Simpozij je posvećen temama i problematici iz sfere georaznolikosti, geobaštine, geokonzervacije i geoturizma. 

GEORAZNOLIKOST je definirana geološkim, geomorfološkim i pedološkim značajkama krajobraza i ekosustava, kako površinskih tako i podzemnih. To su npr. minerali, fosili, stijene, sedimenti, reljefni oblici ili cijeli krajobrazi. Georaznolikost osigurava mineralne sirovine, tlo za proizvodnju hrane i sirovina, sadrži energente, zalihe pitke vode, predstavlja staništa za živi svijet, može sadržavati paleontološke, arheološke, povijesne i druge kulturne sadržaje ili je važan turistički resurs. 
GEOBAŠTINA obuhvaća geološki i geomorfološki važna područja i lokalitete, često zaštićena nekim oblikom formalne zaštite. Lokaliteti ili područja od posebne važnosti se kao geobaština štite temeljem svojih znanstvenih, estetskih, edukativnih i ekoloških vrijednosti.
GEOKONZERVACIJA se bavi zaštitom vrijednih geoloških, geomorfoloških i pedoloških elemenata ili njihovih cjelina na razini geolokaliteta ili krajobraza s ciljem njihove zaštite/konzervacije i/ili održivog korištenja.
GEOTURIZAM je oblik turizma koji se oslanja na geobaštinu i druge elemente georaznolikosti u prirodnim područjima, kulturnim, edukativnim ili znanstvenim institucijama. Aktivnosti povezuju odmor, rekreaciju, hobije i edukaciju i mogu biti značajan element obogaćivanja turističke ponude.
Osim u turizmu, značenje georaznolikosti je prepoznato kao neizostavan element stanja i otpornosti krajobraza i ekosustava u uvjetima klimatske krize, pitanja pitke vode, osiguranja plodnog tla i stabilnosti okoliša. Bez učinkovite zaštite i održivog korištenja georaznolikosti, čiji elementi ili cjeline čine staništa, nije moguće učinkovito štititi bioraznolikost. Stoga je georaznolikost i okolišni i gospodarski resurs. Zbog njene osjetljivosti, nemogućnosti ili dugotrajnosti obnove u slučaju degradacije, zaštita i održivo upravljanje mora se temeljiti na vizijama i jasno zacrtanim strategijama. U njihovu izradu, provedbu i praćenje nužno je uključiti razne dionike – nadležna ministarstva, stručne službe jedinica lokalne i regionalne samouprave, stručnjake, znanstvenike, udruge i zainteresiranu javnost s obzirom da se radi o područjima od javnog interesa i značenja. 
Iako su među  temeljnim uvjetima funkcioniranja ekosustava, ove sastavnice prirode u Hrvatskoj su, uz rijetke izuzetke, još slabo poznate, nedovoljno priznate i prepoznate kao dijelovi prirode koje sustavno treba istraživati, vrednovati, pratiti i uključivati u brojne dokumente koji se tiču ne samo zaštićenih dijelova prirode, nego i okoliša općenito.

Nenad Buzjak

***

CILJ Simpozija je ukazati na vrijednosti i značenje georaznolikosti i geobaštine koje napretkom ciljanih istraživanja imaju sve veći značaj kao izvor informacija o prošlosti Zemlje, prepoznaje se njihova uloga u funkcioniranju i uslugama ekosustava te dobivaju na značenju u edukativnim sadržajima i turizmu. Kroz primjere iz prakse predstavit će se lokacije na kojima je geobaština na odgovarajući način evidentirana, vrednovana, zaštićena i interpretirana, ali i lokacije na kojima je potrebno raditi na tome. 

SVRHA Simpozija je povezati stručnjake, znanstvenike, istraživače, studente i zainteresiranu javnost u razmjeni iskustava u istraživanju, inventariziranju, vrednovanju, zaštiti i održivom upravljanju elementima georaznolikosti i geobaštinom. Aktivnosti Simpozija realizirat će se kroz usmena predavanja, prezentacije postera, "studentski inkubator", izložbe fotografija, radionice za školsku djecu i posjet odabranim uređenim i neuređenim spiljama Značajnog krajobraza Risovac-Grabovača.

Planirano je obilježavanje nekoliko važnih obljetnica:

• 230. obljetnica od prvog zabilježenog posjeta spilji Samograd (1792. godina),
• 140. obljetnica rođenja dr. Josipa Poljaka, 100. obljetnica njegove disertacije (prve disertacije iz speleologije u Hrvatskoj - 1922. godina) i 60 obljetnica smrti,
• 85. obljetnica rođenja geomorfologa prof. dr. sc. Andrije Bognara,
• Međunarodni dan georaznolikosti (6. listopada).

Okvirne teme Simpozija

• Kako na pravilne načine istraživati, inventarizirati, vrednovati te u zaštiti prirode i okoliša koristiti podatke o georaznolikosti i geobaštini? 
• Kako senzibilizirati javnost, sektor zaštite prirode i okoliša te djelatnike u turizmu za vrijednosti, pravilnu prezentaciju i očuvanje geobaštine? 
• Koje su mogućnosti unaprjeđenja posredovanja informacija o georaznolikosti i geobaštini te kako ih povezati s obrazovnim, znanstvenim, gospodarskim i turističkim sadržajima?  
• Koji je značaj mreža geoparkova i koliko su prepoznate u struci, znanosti i javnosti?
• U kojoj mjeri postojeći sustav zaštite prirode i okoliša ispunjava ulogu pokretača znanstveno-istraživačkih aktivnosti i proširenja edukativnih sadržaja na polju geobaštine?
• Koja znanstvena i stručna istraživanja je potrebno provoditi u svrhu pripreme geoturističkih lokaliteta za posjetitelje kao i za praćenje stanja u svrhu očuvanja njihovih značajki i usluga u ekosustavima? 
• Kako povezati proučavanja georaznolikosti i bioraznolikosti u cilju održivog upravljanja krajobraznom i općom prirodnom raznolikošću?
• Koji su problemi prisutni u procesu istraživanja, zaštiti i upravljanju geobaštinom?
• Posebnosti područja i lokaliteta geobaštine u upravljanju posjetiteljima i održivom (geo)turizmu.

https://www.geodiversityday.org/