1. komponenta

Vrsta nastave	Ukupno
Predavanja	15
Seminar	30

* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)

Ciljevi kolegija Historijska geografija Hrvatske su: razumijevanje predmeta, metoda i tehnika historijsko-geografskih istraživanja; spoznaja specifičnosti metodologije u historijsko-geografskom teorijskom pristupu; razlikovanje geografskog, povijesnog i historijsko-geografskog predmeta interesa; tumačenje historijsko-geografskog razvoja hrvatskog prostora; spoznaja o historijsko geografskim aspektima stvaranje Hrvatske početkom 1990-tih; stručne i metodičke kompetencije za poučavanje historijsko-geografskih sadržaja, veza, procesa i odnosa; prepoznavanje, definiranje i prenošenje historijsko-geografskih zakonitosti; identificiranje i objašnjavanje ponavljanja povijesti u prostoru; postavljanje hipoteza, primjena historijsko-geografskih modela i projekcija.

SADRŽAJ KOLEGIJA
Predavanja:
1) Predmet, metode i tehnike historijskogeografskog pristupa istraživanju Hrvatske.
2) Položaj i značenje historijske geografije u znanstvenom sustavu.
3) Razvoj historijske geografije u Hrvatskoj.
4) Historijskogeografski razvoj hrvatskog prostora u prapovijesti.
5) Historijskogeografski razvoj hrvatskog prostora u antici.
6) Historijskogeografski razvoj hrvatskog prostora u ranom srednjem vijeku.
7) Historijskogeografski razvoj hrvatskog prostora u razvijenom srednjem vijeku.
8) Historijskogeografski razvoj hrvatskog prostora u kasnom srednjem vijeku.
9) Historijskogeografski razvoj hrvatskog prostora u ranom novom vijeku.
10) Historijskogeografski razvoj hrvatskog prostora u dugom 19. stoljeću.
11) Historijskogeografski razvoj hrvatskog prostora u 20. stoljeću.
12) Agresija na Hrvatsku i stvaranje samostalne Hrvatske.
13) Haško suđenje i njegove refleksije na buduće tumačenje prostorno-povijesnih zbivanja.
14) Hrvatski prostor u međunarodnim odnosima.
15) Pretpostavke budućeg historijskogeografskog razvoja Hrvatske.

Seminari:
1) Ciljevi i pravila izrade seminarskog rada, odabir tema.
2) Literatura i izvori za seminarski rad.
3) Predstavljanje koncepata pojedinih seminarskih radova i vršnjačko vrednovanje.
4) Historijskogeografski razvoj zavičaja u prapovijesti.
5) Historijskogeografski razvoj zavičaja u antici.
6) Historijskogeografski razvoj zavičaja u ranom srednjem vijeku.
7) Historijskogeografski razvoj zavičaja u razvijenom srednjem vijeku.
8) Historijskogeografski razvoj zavičaja u ranom novom vijeku.
9) Historijskogeografski razvoj zavičaja u dugom 19. stoljeću.
10) Historijskogeografski razvoj zavičaja u 20. stoljeću.
11) Zavičaj u domovinskom ratu.
12) Historijskogeografski sadržaji u kurikulumu nastavnoga predmeta Geografija.
13 - 15) Prezentacija i vrednovanje seminarskih radova.

1. Glamuzina, N., Fuerst-Bjeliš, B., 2015: Historijska geografija Hrvatske, Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet, Split.
2. Komušanac, M., Šterc, S., 2010: Historijska geografija-temeljni identitet geografske discipline, Geografski glasnik 72 (2),123-142.
3. Historical Geography: Progress and Prospect (ur. Michael Pacione), Routledge, Routledge, 2012 (odabrana poglavlja)
4. Prezentacije predavanja u PowerPointu
5. Kurikulum nastavnoga predmeta Geografija, MZO, Narodne novine 7/2019

Obavezni predmet - Redovni Studij - Geografija i povijest; smjer: nastavnički