Početak nastave iz kolegija Kulturna geografija

1. komponenta

Vrsta nastave	Ukupno
Predavanja	30
Seminar	30

* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)

Cilj kolegija Kulturna geografija je upoznati studente s osnovama kulturne geografije i njezinim problemskim poljima. Od studenata se očekuje da uz kritički pristup usvoje predviđene nastavne sadržaje te da razviju sposobnost analize utjecaja kulture na oblikovanje krajolika i prostornih struktura, kao i sposobnost razumijevanja kulturnih konteksta i uloge prostora u njihovu oblikovanju. Studenti će se aktivno upoznati s metodama kulturne geografije kroz pripremu seminarskog rada te u pisanom radu pokazati sposobnost prepoznavanja socijalnih i kulturnih pojava i procesa ugrađenih u kulturne krajolike.

SADRŽAJ KOLEGIJA
1) Povijesne pretpostavke kulturne geografije. Elementi kulturne geografije u radovima Strabona, Humboldta, Rittera, Ratzela, Vidala de la Blachea.
2) Koncepcija kulturnog krajolika Berkeleyska škola i njena kritika.
3) Utjecaj humanističke, poststrukturalističke, feminističke i postkolonijalne teorije na kulturnu geografiju.
4) Formiranje lingvističke karte svijeta. Lingvističke regije. Difuzija jezika. Umjetni jezici. Kreolski jezici i pidžini. Dijalektalna karta Hrvatske.
5) Religijska karta svijeta 1. Univerzalne i etničke religije; njihova sakralna mjesta i simbolika u krajolicima. Religija i krajolik. Teritorijalnost religije.
6) "Rase" i njihova distribucija. Kontroverze vezane uz pojam. Povijest rasizma i njegovi suvremeni izrazi.
7) Kulturna globalizacija i njeni aspekti. Pojam identiteta i nacije. "Deteritorijalizacija" kulture. Migracijske zajednice.
8) Etničke regije. Kulturna difuzija i etničnost. Etnička susjedstva i segregacija. Etnički krajolici. Dvojni identiteti.
9) Kulturni materijalizam i koncept krajolika kao sustava socijalne reprodukcije. Socijalna nejednakost i prostor. Krajolici i društvena isključenost. Krajolici društvene margine i područja kriminala.
10) Simbolizam krajolika. Vrijednosni sustavi društva i promjena krajolika. Upisivanje politike i ideologije u krajolik. Transformacija simboličkog pejzaža Zagreba u post-socijalističkom razdoblju.
11) Percepcija prostora i mentalne karte. Vernakularne kulturne regije. Diskursi Drugoga i imaginativna geografija. Mentalna karta Europe u hrvatskoj perspektivi.
12) Prostor u književnosti, filmu i slikarstvu. Geografija i glazba.
13) Mjesto, prostor, teritorij - pojmovne razlike.
14) Kvantitativne i kvalitativne metode istraživanja u kulturnoj geografiji.

1. Prezentacije predavanja (u PDF-u) postavljene na Microsoft Teams grupi kolegija
2. Crang, M. (1998): Cultural geography, Routledge Contemporary Human Geography, London
3. Šakaja, L. (2015): Uvod u kulturnu geografiju, Leykam International, Zagreb

Obavezni predmet - Redovni Studij - Geografija; modul: istraživački