Anketa

Na ovoj stranici trenutno nije odabrana niti jedna anketa!

Repozitorij

Repozitorij je prazan

Obavijesti

Fizika i filozofija

Šifra: 93395
ECTS: 3.0
Nositelji: doc. dr. sc. Tihomir Vukelja - Predavanja
Engleski jezik:

1,0,0

Nastava se odvija na hrvatskom jeziku u svim svojim elementima, a stranim studentima koji su pridruženi mješovitoj grupi nudi se mogućnost savladavanja predmeta pomoću dodatnih izravnih konzultacija s nastavnikom i asistentima na engleskom jeziku. Pri tome, nastavnik stranog studenta upućuje na odgovarajuću literaturu na engleskom jeziku te mu osigurava mogućnost polaganja predmeta na engleskom jeziku.
Opterećenje:

1. komponenta

Vrsta nastaveUkupno
Predavanja 30
Seminar 15
* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)
Opis predmeta:
CILJ KOLEGIJA: Cilj kolegija je potaknuti studente na promišljanje fizike, pomoći im da svoju profesiju smjeste u širi povijesni, filozofski, kulturni i društveni kontekst te ih naučiti kako da nastavu obogate i učine zanimljivijom upućivanjem na filozofske probleme koje fizika otvara. U okviru kolegija se fizika, kao ljudska djelatnost, i fizično znanje, kao proizvod te djelatnosti, postavljaju kao filozofski problem, kao predmet filozofskoga istraživanja. Naglasak je stavljen na dva vida tog istraživanja: na problem naravi fizike i opravdanja fizičnoga znanja (filozofija znanosti: Što je fizika ili znanost općenito?) i na problem svjetonazora oblikovanoga na temelju fizičnih teorija (filozofija fizike: Kakvu nam sliku svijeta fizika nudi?). Kolegij pruža studentima pregled temeljnih filozofskih problema fizike i nekih važnih predloženih rješenja. Problemi i rješenja se nastoje prikazati u obliku dostupnom učenicima, kako bi se stečena znanja mogla iskoristiti u nastavi.

NASTAVNI SADRŽAJI:
1. tjedan: Uvod u kolegij. Različiti aspekti povezanosti fizike i filozofije. Moderna fizika kao filozofski problem: filozofija znanosti i filozofija fizike.
Prvi dio: Filozofija znanosti
2. tjedan: Racionalizam i empirizam. Induktivističko opravdanje fizičnoga znanja. Logički empirizam.
3. tjedan: Popper: falsifikacionizam. Duhem - Quineova teza.
4. tjedan: Kuhn: paradigme i znanstvene revolucije. Fizično znanje kao društvena konstrukcija.
5. tjedan: Lakatos: istraživački programi. Feyerabend i znanstvena metoda.
6. tjedan: Narav fizičnih zakona i objašnjenja. Filozofija pokusa.
7. tjedan: Realističko i instrumentalno shvaćanje fizičnih teorija.
Drugi dio: Filozofija fizike
8. tjedan: Prostor i vrijeme. Prostor-vrijeme. Klasičnofizična i relativistička dinamika i simetrije.
9. tjedan: Ontologija klasične fizike: čestice i polja. Determinizam. Narav klasične fizike. Moderna fizika i ideal božanskoga znanja.
10. tjedan: Vjerojatnost, termodinamika i statistička mehanika. Ireverzibilnost. Uvod u filozofiju kvantne mehanike: misleni pokus s dvije pukotine i realni pokusi (elektroni, neutroni, atomi, welcher Weg pokusi).
11. tjedan: Dvojna narav svjetlosti: postojanje fotona i pokus odgođene odluke. Stacionarna stanja i kvantni udari. Rasprava o prikazanim pokusima: iskustvena, teorijska i interpretacijska razina.
12. tjedan: Različita tumačenja kvantne mehanike: kvantni realizam, kopenhaško tumačenje, epistemičko tumačenje, ontološko tumačenje (Bohm i skrivene varijable), statističko tumačenje, kvantna logika. Relacije neodređenosti u svjetlu različitih tumačenja.
13. tjedan: Problem mjerenja i neka predložena rješenja (preinake kvantnomehanične dinamike, mnoštvo svjetova i mnoštvo svijesti, dekoherencija putem okoline, dekoherentne povijesti ...).
14. tjedan: EPR dilema, Bellova nejednakost i pokusi. Neraščlanjivost (jednotnost) kvantne pojave. Kvantna mehanika, klasična fizika i antička filozofija prirode: odnosi, sličnosti i razlike.

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA: Nastava se provodi kroz predavanja (2 sata tjedno) i seminare (1 sat tjedno). Cilj je da se predavanja u što je moguće većoj mjeri iskoriste za aktivnu raspravu i pitanja studenata o razmatranom problemu. Stoga su studenti obvezni pripremiti se za predavanja čitanjem tekstova koji im se unaprijed dijele. Na seminarima studenti izlažu seminarske radove koji prate predavanja i u kojima se pojedine teme iz predavanja potanje razrađuju i komentiraju, a koji se izrađuju pojedinačno ili u grupama (ovisno o broju studenata). Nakon 7. tjedna predviđen je obvezni pismeni kolokvij na kojem se provjerava znanje iz prvoga dijela sadržaja kolegija (Filozofija znanosti), a nakon 14. tjedna kolokvij kojim se provjerava znanje iz drugoga dijela (Filozofija fizike).

UVJETI ZA POTPIS: Položeni kolokviji i izrađen seminarski rad.

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Ispit je usmeni, u obliku razgovora sa svakim studentom pojedinačno. Težište usmenoga ispita je na provjeravanju sposobnosti studenta da stečena znanja primijeni u nastavi fizike. Student se ocjenjuje na temelju znanja pokazanoga na ispitu, doprinosa raspravi na predavanjima, ocjena kolokvija i ocjene seminarskog rada.
Literatura:
1. semestar
Predmeti na drugim VU - Redovni studij - Matematika; smjer: nastavnički

6. semestar
Predmeti na drugim VU - Redovni studij - Matematika i fizika; smjer: nastavnički

8. semestar
Izborni fizički predmet 1 - Redovni studij - Matematika i fizika; smjer: nastavnički
Termini konzultacija: