Pristupačnost
Zavod za biokemiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu traži višeg tehničkog suradnika - višeg laboranta, na neodređeno vrijeme, uz uvjet probnog rada u trajanju od tri mjeseca, u punom radnom vremenu.
Natječaj je dostupan ovdje.
Pozivamo vas na predavanje 'Novel xenon–nitrogen- and xenon–oxygen-bonded compounds' koje će u sklopu Kolokvija Kemijskog odsjeka održati Matic Lozinšek s Instituta Jožef Stefan, Ljubljana.
Predavanje će se održati srijedu 24. travnja s početkom u 13.15 sati u predavaonici A1.
U sklopu poziva Razvojne istraživačke potpore, NPOO.C3.2.R2-I1.06, odobren je projekt Enzimsko inženjerstvo za održivo recikliranje bioplastike u vrijednosti od 613.614,53 EUR, čija je voditeljica izv. prof. dr. sc. Aleksandra Maršavelski za Zavoda za biokemiju Kemijskog odsjeka PMF-a.
Ovim putem pozivamo sve doktorande da se prijave na 8. Simpozij studenata doktorskih studija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (8. SSDS). Simpozij će se održati od 26. do 27. travnja 2024. godine na Kemijskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (Horvatovac 102a).
Registracije su službeno otvorene, a rok za prijavu sažetaka je 16. veljače 2024. godine, putem službene web stranice Simpozija. Podsjećamo da za sudjelovanje na Simpoziju nema kotizacije.
Detalje u vezi Simpozija možete naći ovdje.
Poštovani i dragi studenti,
uskoro počinje nova, 2023./2024., akademska godina. U tijeku je usklađivanje sveučilišnih i fakultetskih pravila studiranja s novim Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te novim Statutom Sveučilišta u Zagrebu. PMF će u ovom prijelaznom razdoblju, koliko god to bude dopušteno i moguće, primjenjivati pravila povoljnija za studente.
Svi studenti i dalje imaju obvezu završiti studij najkasnije u roku koji je dvostruko dulji od trajanja studija.
Važno je napomenuti da prema novim pravilima studenti ne gube pravo studiranja na studiju ako u prethodne dvije akademske godine nisu stekli najmanje 35 ECTS-a. To znači da takvi studenti mogu upisati novu akademsku godinu (ako time ne bi prekoračili dvostruko trajanje studija).
Studentima će biti omogućeno više od dva puta upisati isti kolegij.
Studenti će moći polagati kolegije iz ljetnog semestra za koje su ostvarili uvjete i u zimskom semestru akad. god. 2023./2024. Bez obzira koliko je puta do sada student izašao na ispit iz nekog kolegija za koji je ostvario uvjete, on može izaći na ispit u svakom ispitnom terminu do uključivo veljače 2024.
Ponovno napominjemo da broj izlazaka na ispit iz pojedinog kolegija više nije eliminatoran, tj. u tom slučaju studenti ne gube pravo studiranja.
Studenti u redovitom statusu, koji su u prvu godinu studija prvi put upisani u akademskoj godini 2023./2024., imat će pravo najviše jednom ponavljati svaku studijsku godinu.
Molimo studente da i dalje prate objave na mrežnoj stranici na kojoj ćemo objavljivati sve važne novine.
Znanstvenici Kemijskog odsjeka Luka Fotović, Nikola Bedeković i Vladimir Stilinović objavili su rad Evaluation of Halogenopyridinium Cations as Halogen Bond Donors u uglednom časopisu Crystal Growth & Design (IF 4,076).
Objavljeno istraživanje predstavlja kombinirano računalno i eksperimentalno vrjednovanje potencijala halogeniranih aromatskih kationa kao donora halogenske veze. Halogenska veza je međumolekulska interakcija koja ovisi o postojanju područja pozitivnog elektrostatskog potencijala na atomu halogena (σ-šupljina) koji se zbog toga ponaša kao Lewisova kiselina. Stoga se klasična priprava molekula koje mogu služiti kao donori halogenske veze u kristalnom inženjerstvu temelji na povećavanju pozitivnog potencijala σ-šupljine halogena dodavanjem elektron-odvlačećih supstituenata (najčešće atoma fluora). Alternativni pristup uključuje porabu pozitivno nabijenih halogeniranih vrsta kao donora halogenske veze, budući da je kod njih σ-šupljina atoma halogena nužno izrazito pozitivna. Međutim, u mogim se je slučajevima pokazalo da takovi halogenirani kationi nisu pouzdani donori halogenske veze. Cilj je ovoga istraživanja bio detaljno proučiti mogućnosti, kao i ograničenja, uporabe takovih kationskih donora halogenske veze.
Kao modelni spojevi izabrani su protonirani i metilirani halogenpiridinijevi kationi. Statistička analiza poznatih kristalnih struktura pokazala je da brompiridinijevi i jodpiridinijevi kationi stvaraju halogenske veze u većini slučajeva, dok je učestalost struktura povezanih halogenskom vezom među solima klorpiridinijevih kationa puno manja. Kada se usporede kristalne strukture jodidnih soli halogenpiridinijevih kationa, također se opaža da je u slučaju klorpiridinijevih jodida halogenska veza prisutna samo ponekad, te da je u pravilu bitno nepovoljnije geometrije od one u kristalnim strukturama brompiridinijevih i jodpiridinijevih analogona. Računi elektrostatskog potencijala na modelnim kationima pokazali su da je u svim kationima σ-šupljina atoma halogena izrazito pozitivna, ali da je naboj raspoređen po cijelom prstenu, čineći druge atome u molekuli kationa još pozitivnijima. Ta je raspodjela naboja razlog zbog kojega halogenopiridinijevi kationi, usprkos visokopozitivnim elektrostatskim potencijalima na atomima halogena nisu bolji donori halogenske veze od neutralnih molekula. Međutim, u slučaju brompiridinijevih, a pogotovo jodpiridinijevih kationa, potencijal σ-šupljine atoma halogena može kompetirati s onime drugih atoma na molekuli, što dotične katione čini razmjerno pouzdanim donorima halogenske veze, koji istu tvore u oko 90% slučajeva.
Istraživanje je ostvareno u okviru projekta „Nove građevne jedinke u supramolekulskom dizajnu složenih višekomponentnih molekulskih kristala temeljenih na halogenskim vezama (HaloBond IP-2019-04-1868)“ financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost.
.png){kind=link}