Iva Žilić, Mathieu Causse, Martin Vallée i prof. dr. sc. Snježana Markušić su objavili rad High Stress Drop and Slow Rupture During the 2020 MW6.4 Intraplate Petrinja 4 Earthquake, Croatia u časopisu Journal of Geophysical Research: Solid Earth (Q1, JIF=3.9).
Značajke seizmičkih izvora i gibanja tla uslijed potresa unutar tektonskih ploča (engl. intraplate) još uvijek su slabo razumljive, zbog relativno niskih stopa seizmičnosti i općenito rijetke i nepravilne raspodjele seizmoloških postaja. U radu su analizirana svojstva procesa rasjedanja uslijed potresa magnitude MW6.4 u Petrinji (Hrvatska) iz 2020. godine, najvećeg instrumentalno zabilježenog događaja u ovom području. Potres u Petrinji dogodio se u području umjerene seizmičnosti, na slabije poznatom sustavu rasjeda, koji je bio relativno miran od 1909. godine, kada se dogodio potres magnitude ML5.8 u dolini rijeke Kupe, a koji je Andrija Mohorovičić iskoristio za svoje otkriće Mohorovičićevog diskontinuiteta (MOHO). Koristili smo predhodne i naknadne potrese, zabilježene na više od 80 širokopojasnih seizmoloških postaja na udaljenostima od 70 km do 420 km od epicentra, kako bismo izolirali učinke izvora glavnog potresa od učinaka propagacije seizmičkih valova i lokalnih uvjeta tla te rekonstruirali model procesa rasjedanja unutar izvora. Rezultati pokazuju sporu propagaciju loma (brzina od 40-50% brzine smičnog vala). Osim toga, dužina loma manja od 10 km, što je znatno manje od onoga što bi se obično očekivalo za potres magnitude 6.4, u skladu je s velikim procijenjenim padom napetosti (engl. stress drop). Takve posebne značajke mogu biti prilično uobičajene u nezrelim intraplate sustavima rasjeda, što ima izravan utjecaj na seizmičku opasnost.
Cjeloviti tekst rada u postprint inačici dostupan je u otvorenom pristupu u institucijskom repozitoriju, zajedno sa dodacima koji se nalaze na kraju članka - poveznica.
Pristupačnost
