Pristupačnost
.jpg)
17. travnja 2026.
Strukovne udruge
Međunarodni tim znanstvenika iz Nacionalnog instituta za geofiziku i vulkanologiju Italije (INGV), Sveučilišta u Modeni i Reggio Emiliji, Instituta za morske znanosti CNR-a (CNR-ISMAR), Sveučilišta Dalhousie (Kanada), Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore uspješno je proveli istraživačko krstarenje tijekom kojeg je postavljeno 20 novih seizmografa (ocean bottom seismometer, OBS) na dno Južnojadranske kotline, na dubinama većim od 1000 metara. Ovi instrumenti postavljeni u posljednjih 10 dana svibnja 2026. godine ostat će na dnu oko godinu dana prikupljajući visokokvalitetne seizmološke podatake potrebne za detaljno istraživanje duboke građe Zemljine kore i litosfere u području južnog Jadrana. Hrvatski istraživački tim predvodi izv. prof. dr. sc. Josip Stipčević.
Krstarenje je provedeno na istraživačkom brodu Gaia Blu Nacionalnog istraživačkog vijeća Italije (Consiglio Nazionale delle Ricerche – CNR), jednom od najmodernijih europskih oceanografskih istraživačkih brodova. Postavljanje morskih seizmografa dio je međunarodnog istraživanja South Adriatic Passive Seismic Experiment – TRACE, usmjerenog na unapređenje razumijevanja geodinamičkih procesa u južnom Jadranu. Ovo područje predstavlja jedno od ključnih područja za proučavanje aktivnih tektonskih procesa u Sredozemlju, a njegovo bolje poznavanje od iznimne je važnosti za razumijevanje razvoja potresnih zona koje utječu na širu regiju, što je cilj projekta TRACE.
Seizmolog izv. prof. dr. sc. Josip Stipčević s Geofizičkog odsjeka zagrebačkog PMF-a, koji je proveo deset dana na krstarenju, kaže da će prikupljeni podaci omogućiti izradu dosad najdetaljnijih modela duboke strukture podzemlja Južnog Jadrana te pružiti nove spoznaje o procesima koji uzrokuju potrese na ovom području. Posebno se očekuje da će projekt pomoći u odgovoru na neka od ključnih otvorenih pitanja regionalne seizmologije, uključujući učestalost pojavljivanja jakih potresa u južnom Jadranu – kao što su bili potresi 1667. godine kod Dubrovnika ili 1979. kod Bara i Ulcinja, geološke mehanizme odgovorne za njihovo nastajanje te moguće scenarije buduće seizmičke aktivnosti. Dodaje i da se paralelno postavlja se 20 novih seizmoloških postaja na širem području Dubrovnika, istočne Hercegovine i Crne Gore u sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanost Istraživanje dubrovačke rasjedne zone višeskalnim pristupom – MDuFAULT čiji je voditelj.
Sinergija ova dva komplementarna projekta, TRACE i MDuFAULT, i integracija podataka prikupljenih morskim i kopnenim seizmografima dat će znanstvenicima po prvi put cjelovitu sliku seizmotektonske građe južnog Jadrana i njegova zaleđa. To uključuje detaljnije istraživanje dubokih geoloških struktura koje kontroliraju nastanak potresa na području južnog Jadrana i južnog dijela Dinarida. Stipčević kaže da postavljanje seizmografa predstavlja važnu fazu višegodišnjeg istraživačkog programa te da očekuje da će rezultati ovih istraživanja značajno unaprijediti znanstvene spoznaje o aktivnim rasjedima i potresnoj opasnosti te pružiti kvalitetnije podloge za procjenu seizmičkog rizika u regiji.
