Geofizički odsjek

160. obljetnica rođenja Andrije Mohorovičića        21. travnja - DAN PMF-a


160. obljetnica rođenja Andrije...

Andrija Mohorovičić spada među najznamenitije hrvatske znanstvenike svih vremena, a u svijetu ga uvrštavaju među velikane seizmologije i geofizike pa i egzaktnih znanosti uopće.

                [Više...

 

Andrija Mohorovičić rođen je 23. siječnja 1857. u Voloskom kraj Opatije, u Hrvatskoj. 

Osnovnu je školu završio u Voloskom. Gimnaziju je polazio u Rijeci, gdje je 1875. položio i ispit zrelosti s odlikom. U dobi od 15 godina govorio je tri strana jezika: engleski, francuski i talijanski. Kasnije je naučio i njemački, češki, te latinski i starogrčki.

U Pragu se upisao na studij matematike i fizike na Filozofskom fakultetu, te je studirao od 1875. do 1878. godine. Jedan od profesora mu je bio Ernst Mach, glasoviti fizičar. Kao student u Pragu bio je tajnik Društva hrvatskih studenata »Hrvat«. 

Nakon završenog studija predavao je kao namjesni učitelj na gimnaziji u Zagrebu (1879–1880.). Poslije toga premješten je na realku u Osijeku. Od 1. studenoga 1882. premješten je na nautičku školu u Bakru na svoje traženje. U Bakru je službovao kao pravi učitelj i predavao matematiku, fiziku i meteorologiju. Godine 1886. dodjeljuje mu se naslov profesora srednjih učilišta.

Za vrijeme boravka u Bakru Mohorovičić je prvi put došao u dodir s meteorologijom, koju je predavao na nautičkoj školi, te se počeo dublje zanimati za tu znanost. Osnovao je 1887. godine pri školi i meteorološku postaju i održavao redovita meteorološka mjerenja. Uz to je proučavao probleme gibanja zraka i oblaka. Sam je konstruirao nefoskop, instrument za određivanje brzine i smjera gibanja oblaka. Radeći u Bakru uspio je objaviti desetak radova.

U Bakru je na nautičkoj školi ostao do 1891. godine, kada na vlastito traženje biva premješten na kraljevsku realku i s njom spojenu višu trgovačku školu u Zagrebu, na Griču br. 3. Od 1. siječnja 1892. godine postaje upravitelj Meteorologijskog opservatorija, koji se nalazio u zgradi te škole. Ovdje se u početku bavio znanstvenim i stručnim radom u meteorologiji, a nakon 1901. posvetio se gotovo isključivo seizmologiji, te se danas ubraja među najveće svjetske seizmologe.

Godine 1910. prvi je u svijetu, na osnovi analize seizmograma, utvrdio plohu diskontinuiteta brzina potresnih valova koja odjeljuje koru od plašta Zemlje.

Član dopisnik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu (današnji HAZU) postaje 1893, a 1898. njezin pravi član.

Umirovljen je 1921. godine. Umro je u Zagrebu 18. prosinca 1936.

Mohorovičićevim imenom nazvan je diskontinuitet između Zemljine kore i plašta – najveća prirodna tvorevina na Zemlji. Godine 1970. njemu u čast nazvan je i krater polumjera 77 km na tamnoj strani Mjeseca, a 1996. asteroid br. 8422. U najnovije vrijeme njegovim se imenom naziva i diskontinuitet između kore i plašta na Merkuru, Veneri, Marsu i Mjesecu. Geofizički zavod Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu također nosi njegovo ime, kao i gimnazija u Rijeci, osnovna škola u Matuljima, te nekoliko ulica u hrvatskim gradovima.

 

Autor: Davorka Herak
Popis obavijesti


Događanja na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu

24.
Svibanj
11:00-12:00,
Kemijski odsjek, P2
26.
Svibanj
10:00-12:00,
Kemijski odsjek, 222

POVEZNICE