Anketa

Na ovoj stranici trenutno nije odabrana niti jedna anketa!

Repozitorij

Repozitorij je prazan

Multimedijski sustavi

Šifra: 61522
ECTS: 5.0
Nositelji: v. pred. dr. sc. Goran Igaly - Predavanja
Izvođači: v. pred. dr. sc. Goran Igaly - Auditorne vježbe
Engleski jezik:

1,0,0

Nastava se odvija na hrvatskom jeziku u svim svojim elementima, a stranim studentima koji su pridruženi mješovitoj grupi nudi se mogućnost savladavanja predmeta pomoću dodatnih izravnih konzultacija s nastavnikom i asistentima na engleskom jeziku. Pri tome, nastavnik stranog studenta upućuje na odgovarajuću literaturu na engleskom jeziku te mu osigurava mogućnost polaganja predmeta na engleskom jeziku.
Opterećenje:

1. komponenta

Vrsta nastaveUkupno
Predavanja 30
Auditorne vježbe 15
* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)
Opis predmeta:
CILJ KOLEGIJA: Cilj ovog kolegija je usvajanje teorijskih koncepata, principa i standarda vezanih uz digitalne medije, multimedijske elemente i sustave (multimediju) te upoznavanje s aktualnom multimedijskom tehnologijom i njenim mogućnostima. Uz to, cilj je i stjecanje vlastitog praktičnog iskustva studenata u tom području koje će se ogledati u svladavanju vještina kreiranja raznorodnih multimedijskih elemenata pomoću dostupne strojne opreme i softverskih alata te osposobljavnju studenata za samostalni razvoj multimedijskih aplikacija i sustava.

NASTAVNI SADRŽAJI:
Teorijski sadržaji (predavanja):
1. Uvod u multimediju. Povijest multimedijskih sustava. Hipertekst, hipermedija i multimedija. Primjeri multimedijskih aplikacija. Strojna oprema i uređaji za multimedijske aplikacije. Pregled softverskih alata za multimediju.
2. Stvaranje multimedijskih aplikacija. Metodologija kreiranja multimedijskih aplikacija. Dizajn sadržaja multimedijskih aplikacija (odabir multimedijskih elemenata: tekst, slika, grafika, animacija, video, audio, interaktivnost). Vizualni dizajn multimedijskih aplikacija. Tehnički dizajn multimedijskih aplikacija.
3. Prikaz multimedijskih podataka. Zvuk/audio zapisi (digitalizacija zvuka, uvod u MIDI). Formati slikovnih datoteka (strukture slikovnih podataka, standardni formati neovisni o sustavu, formati ovisni o sustavu). Boja u slici i videu (osnovno o bojama, modeli boja u slikovnim zapisima, modeli boja u video zapisima). Video zapisi (vrste kolor video signala, analogni i digitalni video signali).
4. Kompresija multimedijskih podataka. Algoritmi kompresije bez gubitka (osnove teorije informacija, Huffmanovi kodovi, adaptivni Huffmanovi kodovi, LZW algoritam), kompresija slikovnog zapisa - JPEG (algoritam, struktura JPEG formata, 4 tipa JPEG formata, JPEG 2000), kompresija video zapisa (H.261, H.263, MPEG, noviji MPEG standardi), kompresija audio zapisa (jednostavne metode kompresija zvuka, psihoakustika, MPEG audio kompresija - mp3).
5. Multimedijske baze podataka. Indeksiranje teksta. Indeksiranje multimedijskih podataka. Meta podaci, Dublin Core, MPEG-7. Pohrana i isporuka sadržaja (prekodiravanje na zahtjev).
6. Multimedija i internet. Ograničenja interneta kao medija. Specifični oblici multimedijskih podataka - audio i video streaming (video konferencije, Voice-Over-IP...)
7. Ostale (naprednije) teme. Multimedijske komunikacije. Bežične tehnologije. Video-on-Demand. Ostale teme vezane uz aktualni razvoj multimedijskih sustava (State-of-the-art u multimedijskim sustavima).
Vježbe u multimedijskoj učionici:
Predviđa se računalna učionica opremljena multimedijskim računalima (sa strojnom opremom koja podržava multimediju), programskom opremom za izradu multimedijskih elemenata i aplikacija (za obradu slike, zvuka, videa, animacije te razvoj multimedijskih aplikacija), kao i dodatnim uređajima za stvaranje multimedijskih zapisa (digitalni fotoaparat, digitalna kamera, skener i dr.). Na vježbama će se studenti detaljnije upoznati s konkretnom multimedijskim hardverom (grafičke, video i audio kartice i dr.), i dodatnim uređajima (digitalni fotoaparat i kamera, skener i dr.) te s odabranim softverskim alatima za izradu multimedijskih elemenata i aplikacija.
3. semestar
Izborni predmet 3, 4, 5, 6 - Redovni studij - Računarstvo i matematika

4. semestar
Izborni predmet 3, 4, 5, 6 - Redovni studij - Računarstvo i matematika
Termini konzultacija:

Pravila ocjenjivanja

Elementi ocjenjivanja:
   1.   Domaće zadaće: 35 bodova
   2.   Seminarski rad: 15 bodova
   3.   Aktivno sudjelovanje na nastavi: 20 bodova
   4.   Završni projekt: 30 bodova

Domaće zadaće
Tijekom semestra bit će zadano oko 10 domaćih zadaća koje, ovisno o težini, donose 1 do 5 bodova. Domaće zadaće predaju se putem sustava za e-učenje (Moodle) u zadanom roku. Rok za predaju domaćih zadaća dogovara se sa studentima u skladu s ostalim nastavnim obavezama.

Seminarski rad
Svaki student tijekom semestra javno izlaže i brani jedan seminarski rad. Ovisno o broju upisanih slušača, seminarski rad se izrađuje samostalno ili u paru. Seminarski rad se predaje u pisanom obliku, te u obliku prezentacije. Uz to je potrebno priložiti i sve medijske materijale korištene pri izradi i prezentaciji seminara. Izlaganje seminara traje 15 minuta.

Aktivno sudjelovanje na nastavi
Aktivnost na nastavi se prati na vježbama i predavanjima. Broj ostvarenih bodova na temelju ovog kriterija računa se na sljedeći način: prisutnost na svim predavanjima i vježbama donosi 20 bodova, a svaki sat izostanka umanjuje ovaj broj bodova za 1. Ukoliko student na vježbama ne izvršava postavljene zadatke, sat proveden na vježbama se ne računa, odnosno računa se kao izostanak. Student smije izostati najviše s 11 sati predavanja i vježbi. Redovito pohađanje nastave obavezno je za sve studente.

Završni projekt
U drugom dijelu semestra zadaje se projektni zadatak čije rješenje studenti moraju predati do određenog roka. Rok se određuje u dogovoru s voditeljem kolegija. Završni projekt studenti rade u grupama od najviše 5 studenata, pri čemu angažman svakog studenta treba biti otprilike 36 sati rada. Završni projekt predaje se u obliku pisane dokumentacije, programskog koda, uputa za korištenje, te opisa trenutačnog stanja, eventualnih problema koje treba riješiti i mogućih budućih pravaca razvoja. Projekt treba postaviti na mrežnu platformu za razvoj projekata otvorenog koda (npr. GitHub). Na prezentaciji završnog projekta voditelj kolegije provjerava aktivno sudjelovanje svih sudionika na projektu provjerom specifičnih implementacijskih detalja pojedinih segmenata projekta.

Zaključivanje ocjene
Pravo na ocjenu iz kolegija imaju studenti koji ostvare sljedeći broj bodova:
90-100          odličan (5)
75-89            vrlo dobar (4)
60-74            dobar (3)
45-59            dovoljan (2)

 

 

Link na stranicu kolegija: 


Obavijesti