Pristupačnost
Zavod za biokemiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu traži višeg tehničkog suradnika - višeg laboranta, na neodređeno vrijeme, uz uvjet probnog rada u trajanju od tri mjeseca, u punom radnom vremenu.
Natječaj je dostupan ovdje.
Najavljujemo još jedno predavanje Ljubičastog u kemiji, ovog puta u poznatom okruženju našeg fakulteta!
Izv. prof. dr. sc. Aleksandra Maršavelski uvest će nas u svijet enzimskog inženjerstva s predavanjem pod naslovom "Enzimi u borbi protiv plastike". Stoga vas pozivamo da nam se pridružite u srijedu, 8. svibnja 2024. u 18:15 h u predavaoni A2 Kemijskog odsjeka PMF-a.
Čast nam je najaviti malo drugačiji LjuK ovoga puta! 29. travnja u sklopu našeg prvog „pop up-a“, selimo se na Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu.
Kao predavač nam dolazi doc. dr. sc. Petar Kassal sa Zavoda za opću i anorgansku kemiju FKIT-a. Naslov predavanja glasi „(Ljubičasti) senzori za (ljubičaste) ione“, a kako biste saznali više, pridružite nam se 29. travnja 2024. u 17:30 h na lokaciji FKIT, Trg Marka Marulića 19. Nakon samog predavanja, čeka nas i malo ležernije druženje u Klubu nastavnika. Nadamo se da će ovaj susret, osim edukacijske svrhe, ukazati na važnost razmjene znanja i poznanstava među studentima kemije PMF-a i FKIT-a te otvoriti priliku za neke nove slične suradnje u budućnosti!
Poštovani i dragi studenti,
uskoro počinje nova, 2023./2024., akademska godina. U tijeku je usklađivanje sveučilišnih i fakultetskih pravila studiranja s novim Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te novim Statutom Sveučilišta u Zagrebu. PMF će u ovom prijelaznom razdoblju, koliko god to bude dopušteno i moguće, primjenjivati pravila povoljnija za studente.
Svi studenti i dalje imaju obvezu završiti studij najkasnije u roku koji je dvostruko dulji od trajanja studija.
Važno je napomenuti da prema novim pravilima studenti ne gube pravo studiranja na studiju ako u prethodne dvije akademske godine nisu stekli najmanje 35 ECTS-a. To znači da takvi studenti mogu upisati novu akademsku godinu (ako time ne bi prekoračili dvostruko trajanje studija).
Studentima će biti omogućeno više od dva puta upisati isti kolegij.
Studenti će moći polagati kolegije iz ljetnog semestra za koje su ostvarili uvjete i u zimskom semestru akad. god. 2023./2024. Bez obzira koliko je puta do sada student izašao na ispit iz nekog kolegija za koji je ostvario uvjete, on može izaći na ispit u svakom ispitnom terminu do uključivo veljače 2024.
Ponovno napominjemo da broj izlazaka na ispit iz pojedinog kolegija više nije eliminatoran, tj. u tom slučaju studenti ne gube pravo studiranja.
Studenti u redovitom statusu, koji su u prvu godinu studija prvi put upisani u akademskoj godini 2023./2024., imat će pravo najviše jednom ponavljati svaku studijsku godinu.
Molimo studente da i dalje prate objave na mrežnoj stranici na kojoj ćemo objavljivati sve važne novine.
Znanstvenici Kemijskog odsjeka Luka Fotović, Nikola Bedeković, Katarina Pičuljan i Vladimir Stilinović objavili su rad Order versus Disorder in the Cocrystals of m-Halogenopyridines with m-Halogenobenzoic Acids: The Effects of the I···O Halogen Bond u uglednom časopisu Crystal Growth & Design (IF 4,076).
U većini svakodnevnih kristalografskih istraživanja, strukturni nered je neželjena pojava – smetnja koja samo otežava utočnjavanje i interpretaciju strukturnog modela. Međutim nered u kristalnim strukturama može imati jako velik utjecaj na makroskopska svojstva kristalnih materijala, tako da je izučavanje strukturnog nereda ključno za spoznavanje suodnosa između mikroskopske strukture i makroskopskih svojstava krutinâ. Ovaj rad demonstrira kako strukturni nered može biti kontroliran prisutstvom ili odsustvom halogenske veze.
U seriji od 9 kokristala m-halogenobenzojevih kiselina s m-halogenopiridinima, pet kristala kristalizira tako da su supramolekulski kompleksi kiselina—piridin u orijentacijskom neredu preko centara inverzije, dok njih četiri imaju uređene strukture. U sve četiri uređene strukture molekule su dodatno povezane i halogenskim vezama I∙∙∙O, koje u ostalim strukturama nisu moguće (ili barem nisu prisutne). Time se pokazalo kako je u strukturama kokristala m-halogenobenzojevih kiselina s m-halogenopiridinima prisutnost veze I∙∙∙O nužna da bi strukture bile uređene. U radu je također opisan i kombinirani pristup za izučavanje naravi strukturnog nereda koji uključuje rentgensku kristalografiju, nuklearnu magnetsku rezonanciju u čvrstom stanju te komputacijske metode, a raspravlja se i o utjecaju opaženog strukturnog nereda na termička svojstva proučavanih kristalnih materijala.
Istraživanje je ostvareno u okviru projekta Nove građevne jedinke u supramolekulskom dizajnu složenih višekomponentnih molekulskih kristala temeljenih na halogenskim vezama (HaloBond IP-2019-04-1868) financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost.
