Objavljeno istraživanje o klimatskim značajkama i trendovima kratkotrajne ekstremne oborine u Hrvatskoj

U radu je provedena analiza klimatoloških značajki i trendova ekstrema kratkotrajne oborine u Hrvatskoj za trajanja od 1, 3 i 6 sati u razdoblju 1981.–2020. Analiza je provedena na godišnjoj i sezonskoj razini, pri čemu su trendovi procijenjeni primjenom linearnog regresijskog modela u okviru Bayesovog pristupa.

Rezultati pokazuju da su najintenzivniji i najčešći kratkotrajni ekstremi oborine zabilježeni na sjevernom i južnom Jadranu te u gorskim područjima, s maksimumom u ranoj jeseni, što je karakteristično za sredozemnu klimu. U kontinentalnom području značajan doprinos kratkotrajnih ekstrema ukupnoj dnevnoj količini oborine utvrđen je tijekom ljetnih mjeseci. Vrijeme pojavljivanja maksimuma intenziteta i učestalosti podudara se unutar pojedinih regija, što upućuje na to da su oba pokazatelja uvjetovana sličnim konvektivnim i grmljavinskim procesima. Maksimalni satni intenziteti oborine najčešće se javljaju oko ponoći, dok se tijekom toplog dijela godine u kontinentalnim područjima pomiču prema poslijepodnevnim satima. Uz obalu i na otocima prevladavaju noćni i ranojutarnji maksimumi.

Uočen je opči trend porasta učestalosti i intenziteta oborine što se osobito očituje u porastu broja kišnih sati, uz tendenciju njihova grupiranja u dulje kišne epizode na podurčju Jadrana. Dobiveni rezultati predstavljaju važnu klimatološku podlogu za daljnja istraživanja ekstremne oborine, procjene rizika od bujičnih poplava te prilagodbu klimatskim promjenama.

Istraživanje je proizašlo iz diplomskog rada Ane Starčević na Geofizičkom odsjeku PMF-a pod vodstvom doc.dr.sc. Ksenija Cindrić Kalin i prof. dr. sc. Zorana Pasarića, a prošireno je u sklopu projekta CroClimExtremes  (HRZZ-IP-2022-10-4144).

Članak je u slobodnom pristupu i dostupan na poveznici.

Starčević, A., K. Cindrić Kalin, and Z. Pasarić. 2026. Climatology and Trends of Sub-Daily Precipitation Extremes in Croatia. International Journal of Climatology e70463. https://doi.org/10.1002/joc.70463

Slika: Godišnji trendovi maksimalnih satnih količina oborine (Rx1hr) s pripadnim 95 %-tnim intervalima vjerodostojnosti za 56 postaja u Hrvatskoj, poredanih od najistočnije prema najjužnijoj. Plavi i crveni trokuti označavaju pozitivne odnosno negativne trendove, pri čemu intenzitet boje označava vjerojatnost smjera promjene (pd, u %).