Pristupačnost
Upravni odbor i osnivač Fonda su, razmotrivši sve pristigle prijave na natječaj za najbolje diplomske radove, donjeli odluku da se nagrada dodjeli donedavnoj studentici Kemijskog odsjeka Lei Čolakić, mag. chem., za njezin diplomski rad pod naslovom „Električna i termička svojstva fleksibilnih kristala koordinacijskih polimera Cu(II) halogenida s 3-nitropiridinom“. Članovi Upravnog odbora i predsjednik Fonda ustvrdili visoku kvalitetu pristiglih radova, kao i zasluge prijavljenih studenata koji su jedni od najboljih na svojim studijskim programima. Među prijavljenima, diplomski rad studentice Lee Čolakić bio je posebno zapažen, te mu je stoga dodjeljena prva nagrada.
Rad je izrađen na Zavodu za opću i anorgansku kemiju Kemijskog odsjeka PMF-a pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Marijane Đaković i neposrednim voditeljstvom dr. sc. Mateje Pisačić te u Laboratoriju za funkcionalne materijale na Institutu Ruđer Bošković pod mentorstvom dr. sc. Ane Šantić, v. zn. sur.
Univerzitet u Kragujevcu bio je domaćin svečanosti dodjele nagrada Fonda Nenada M. Kostića za hemijske nauke, te su po dvadeset i drugi puta dodjeljene nagrade studentima za najbolje diplomske radove i pohvale njihovim mentorima za mentorski rad. Od trinaest radova pristiglih na natječaj sa sedam fakulteta iz Novog Sada, Zagreba, Niša, Beograda, Rijeke i Sarajeva, nagrađena su tri rada.
Projekt Znanost in vivo na PMF-u kao cilj ima povezivanje različitih odsjeka PMF-a u istraživanjima te poticanje znanstvene suradnje među odsjecima.
Prvi skup Znanost in vivo na PMF-u na temu istraživanja s primjenom u biomedicini održat će se 1.6.2023. s početkom u 16 h u predavaonici P1 pri Kemijskom odsjeku PMF-a. Prije predavanja, s početkom u 15:30 h predviđena je zakuska.
Program se sastoji od 3 predavanja u trajanju od 30 min u što je uključeno i vrijeme za pitanja.
Predavači na prvom skupu Znanost in vivo su:
Više detalja moguće je pronaći na posteru.
Otvoren je Natječaj za odlazne i dolazne prijave za mobilnost u okviru programa CEEPUS za akademsku godinu 2023./2024.
CEEPUS je srednjoeuropski program akademske mobilnosti koji uključuje razmjenu studenata i nastavnika.
Natječaj za podnošenje prijava za mobilnosti za zimski semestar akademske godine 2023./2024. otvoren je do 15. lipnja, a za ljetni semestar do 31. listopada 2023. godine.
Kemijski odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta sudjeluje u šest CEEPUS mreža i to:
1. CIII-HR-1108-07-2324 Colloids and nanomaterials in education and research
2. CIII-SI-0905-10-2324 Training and research in environmental chemistry and toxicology
3. CIII-SI-1312-06-2324 Water - a common but anomalous substance that has to be taught and studied
4. CIII-RO-0010-18-2324 Teaching and learning bioanalysis
5. CIII-SK-1516-04-2324 BioScience, Food and Health
6. RS-1816-01-2324 Reinforcement of research, professional, and education capacities for application in sample preparation of various origins before the corresponding analysis
Mole se zainteresirani studenti da se za dodatne informacije oko sudjelovanja u razmjeni u okviru prve tri mreže jave prof. dr. sc. Davoru Kovačeviću, za mrežu pod brojem 4. prof. dr. sc. Nives Galić, za mrežu pod brojem 5. prof. dr. sc. Ivi Juranović Cindrić, a za mrežu pod brojem 6. prof. dr. sc. Sandi Rončević.
Zainteresirani studenti mogu se javiti i u Ured za međunarodnu suradnju PMF-a za konzultacije.
Dodatne informacije oko navedenih mreža moguće je naći i na poveznici.
Molimo studente da se prije započinjanja s prijavom za mobilnost obavezno jave gore navedenim koordinatorima mreža.
Studenti diplomskog studija kemije su u okviru seminarske nastave iz kolegija Instrumentne metode izučavanja tvari u čvrstom stanju 16. svibnja 2023. posjetili Cinkarnu Celje d.d. u Celju, Slovenija. Tvornicu je na samom početku studentima predstavio član uprave Marko Cvetko. Od cijelog niza djelatnosti kojima se tvornica bavi kao najvažniju valja istaknuti proizvodnju i analizu titanijevog dioksida. Nakon uvodnog dijela brojni su znanstvenici u svojim laboratorijma prikazali čime se bave.
Tijekom obilaska laboratorija studenti su mogli u realnom okruženju vidjeti korištenje i primjenu različitih tehnika za karakterizaciju materijala u čvrstom stanju o kojima su učili na kolegiju (XRD, XRF, SEM i drugih), ali i druge metode analize i karakterizacije.
Po završenom posjetu Cinkarni studenti su uz stručno vođenje razgledali Stari dvorac Celje, najveći slovenski srednjovjekovni dvorac.
U petak, 5. svibnja 2023. svih je sedam odsjeka PMF-a sudjelovalo u znanstveno-popularnoj manifestaciji Dan i noć na PMF-u.
Nakon godina izolacije, umrežili smo se i ponovno pokazali da dobro osmišljenim i zanimljivim programom možemo privući interes šire javnosti!
Program se sastojao od tri dijela: dnevnog, noćnog i online. U online dijelu programa, koji je poslužio kao najava manifestacije, Kemijski odsjek sudjelovao je s dva video-pokusa. Dnevni program na KO sastojao se od pet predavanja, šetnje kroz laboratorije - “Umreženi put znanja” i tri radionice te je privukao vrlo velik broj posjetitelja. Na noćnom programu svaki je odsjek održao 10 minutno popularno-znanstveno izlaganje, nakon čega je uslijedio nastup grupe Vatra.
Hvala svima koji su na bilo koji način sudjelovali u organizaciji i provođenju manifestacije, a naravno, i svim posjetiteljima!
Dan i noć na PMF-u 2023. nadmašio je sva očekivanja!
U zgradi Kemijskog odsjeka 28.-30. lipnja 2023. održat će se četvrto izdanje međunarodnog znanstvenog skupa Solid-State Science & Research 2023 (SCIRES2023).
Registracija sudionika moguća je preko mrežnih stranica skupa, a rok za slanje sažetaka za usmene ili posterske prezentacije je 22. svibnja 2023.
Znanstvenici Kemijskog odsjeka Luka Fotović, Nikola Bedeković i Vladimir Stilinović objavili su rad Keggin-Type Anions as Halogen Bond Acceptors u uglednom časopisu Crystal Growth & Design (IF 4,076).
Polioksometalatni anioni privlače znatnu pozornost proteklih pedesetak godina zbog brojnih (potencijalnih i stvarnih) primjena u katalizi, molekulskoj elektronici i medicini. Uzevši u obzir široku rasporostranjenost primjene halogenskih veza u supramolekulskoj kemiji proteklih desetljeća, pomalo začuđuje da je sklonost polioksometalatnih aniona k stvaranju halogenskih veza do danas ostala vrlo slabo proučena. Kako bi se prikupili podatci o mogućnosti porabe polioksometalatnih aniona kao akceptora halogenske veze, osmišljena je kombinirana eksperimentalna i teorijska studija u kojoj je proučeno vezanje klasičnih polioksometalatnih aniona Kegginova tipa s nizom strukturno i elektronski različitih halogeniranih kationa koji mogu služiti kao donori halogenske veze.
Kristalizacijom iz otopina koje su sadržavale izabrane anione i katione pripravljeno je 10 krutina u kojima su supramolekulske arhitekture varirale od diskretnih jedinki do trodimenzijskih mreža. Izračunate distribucije elektrostatskog potencijala na anionima pokazale su da je elektrostatski najpovoljnije vezanje halogena multicentričnim vezama s premosnim atomima kisika. Sterički su pak najpovoljnije veze s terminalnim atomima kisika, te su upravo sterički učinci dominantni. Opažene pravilnosti ukazuju na to da se Kegginovi ioni (i vjerojatno polioksometalatni anioni općenito) mogu rabiti kao gradivni blokovi u materijalima povezanima halogenskom vezim na predvidljiv način. Nadalje, mogućnost stvaranja dvodimenzijskih i trodimanzijskih mreža s velikim razmakom među ionima od kojih se sastoje, ukazuje da se ovakav pristup može rabiti za dizajn poroznih struktura. To, u sprezi s poznatim katalitičkim svojstvima polioksometalatnih aniona, te slabom topljivošću pripravljenih materijala, otvara mogućnost da bi se u ovome radu opisana metodologija, mogla rabiti za dizajn i ciljanu sintezu novih heterogenih katalizatora.
Istraživanje je ostvareno u okviru projekta Nove građevne jedinke u supramolekulskom dizajnu složenih višekomponentnih molekulskih kristala temeljenih na halogenskim vezama (HaloBond IP-2019-04-1868) financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost.
