Kulturni pejzaži i prostorni identiteti

NAZIV PREDMETA:  Metodologija istraživanja 3

OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA

Semiotika i simbolika krajolika
Materijalni znakovi procesa preispitivanja povijesti i primjene novih politika baštine u javnome prostoru tranzicijskoga grada. Primjer Zagreba; istraživanje uloge spomenika i ulične toponimije u post-socijalističkoj izgradnji identiteta. Metodologija istraživanja: analiza diskursa, kvantitativna analiza podataka uz primjenu kartografske metode, te interpretativna metoda.

Mentalne karte i imaginativne geografije
Predodžbe o konfiguraciji i strukturi prostora. Stavovi o prostoru, prostorne preferencije, identifikacije i vrednovanje. Prostorni stereotipi. Metodologija istraživanja: anketno istraživanje, statističke analize, GIS analize, interpretativna analiza.

Prostorni izrazi etničkih i religijskih identiteta
Uloga prostronih odrednica u religijskim i etničkim odnosima (primjeri: studije slučaja Banovina, Međimurje). Stupanj povezanosti socijalne distance s fizičkom distancom. Metodologija istraživanja: kvalitativna istraživanja (intervjui), analiza socijalne distance prema Boradusovoj skali;kvantitativne metode, interpretativna metoda.

Regije: prostorne percepcije i identiteti
Vernakularni i formalni elementi poimanja regije, konceptualizacija tradicijskih regija, te pitanja prostornih, odnosno regionalnih identiteta/ identiteta regije. Metodologija istraživanja: analiza značenja i simbolike geografskih naziva na povijesnim kartama. Kvalitativne i kvantitativne analize (ankete i intervjui), kartografske i GIS analize.

Hrvatsko pograničje; kulturni pejzaži i identiteti multikulturnih prostora
Pograničja su tipični prostori gdje postoji višestrukost kontakata (kultura, religijskih sustava, složenih etničkih struktura i imperijalnih sustava), koji produciraju i višestrukost percepcija i slika. Metodologija istraživanja: Istraživanja prošlih slika svijeta kroz karte od posebnog su značenja u multikulturnim prostorima. Kroz niz primjera – studija hrvatskog pograničja, otkrivaju se simbolički slojevi karata koji nas uvode u proces stvaranja slika prošlosti, te otvaraju bogatstvo percepcija u multikulturnim realnostima hrvatskog pograničja.

Prirodna i kulturna baština kao dio realne/potencijalne turističke atrakcijske osnove
Identifikacija i sistematizacija elemenata prirodne i kulturne baštine kao turističkih atrakcija. Hijerarhija elemenata baštine s obzirom na realno/potencijalno značenje u turističkoj valorizaciji. Primjeri iz Hrvatske. Metode istraživanja: identifikacija i sistematizacija (zastupljenost elemenata baštine u registrima baštine, percepcija važnosti elemenata baštine od strane lokalnog stanovništva, percepcija turističke atraktivnosti baštine od strane turista), statističke analize, metoda neposrednog anketiranja, metoda dubinskog intervjuiranja, vizualizacija prostornih podataka pomoću tematskog kartografskog prikazivanja. 

Turističko i rekreacijsko vrednovanje prirodne i kulturne baštine
Zastupljenost elemenata baštine u turističkoj ponudi. Modeli integriranja elemenata baštine u turističku ponudu. Prostorne implikacije turističko-rekreacijskog vrednovanja elemenata baštine. Studije slučaja: turističko vrednovanje speleoloških objekata u Hrvatskoj, svjetionici kao dio turističke ponude Hrvatske, turističko-rekreacijsko vrednovanje Parka prirode Medvednica. Metode istraživanja: statističke analize, metoda neposrednog anketiranja, metoda dubinskog intervjuiranja, vizualizacija prostornih podataka pomoću tematskog kartografskog prikazivanja. 

POPIS LITERATURE

Bočić, N., Lukić, A., Opačić V. T., 2006: Management models and development of show caves as tourist destinations in Croatia. Acta Carsologica, vol. 35, br. 2, 13-21. doi: 10.3986/ac.v35i2-3.224

Fuerst-Bjeliš, B., 2012: Imaging the Past: Cartography and Multicultural Realities of Croatian Borderlands. Cartography - A Tool for Spatial Analysis, Carlos Bateira (ur.), InTech

Opačić, V. T., 2017: Modeli turističkog vrednovanja kulturnog naslijeđa. U: Zbornik radova Znanstvenog kolokvija; Modeli revitalizacije i unaprjeđenja kulturnog naslijeđa; multidisciplinarni dijalog;, (ur. M. Obad Šćitaroci), Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 28-32.

Opačić, V. T., Curić, D., Jandras, M., Kutle, K., Marijan, N., Mirt, I., Perković, D., Vodanović, I., 2014: Zaštićena područja kao rekreacijske zone grada; primjer Parka prirode Medvednica. Hrvatski geografski glasnik, vol. 76, br. 1, 61-87. doi: 10.21861/HGG.2014.76.01.04

Slavuj Borčić L., Cvitanović M., Lukić A., 2016: Cultivating Alternative Spaces; Zagreb's Community Gardens in Transition: From Socialist to Post-socialist Perspective. Geoforum 77, 60 - 78.

Stanić, J., Šakaja, L., Slavuj, L., 2009: Preimenovanja zagrebačkih ulica i trgova. Migracijske i etničke teme  25 (1-2), 89-124.

Šakaja, L., 2015:  Uvod u kulturnu geografiju. Laykam international, Zagreb.

Šakaja, L.,  Stanić, J. 2017: The Spatial Codification of Values in Zagreb's City-Text. U: The Political Life of Urban Streetscapes: Naming, Politics, and Place, Rose-Redwood, Reuben ; Alderman, Derek ; Azaryahu, Maoz (ur.). New York: Routledge, 2017. str. 150-167.

Vukosav, B., Fuerst-Bjeliš, B., 2016: Labels of Interest Groups as Indicators of a Vernacular Region: A Case Study in Croatia. Tijdschrift voor economische en sociale geografie. 107, 4; 454-467

Vukosav, B.; Fuerst-Bjeliš, B., 2015: Medijska percepcija prostornih identiteta: konstrukcija imaginativne karte dalmatinske unutrašnjosti. Geoadria. 20, 1; 23-40

 
OPIS METODA PROVOĐENJA NASTAVE
Predavanja i konzultacije. Svaki od nositelja predmeta održava 2-4 predavanja, ovisno o zastupljenosti tema i metodologije.

OPIS NAČINA IZVRŠAVANJA OBVEZA
Uredno pohađanje nastave. Oblikovanje metodološkog okvira vlastitog istraživanja u obliku pismenog rada. Pismeni rad ocjenjuje savjetnik i ocjenu upisuje u indeks nakon što su ostali predmetni nastavnici parafom potvrdili ispunjene obveze. Pismeni rad se pohranjuje u doktorandovom portfoliju.

OPIS NAČINA PRAĆENJA KVALITETE NASTAVE 
Mehanizmi institucijskog praćenja kvalitete nastave (Pravilnik o doktorskim studijima Sveučilišta u Zagrebu; Obrazac DR.SC. -04, DR.SC.-09).

BROJ ECTS BODOVA:  ne primjenjuje se ECTS bodovni sustav