Nastava u ak. god. 2020./2021.

Predavanja i vježbe iz kolegija Diferencijalni i integralni račun 2 odvijaju se tijekom zimskog semestra.

E-mail adrese profesora i asistenata su oblika ime.prezime@math.hr (bez kvačica i sl.).

Demonstratori iz predmeta su

  • Laura Čaušević, calaura [at] student.math.hr
  • Petra Ćurjurić, petrcurj [at] student.math.hr

Predavanja

Slideovi predavanja dostupni su preko sustava Merlin. Objavljuju se jednom tjedno, temu po temu. Predavanja se odvijaju srijedom od 8:30 preko platforme Zoom; detaljne informacije (i pristupni link) dane su u zasebnoj obavijesti. Načelna ideja je da sva/većina predavanja budu cjelokupno/djelomično snimana s naknadnim pristupom preko sustava Merlin. Od studenata se očekuje da prate online predavanja, da disciplinirano i redovito prolaze kroz materijale i da slobodno kontaktiraju nastavnike ukoliko imaju pitanja.

Vježbe

Slideovi vježbi dostupni su u repozitoriju na podstranici Materijali za vježbe, a i u sustavu Merlin bit će dodani linkovi na njih, kako se već budu obrađivali. U sustav Merlin postavljaju se neke snimljene vježbe, kojima se može pristupiti preko istog tog sustava, ali u ograničenom vremenskom roku.

Sadržaj kolegija

  • Taylorova formula
  • Redovi, konvergencija, apsolutna konvergencija
  • Testovi za konvergenciju reda
  • Redovi potencija
  • Osnovni pojmovi u Rn
  • Derivacija vektorske funkcije, duljina krivulje
  • Funkcije više varijabli, parcijalne derivacije, gradijent; derivacija duž vektora (usmjerena derivacija) i primjene
  • Parcijalne derivacije kompozicije i implicitno zadane funkcije
  • Ekstremi funkcija više varijabli
  • Višestruki integrali; Fubinijev teorem
  • Zamjena varijabli u dvostrukom integralu; polarne koordinate
  • Linijski integral; Greenova formula

Elementi ocjenjivanja

  • dva kolokvija
  • završni ispit (opcionalan)

Kolokviji

Tijekom semestra bit će organizirana dva kolokvija koji će se sastojati od teorijskih i računskih zadataka. Na svakom od kolokvija se može ostvariti najviše 100 bodova, a broj dobivenih bodova potom se množi s faktorom 1/2, tako da svaki od kolokvija donosi najviše 50 normaliziranih bodova.

U slučaju izostanka s kolokvija, iz zdravstvenih razloga, student može pisati naknadno organizirani test za one koji su bili bolesni. Za to je nužna liječnička ispričnica.

Primjerci starih kolokvija dostupni su u repozitoriju na podstranici Stari kolokviji.

Završni ispit

Završni ispit je usmenog oblika, nije obavezan i na njemu se može ostvariti najviše 10 normaliziranih bodova. Za pristupanje završnom ispitu treba ostvariti najmanje 45 normaliziranih bodova na kolokvijima. Dakle, završni ispit služi samo kako bi studenti koji su zadovoljili za prolaz imali priliku povećati svoju ocjenu.

Mole se studenti da opciju završnog ispita koriste promišljeno, ukoliko su sigurni da doista znaju za veću ocjenu. Naime, nastavnici zadržavaju mogućnost uskraćivanja sveukupne prolazne ocjene studentima koji pokažu elementarno neznanje na usmenom, a pod sumnjom da su bodove na kolokvijima stekli varanjem/prepisivanjem.

Zadaće

u okviru predavanja i/ili vježbi te u repozitoriju na podstranici Zadaće i/ili u sustavu Merlin zadavat će se zadaće koje služe za vježbanje i koje se ne boduju.

Ocjena iz kolegija

Kao što je već gore rečeno, ukupni broj normaliziranih bodova se računa prema formuli:

ukupni normalizirani bodovi

= normalizirani bodovi 1. kolokvijanormalizirani bodovi 2. kolokvija + eventualni bodovi s usmenog

= (1/2) * bodovi 1. kolokvija + (1/2) * bodovi 2. kolokvija + eventualni bodovi s usmenog

Ocjena iz kolegija formira se prema sljedećoj tablici:

 Normalizirani bodovi 

 Ocjena

            45 - 59

 dovoljan (2)

            60 - 74

 dobar (3)

            75 - 89

 vrlo dobar (4) 

            90 - 100

 izvrstan (5)

Popravni ispit

Za studente koji ne sakupe dovoljno bodova za prolaz bit će organiziran popravni ispit koji se sastoji od pismenog i/ili usmenog dijela. Načelno je ideja da popravni ispit po strukturi nalikuje jednom od kolokvija, ali pokriva cjelokupno gradivo.

Dodatna literatura

J. Marsden, A. Weinstein, Calculus III, Undergraduate Texts in Mathematics, Springer-Verlag, New York, 1985.

J. E. Marsden, A. Tromba, Vector Calculus, 5th ed., W. H. Freeman, 2003.
S. L. Salas, E. Hille, G. J. Etgen, Calculus: One and Several Variables, 10th ed., J. Wiley & Sons, 2007.

S. Lang, A first Course in Calculus, 5th ed., Springer, 1986.
M. Lovrić, Vector Calculus, Addison-Wesley Publ. Ltd., Don Mills, Ontario, 1997.
S. Kurepa, Matematička analiza 3: Funkcije više varijabli, Tehnička knjiga, Zagreb, 1981.
Š. Ungar, Matematička analiza, Tehnička knjiga, Zagreb, 2003.
B. P. Demidovič i dr., Zadaci i riješeni primjeri iz Matematičke analize, Danjar d.o.o., Zagreb, 1995.


Obavijesti - Arhiva

Povratak

Rezultati 1 - 1 od 1
Stranica 1 od 1
Po stranici: 
Sortiraj po: Naslov    Autor    Datum ↓  
[^] U prvom tjednu nema vježbi asist. Ljulja Objavljeno 7. 10. 2021. u 11:10  ( Matko Ljulj )