Borovina kao najbolji asistent Kemijskog odsjeka.

Čestitamo svim dobitnicima nagrada!

Autor: Aleksandra Maršavelski

OBAVIJESTI ZA STUDENTE

Na temelju članka 16. Statuta i članka 2. Pravilnika o dodjeli Rektorove nagrade rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić raspisao je Natječaj za dodjelu Rektorove nagrade za akademsku godinu 2023./2024.

Studenti su dužni do petka 30. kolovoza 2024. do 16:00 sati prijaviti rad na mrežnim stranicama Sveučilišta.

Sve informacije o natječaju su dostupne ovdje.

Autor: Aleksandra Maršavelski
Sudjelovanje studenata Kemijskog...

Studenti Kemijskog odsjeka okupljeni u Studentskoj sekciji Hrvatskog kemijskog društva, točnije Popularizacijski odjel ENTROPIJA, uspješno su sudjelovali na 1. Znanstvenom danu u Dugom Selu koji je organizirala udruga raSTEM u SPEKTRU. Svrha događanja, koje je održano 18. lipnja 2024., bila je polpularizirati prirodne znanosti i približiti ih na jednostavan i zanimljiv način lokalnoj zajendici, prvenstveno djeci iz vrtića i osnovnih škola s područja Dugog Sela i Rugvice.

Autor: Aleksandra Maršavelski

Poštovani i dragi studenti,

uskoro počinje nova, 2023./2024., akademska godina. U tijeku je usklađivanje sveučilišnih i fakultetskih pravila studiranja s novim Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te novim Statutom Sveučilišta u Zagrebu. PMF će u ovom prijelaznom razdoblju, koliko god to bude dopušteno i moguće, primjenjivati pravila povoljnija za studente.


Svi studenti i dalje imaju obvezu završiti studij najkasnije u roku koji je dvostruko dulji od trajanja studija.

Važno je napomenuti da prema novim pravilima studenti ne gube pravo studiranja na studiju ako u prethodne dvije akademske godine nisu stekli najmanje 35 ECTS-a. To znači da takvi studenti mogu upisati novu akademsku godinu (ako time ne bi prekoračili dvostruko trajanje studija).

Studentima će biti omogućeno više od dva puta upisati isti kolegij.

Studenti će moći polagati kolegije iz ljetnog semestra za koje su ostvarili uvjete i u zimskom semestru akad. god. 2023./2024. Bez obzira koliko je puta do sada student izašao na ispit iz nekog kolegija za koji je ostvario uvjete, on može izaći na ispit u svakom ispitnom terminu do uključivo veljače 2024. 

Ponovno napominjemo da broj izlazaka na ispit iz pojedinog kolegija više nije eliminatoran, tj. u tom slučaju studenti ne gube pravo studiranja.

Studenti u redovitom statusu, koji su u prvu godinu studija prvi put upisani u akademskoj godini 2023./2024., imat će pravo najviše jednom ponavljati svaku studijsku godinu.

Molimo studente da i dalje prate objave na mrežnoj stranici na kojoj ćemo objavljivati sve važne novine.

Autor: Adriana Kenđel

Objavljen znanstveni rad u časopisu...

Znanstvenici Kemijskog odsjeka Nea Baus Topić, Edi Topić i Dominik Cinčić u suradnji sa znanstvenicima Sibanandom G. Dashom i Mihailsom Arhangelskisom sa Sveučilišta u Varšavi objavili su rad Perhalogenated anilines as bifunctional donors of hydrogen and halogen bonds in cocrystals with ditopic nitrogen-containing acceptors u uglednom časopisu Crystal Growth & Design (IF 3,8).

Naglasak rada bio je na eksperimentalnom i teorijskom istraživanju dvaju perhalogeniranih anilina, 4-brom-2,3,5,6-tetrafluoranilina (btfa) i 2,3,5,6-tetrafluor-4-jodanilina (itfa), kao donora vodikove i halogenske veze. Pripravljena je serija od 11 kokristala izvedenih iz dvaju perhalogeniranih anilina i odabranih ditopičnih akceptora koji sadrže dušik (4,4'-bipiridin, 1,2-bis(4-piridil)etan i 1,4-diazabiciklo[2.2.2]oktan) u stehiometrijskom omjeru 1:1 i 2: 1. Strukturnom analizom utvrđeno je da oba perhalogenirana anilina mogu biti bifunkcionalni donori. Dominantna međumolekulska interakcija u četiri kokristala izvedena iz btfa je vodikova veza N–H···Nakceptor između molekula btfa i akceptora, dok su u jednom kokristalu molekule donora i akceptora povezane i vodikovom vezom N–H···Nakceptor i halogenskom vezom Br···Nakceptor. U dva kokristala s itfa, dominantna interakcija je halogenska veza I···Nakceptor između itfa i molekule akceptora, dok su u preostala četiri kokristala molekule donora i akceptora povezane halogenskom vezom I···Nakceptor i vodikovom vezom N–H···Nakceptor. Računima temeljenima na teoriji funkcionala gustoće (DFT) određene su energije nastajanja kokristala i jačine ostvarenih halogenskih i vodikovih veza. Molekulski DFT računi na btfa i itfa ukazuju da je razlika u elektrostatskim potencijalima između skupine donora vodikove i halogenske veze u odabranim anilinima 261,6 i 157,0 kJ mol–1 e–1. U skladu s prethodnim studijama o bifunkcionalnim donorima, u ovom istraživanju još jednom je potvrđeno da veća razlika u elektrostatskim potencijalima donorskih mjesta na istoj molekuli pogoduje ostvarivanju jedne preferirane međumolekulske interakcije. Izračun energija vodikovih i halogenskih veza između molekula u kokristalima s btfa i itfa pokazali su da su vodikove veze općenito jače interakcije od halogenskih veza. Provedeno istraživanje značajno pridonosi razumijevanju hijerarhije i kompeticije između vodikovih i halogenskih veza u kokristalima perfluoriranih molekula donora koje sadrže i amino-skupinu i atom halogena (Br ili I).

Istraživanje je ostvareno u okviru projekta Nove građevne jedinke u supramolekulskom dizajnu složenih višekomponentnih molekulskih kristala temeljenih na halogenskim vezama (HaloBond IP-2019-04-1868) financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost.

Autor: Aleksandra Maršavelski
Popis obavijesti

Broj posjeta:
2481633