Pristupačnost
9. travnja 2027.
Strukovne udruge
U časopisu Journal of Cultural Heritage Management and Sustainable Development (SJR: Q1 za 2025.) objavljen je znanstveni rad „Assessment of the dynamic response of Croatian cultural heritage buildings to microseismic noise measurements“, rezultat istraživanja autora s Geofizičkog odsjeka PMF-a (Anja Majurec, Valentina Dervišević, Snježana Markušić) te Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Davor Stanko).
Slika 1: Dvorac Trakošćan (lijevo), katedrala sv. Jakova u Šibeniku (desno).
Potaknut oštećenjima građevina kulturne baštine u zagrebačkom i petrinjskom potresu 2020. godine, rad istražuje seizmički odziv dvorca Trakošćan i katedrale sv. Jakova u Šibeniku, primjenom neinvazivne metode mjerenja mikroseizmičkog nemira (HVSR). U dvorcu Trakošćan mjerenja su provedena nakon potresa 2020. godine i uspoređena s podacima prikupljenima 2016. godine, kako bi se utvrdile promjene dinamičkih svojstava građevine. Osnovne frekvencije dobivene mjerenjima ambijentalnih vibracija u katedrali sv. Jakova uspoređene su s frevencijama lokalnog tla, dobivenim mjerenjima u staroj gradskoj jezgri u Šibeniku, radi procjene mogućih učinaka međudjelovanja tla i građevine.
Rezultati za dvorac Trakošćan pokazuju smanjenje vlastitih frekvencija tornja i drugog kata, što upućuje na ukupno smanjenje krutosti građevine. Odnos frekvencija drugog kata dvorca i lokalnog tla, s obzirom na topografska obilježja gdje se dvorac nalazi, ukazuje na potencijalnu rezonanciju potres-tlo-građevina. Kod katedrale sv. Jakova analiza mjerenja na slobodnom tlu i unutar građevine izdvaja kritične konstrukcijske dijelove, osobito desni bočni zid, lijevu galeriju i kupolu. Rad može biti poticaj za instalaciju akcelerometara za kontinuirano mjerenje ambijentalnih vibracija i potencijalnih potresa unutar građevina kako bi se omogućilo kontinuirano praćenje dinamičkih svojstava, s ciljem izrade strategija ojačanja i očuvanja ranjive kulturne baštine.
Slika 2: Karta seizmičkog mikrozoniranja rezonantnih zona iz vlastitih frekvencija tla za područje dvorca Trakošćan i polarizacijski dijagrami četiri točke na uglovima 2. kata dvorca.
Istraživanje je provedeno u sklopu projekata Hrvatske zaklade za znanost „Procjena seizmičkog rizika građevina kulturne baštine u Hrvatskoj – SeisRICHerCRO“ (HRZZ-IP-2020-02-3531) i „Amplifikacija seizmičkog gibanja tla uzrokovana topografskim efektima u sjevernoj Hrvatskoj – SIGMATOPCRO“ (HRZZ-IP-2022-10-1296) te djelomično u sklopu projekta „Geofizičko-seizmološka istraživanja potresom ugroženih područja u RH i razvoj atenuacijskih relacija predviđanja seizmičkog gibanja tla – CRONOS“ (04-UBS-U-0002/22-90), financiranog iz Norveškog financijskog mehanizma 2014.–2021.
Cjeloviti rad dostupan je na poveznici:
https://doi.org/10.1108/JCHMSD-12-2025-0465.
