Zavod za fizičku geografiju

Predstojnica zavoda:  prof. dr. sc. Anita Filipčić
Kontakt: +385 1 4895 415
filipcic@geog.pmf.hr


Postojanje današnjeg Zavoda za fizičku geografiju rezultat je kontinuiranog razvoja fizičke geografije u Hrvatskoj. Počeci tog razvoja sežu u 19. stoljeće, a vidljivi su u radovima Petra Matkovića i Hinka Hranilovića, a kasnije i Milana Šenoe, Artura Gavazzia i Ota Oppitza. Pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu Artur Gavazzi osniva 1927. godine Zavod za fizičku geografiju koji će opstati sve do osnivanja Prirodoslovno-matematičkog fakulteta 1946. godine, čiji (fizička) geografija postaje sastavni dio.

U sklopu PMF-a započinje novo razdoblje razvoja fizičke geografiječiji je glavni nositelj u početku bio Josip Roglić. To je razdoblje obilježeno izdvajanjem i jačanjem zasebnih fizičkogeografskih disciplina: hidrogeografije, klimatologije i geomorfologije, koje preuzimaju najznačajniji fizički geografi druge polovice 20. st. To su Josip Riđanović (od 1953.g), Tomislav Šegota (od 1961.g.) i Andrija Bognar (od 1975.g.). Intenziviraju se fizičkogeografska istraživanja prvenstveno hrvatskog prostora, a objavljeni su i prvi sveučilišni udžbenici iz fizičke geografije (Klimatologija za geografe, Hidrogeografija).

 Na samom početku 90ih godina 20. st. fizička geografija je osnažena znanstvenim   novacima od kojih će Danijel Orešić, Sanja Faivre i Anita Filipčić ostati na Odsjeku, steći   znanstveno-nastavna zvanja i s vremenom preuzeti ulogu koju su imali umirovljeni profesori.

Unutarnjim preustrojem Geografskog odsjeka 1997. godine fizička geografija je ponovno  institucionalizirana u Zavod za fizičku geografiju, koji postoji i danas. Početkom ovog  stoljeća Zavodu se pridružuju novi članovi (Neven Bočić, Mladen Maradin, Ivan Čanjevac).Kadrovsko osnaživanje rezultiralo je sve obilnijim istraživanjima i brojem objavljenih radova.

U daljnjem razvoju Zavoda veliku je ulogu imalo uvođenje bolonjskog sustava studiranja 2005. g. pri čemu je utemeljeno niz novih fizičkogeografskih kolegija zahvaljujući kojima će novim članovima biti omogućeno stjecanje znanstveno-nastavnih zvanja, što je bio preduvjet za diverzificikaciju i specijaliziciju fizičkogeografskih istraživanja.

 Inovacija nastavnog programa potakla je   implementaciju ekološkog pristupa kojeg od dolaska   na Zavod 2009. g. kroz brojne projekte najviše   razvija Nenad Buzjak. Za istraživačke potrebe izdvojen   je i Laboratorij za fizičku geografiju. Danas su u   Zavodu zastupljena istraživanja iz strukturne   geomorfologije, geomorfologije krša i obala,   hidrogeografije, hidrologije, upravljanja vodnim   resursima, geoekologije, klime Hrvatske, klimatskih promjena i speleologije . Uz to se Zavod i kadrovski pomlađuje, pa su u njegov rad od 2018. g. uključeni Valerija Butorac i Ivan Martinić, a od 2020. g. Marin Mićunović i Katarina Pavlek.

Predstojnici Zavoda za fizičku geografiju:

Anita Filipčić (2019./20.-
Danijel Orešić (2017./18. - 2018./19.),
Nenad Buzjak (2014./15. - 2017./18.),
Neven Bočić (2012./13. -  2013./14.),
Sanja Faivre (2008./09.- 2011./12.),
Anita Filipčić (2006./07. - 2007./08.),
Danijel Orešić (2002./03. - 2005./06.),
Andrija Bognar (1997./98. - 2001./02.)