Kulturni pejzaži i prostorni identiteti

NAZIV PREDMETA:  Metodologija istraživanja 3

OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA

Semiotika i simbolika krajolika

Materijalni znakovi procesa preispitivanja povijesti i primjene novih politika baštine u javnome prostoru tranzicijskoga grada. Primjer Zagreba; istraživanje uloge spomenika i ulične toponimije u post-socijalističkoj izgradnji identiteta. Metodologija istraživanja, kvantitativna analiza podataka uz primjenu kartografske metode, te interpretativna metoda.

Regije: prostorne percepcije i identiteti

Vernakularni i formalni elementi poimanja regije, konceptualizacija tradicijskih regija, te pitanja prostornih, odnosno regionalnih identiteta/ identiteta regije. Metodologija istraživanja: analiza značenja i simbolike geografskih naziva na povijesnim kartama. Kvalitativne i kvantitativne analize (ankete i intervjui), kartografske i GIS analize.

Hrvatsko pograničje; kulturni pejzaži i identiteti multikulturnih prostora

Pograničja su tipični prostori gdje postoji višestrukost kontakata (kultura, religijskih sustava, složenih etničkih struktura i imperijalnih sustava), koji produciraju i višestrukost percepcija i slika. Metodologija istraživanja: Istraživanja prošlih slika svijeta kroz karte od posebnog su značenja u multikulturnim prostorima. Kroz niz primjera – studija hrvatskog pograničja,

otkrivaju se simbolički slojevi karata koji nas uvode u proces stvaranja slika prošlosti, te otvaraju bogatstvo percepcija u multikulturnim realnostima hrvatskog pograničja.

Prirodna i kulturna baština kao dio realne/potencijalne turističke atrakcijske osnove Identifikacija i sistematizacija elemenata prirodne i kulturne baštine kao turističkih atrakcija. Hijerarhija elemenata baštine s obzirom na realno/potencijalno značenje u turističkoj valorizaciji. Primjeri iz Hrvatske. Metode istraživanja: identifikacija i sistematizacija

(zastupljenost elemenata baštine u registrima baštine, percepcija važnosti elemenata baštine od strane lokalnog stanovništva, percepcija turističke atraktivnosti baštine od strane turista), statističke analize, metoda neposrednog anketiranja, metoda dubinskog intervjuiranja, vizualizacija prostornih podataka pomoću tematskog kartografskog prikazivanja.  

Turističko i rekreacijsko vrednovanje prirodne i kulturne baštine

Zastupljenost elemenata baštine u turističkoj ponudi. Modeli integriranja elemenata baštine u turističku ponudu. Prostorne implikacije turističko-rekreacijskog vrednovanja elemenata baštine. Studije slučaja: turističko vrednovanje speleoloških objekata u Hrvatskoj, svjetionici kao dio turističke ponude Hrvatske, turističko-rekreacijsko vrednovanje Parka prirode Medvednica. Metode istraživanja: statističke analize, metoda neposrednog anketiranja, metoda dubinskog intervjuiranja, vizualizacija prostornih podataka pomoću tematskog kartografskog prikazivanja.

Oblici turizma i prostorni učinci turizma

Analiza prostornih učinaka turizma. Okolišni učinci turizma. Sociokulturni učinci turizma. Socioekonomski učinci turizma. Upravljanje prostornim učincima turizma. Turistički sustavi prostorno najrelevantnijih oblika turizma: ljetni odmorišni turizam, urbani turizam, turizam temeljen na prirodi.

Metode istraživanja: metoda anketnog istraživanja, metoda dubinskog intervjua, metode GIS analize i vizualizacije, metoda statističke analize.

POPIS LITERATURE 

Bočić, N., Lukić, A., Opačić V. T., 2006: Management models and development of show caves as tourist destinations in Croatia. Acta Carsologica, vol. 35, br. 2, 13-21. doi: 10.3986/ac.v35i2-3.224

Fuerst-Bjeliš, B. & Vukosav, B. 2019: Landscapes of identities in shared spaces of the borderlands. Europa Regional, 26(2018) (2), 5-13.

Fuerst-Bjeliš, B., 2012: Imaging the Past: Cartography and Multicultural Realities of Croatian Borderlands. Cartography - A Tool for Spatial Analysis, Carlos Bateira (ur.), InTech

Fuerst-Bjeliš, B. 2020: Environmental Response to Marginality: Between Borderlands and Littoralization in the Eastern Adriatic. U: Fuerst-Bjeliš, B., Leimgruber, W. (ur.) Globalization, Marginalization and Conflict. Perspectives on Geographical Marginality, vol 6. Springer, Cham. https://doi.org/10.1007/978-3-030-53218-5_6

Fuerst-Bjeliš, B., Šulc, I., 2022: The COVID-19 pandemic’s implications for tourism preferences in Croatia: potential new challenges for marginal areas, in: Fuerst-Bjeliš, B., Nel, E., Pelc, S. (eds.): COVID-19 and Marginalisation of People and Places: Impacts, Responses and Observed Effects of COVID-19 on Geographical Marginality (eds. Fuerst-Bjeliš, B., Nel, E., Pelc, S.), Springer, 143-158, ISSN 2367-0002.

Mari, L., Tábori, Z., Šulc, I., Radeljak Kaufmann, P., Milanović, R., Gessert, A., Imecs, Z., Baricz, A., Telbisz, T., 2022: The system and spatial distribution of protected areas in Hungary, Slovakia, Romania, Serbia and Croatia, Hungarian Geographical Bulletin 71 (2), 99-115. DOI: 10.15201/hungeobull.71.2.1, ISSN 2064-5147.

Opačić, V. T., 2019: Tourism valorisation of cultural heritage,
u: Cultural Urban Heritage: Development, Learning and Landscape
Strategies, (ur. M. Obad Šćitatoci, B. Bojanić Obad Šćitaroci, A. Mrđa),
The Urban Book Series, Springer Nature, Cham, 181-196.

Opačić, V. T., Curić, D., Jandras, M., Kutle, K., Marijan, N., Mirt, I., Perković, D., Vodanović, I., 2014: Zaštićena područja kao rekreacijske zone grada; primjer Parka prirode Medvednica. Hrvatski geografski glasnik, vol. 76, br. 1, 61-87. doi: 10.21861/HGG.2014.76.01.04

Sredanović, K., Šulc, I., 2022: Events in urban tourism – the case of Advent in Zagreb, Croatia, Geographia Polonica 95 (2), 143-160, https://doi.org/10.7163/GPol.0230, ISSN: 0016-7282.

Stanić, J., Šakaja, L., Slavuj, L., 2009: Preimenovanja zagrebačkih ulica i trgova. Migracijske i etničke teme  25 (1-2), 89-124.

Vukosav, B., Fuerst-Bjeliš, B., 2016: Labels of Interest Groups as Indicators of a Vernacular

Region: A Case Study in Croatia. Tijdschrift voor economische en sociale geografie. 107, 4; 454-467.

Vukosav, B.; Fuerst-Bjeliš, B., 2015: Medijska percepcija prostornih identiteta: konstrukcija imaginativne karte dalmatinske unutrašnjosti. Geoadria. 20, 1; 23-40

OPIS METODA PROVOĐENJA NASTAVE

Predavanja i konzultacije. Svaki od nositelja kolegija održava 2-4 predavanja, ovisno o zastupljenosti tema i metodologije.

OPIS NAČINA IZVRŠAVANJA OBVEZA  

Uredno pohađanje nastave. Oblikovanje metodološkog okvira vlastitog istraživanja u obliku pismenog rada. Pismeni rad ocjenjuje savjetnik i ocjenu upisuje u indeks nakon što su ostali kolegijni nastavnici parafom potvrdili ispunjene obveze. Pismeni rad se pohranjuje u doktorandovom portfoliju.

OPIS NAČINA PRAĆENJA KVALITETE NASTAVE

Mehanizmi institucijskog praćenja kvalitete nastave (Pravilnik o doktorskim studijima Sveučilišta u Zagrebu; Obrazac DR.SC. - 04, DR.SC. - 09).

BROJ ECTS BODOVA:  ne primjenjuje se ECTS bodovni sustav