Održivi razvoj i planiranje prostora

NAZIV PREDMETA:  Metodologija istraživanja 4

OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA

Tipologije u planiranju prostora
Svrha izrade tipologija. Prednosti i nedostaci tipologije kao istraživačke i planerske metode. Primjer izrade tipologije ruralnih i urbaniziranih naselja Hrvatske. Metode: Agregativni i disagregativni pristupi u tipologizaciji prostora. Odabir varijabli. Multivarijatne analize (faktorska i klaster analiza u izradi prostornih tipologija). GIS u izradi tipologija prostora.

Regionalizacije u planiranju prostora - primjer turističko-geografske regionalizacije Hrvatske
Pristupi, metode i kriteriji turističko-geografske regionalizacije na primjeru Hrvatske u cjelini i pojedinih turističkih  regija Hrvatske. Utvrđivanje elemenata homogenosti kao polazište za izdvajanje  turističkih  regija. Kreiranje  seta  indikatora za svaki element homogenosti. Metode geografske analize i sinteze: statističke analize, terensko  anketiranje, prostorno modeliranje, prostorne vizualizacije uz izradbu tematskih karata u GIS-u. Moguće primjene rezultata istraživanja.

Sustav središnjih naselja
Teorija središnjih naselja u svjetlu euklidskog i relacijskog koncepta geografije. Primjer izrade sustava središnjih naselja Hrvatske. Metode: Kvantitativni i kvalitativni postupci određivanja stupnja centraliteta. Lokacijski kvocijent. Gravitacijska područja. Statističke metode analize sustava središnjih naselja. Primjena rezultata istraživanja u regionalnom i prostornom planiranju.

Planiranje i razvoj ruralnih područja
Suvremena zakonska osnova planiranja (ruralnog) prostora  u  Hrvatskoj: prostorno  planiranje, regionalni razvoj, zaštita okoliša, ruralni razvoj. Prepoznavanje i ocjenjivanje razvojnih mogućnosti i ograničenja ruralnih područja Hrvatske, s posebnim naglaskom na perspektive lokalnog stanovništva. Metode geografske analize i sinteze: deskriptivna statistika, terensko anketiranje, kartiranje, prostorne vizualizacije uz izradbu tematskih karata u GIS-u.

Turizam i rekreacija u regionalnom razvoju
Indikatori turističkog razvoja u regionalnom kontekstu. Vikendaštvo u priobalnom prostoru Hrvatske kao rekreacijsko-turistička aktivnost – indikatori prostornog razvoja te prijedlog prostorno-planskih smjernica upravljanja sekundarnim rekreacijskim stanovanjem. Sličnosti i razlike u prostornom razvoju turizma i vikendaštva u hrvatskom priobalju. Metodologija statističkog praćenja turizma i rekreacije (vikendaštva) – primjeri iz domaćih i stranih statističkih izvora. Metode istraživanja: statističke analize, vizualizacija prostornih podataka pomoću tematskog kartografskog prikazivanja.

Marginalna područja Hrvatske – pristupi, identifikacija i analiza
Koncept marginalnosti i marginalizacije. Problemi identifikacije i mjerenja marginalizacije. Geografska marginalost. Socijalna marginalnost. Indikatori marginalnosti. Marginalizacija kao proces. Fleksibilnost koncepta: razinska i perspektivna. Metodologija istraživanja: Istraživanja su moguća na svim razinama od globalne do lokalne. Provedba identifikacije i geografske analize marginalnih područja pomoću GIS-a, anketiranja i intervjuiranja te različitih statističkih metoda.

Scenariji u istraživanju i planiranju prostora
Ciljevi izrade scenarija. Tipovi scenarija. Primjena metode scenarija na različitim prostornim razinama. Prednosti i nedostaci metode scenarija u istraživanju i planiranju prostora. Primjeri izrade scenarija prostornog razvoja Dalmacije i scenarija razvoja ruralnih područja Hrvatske. Metode: Integracija kvantitativnih i kvalitativnih pristupa. Odabir varijabli. Prostorne vizualizacije uz izradbu tematskih karata u GIS-u. Multivarijatne analize (faktorska i klaster analiza). Metoda Delfi. Simulacije.

Modeli i učinci turizma u prostornom razvoju 
Koncepti 
Modeli razvoja turizma u turističkom planiranju. Razvojni ciklus turističkog područa na primjeru Hrvatske. Turizam kao sustav. Tipologije i oblici turizma. Prostorni učinci turizma (socioekonomski, sociokulturni, okolišni). lndikatori turističkog razvoja. lndikatori prekomjernog turizma (overtourism). Primjena GIS-a u analizi turizma. 

POPIS LITERATURE

Curić, Z., Glamuzina, N., Opačić, V. T., 2012: Contemporary issues in the regional development of tourism in Croatia. Hrvatski geografski glasnik, vol. 74, br. 1, 19-40. doi:10.21861/HGG.2012.74.01.02

Horvat, Z., Toskić, A., 2017: Marginalnost kao znanstveno-istraživačka tema u geografiji - s osvrtom na Međimurje.  Podravina: časopis za multidisciplinarna istraživanja. Vol. 16, No. 32, 159-171.

Lukić, A. Obad, O. 2016: New Actors in Rural Development: The LEADER Approach and Projectification in Rural Croatia. Sociologia i prostor, 54 (1),  71-90.

Lukić, A. Radeljak Kaufmann, P. 2018: Academic Visions of the Good Countryside in Croatia: Using the Delphi Approach. U: Paul Carril, V., Camilo Lois Gonzalez, R., Manuel Trillo Santamaria, J. & Haslam McKenize, F. (ur.) 26th Annual Colloquium of the Commission on the Sustainability of Rural Systems of International Geographical Union, «Infinite Rural Systems in a Finite Planet: Bridging Gaps towards Sustainability». Santiago de Compostela, 16-21.07.2018.

Lukić, A., 2012: Mozaik izvan grada – tipologija ruralnih i urbaniziranih naselja Hrvatske. Meridijani, Samobor.

Nejašmić, I., Toskić, A., 2015: Starenje stanovništva pograničnih područja Hrvatske. Acta geographica Croatica. 40, 1-13.

Nejašmić, I., Toskić, A., 2016: Ostarjelost stanovništva seoskih naselja Republike Hrvatske. Migracijske i etničke teme. Vol. 32, No. 2, 191-219.

Opačić, V. T., 2012: Vikendaštvo u hrvatskom priobalju: jučer, danas, sutra. Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb.

Radeljak Kaufmann, P., 2016: Integrating factor analysis and the Delphi method in scenario development: A case study of Dalmatia, Croatia. Applied geography 71, 56-68.

Radeljak Kaufmann, P., 2016: Metoda scenarija u istraživanju i planiranju prostora/Scenario Method in Spatial Research and Planning. Hrvatski geografski glasnik 78 (1), 45-71.

Radeljak Kaufmann, P., 2017: Izrada i analiza scenarija u prostornom planiranju: scenariji prostornog razvoja Dalmacije do 2031. godine. Annales; Anali za Istrske in Mediteranske Študije; Series Historia et Sociologia 27 (3), 581-598.

Šulc, I., Fuerst-Bjeliš, B., 2021: Changes of tourism trajectories in (post)covidian world: Croatian perspectives, Research in Globalization 3, 100052, DOI: 10.1016/j.resglo.2021.100052. 

Šulc, I., 2019: Environmental Impacts of Tourism on the Eastern Adriatic Coast -The Case of South Dalmatia, Croatia, in: Atti del XXXII Congresso Geografico Italiano (ed. Salvatori, F.), Roma, 7-10 giugno 2017, 2777-2789, ISBN 978-88-942641-2-8. 

Šulc, 1., 2017: Distorted life cycle on post-socialist Adriatic islands: Using the example of Ml jet, Croatia, Acta Turistica 29 (1), 33-73, DOI: https://doi.org/10.22S98/at/2017.29.1.33, ISSN 0353- 4316 (tisak), ISSN 1848-6061 (online) 

Šulc, I., Opačić, V. T., 2015: Typology of tourist resorts in Croatia: the case of South Dalmatia. Mitteilungen der Österreichischen Geographischen Gesellschaft, vol. 157, 229-252. doi: 10.1553/moegg157s229

OPIS METODA PROVOĐENJA NASTAVE
Predavanja i konzultacije. Svaki od nositelja predmeta održava 2-4 predavanja, ovisno o zastupljenosti tema i metodologije.

OPIS NAČINA IZVRŠAVANJA OBVEZA
Uredno pohađanje nastave. Oblikovanje metodološkog okvira vlastitog istraživanja u obliku pismenog rada. Pismeni rad ocjenjuje savjetnik i ocjenu upisuje u indeks nakon što su ostali predmetni nastavnici parafom potvrdili ispunjene obveze. Pismeni rad se pohranjuje u doktorandovom portfoliju.

OPIS NAČINA PRAĆENJA KVALITETE NASTAVE
Mehanizmi institucijskog praćenja kvalitete nastave (Pravilnik o doktorskim studijima Sveučilišta u Zagrebu; Obrazac DR.SC.- 04, DR.SC.-09).

BROJ ECTS BODOVA: ne primjenjuje se ECTS bodovni sustav 

NAZIV PREDMETA:  Metodologija istraživanja 5

OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA

Promjene funkcionalne strukture grada
Analizirati utjecaj suvremenih makro-procesa poput deindustrijalizacije, postfordizma, globalizacije i internacionalizacije na funkcionalnu strukturu grada te posljedice na mikro-razini. Utjecaj promjene funkcionalne strukture grada na socio-prostornu strukturu. Analizira trenutnog stanja promjena funkcionalne strukture pojedinih dijelova grada uslijed prenamjene pojedinih prostora. Procjena održivosti planiranih i provedenih postupaka prenamjene gradskog zemljišta te utvrđivanje socio-prostornog utjecaja pojedinih prenamjena i procijenjivanje utjecaja na lokalnu zajednicu i funkcionalnu strukturu šireg prostora. Primjena različitih metoda i alata: kartiranje, analiza postojećih karata, planova i zračnih snimki, metoda autopsije, različite socio-ekonomske analize, SWOT analiza odabranih lokacija. Analiziranje različite okvire i indikatore održivog urbanog razvoja. Studije slučaja obuhvaćaju odabir i analizu potencijalnih lokacija u gradu koje su proteklih 20-ak godina doživjele funkcionalnu prenamjenu.

Promjene trgovinske strukture grada
Analizirati promjene u trgovinskoj strukturi u tranzicijskom razdoblju. Analizirati promjene u prostornoj strukturi grada na primjeru grada Zagreba. Analizirati posljedice razvoja trgovačkih centara na promjene u trgovinskoj strukturi grada. Analiza dionika pri odabiru lokacije za izgradnju trgovačkih centara. Analiza promjena funkcija trgovačkih centara. Metodologija istraživanja: obrada statističkih podataka, kartiranje, metoda intervjua i anketiranja.

Gospodarske i društvene promjene na prostoru Hrvatske
Istraživanja obuhvaćaju gospodarske i društvene promjene različitih prostornih obuhvata, od manjih naselja, gradova, do regija i čitavih država. Vremenski okvir je sadašnjost. Istraživanje se temelji na službenim statističkim podacima, anketnim podacima, strukturiranim intervjuima, te ostalim raspoloživim izvorima. Gospodarske promjene ponajprije se odnosi na mjere razvijenosti, faktore razvoja, odnosa prema okolišu, utjecaj rata, međusobna uspoređivanja, oblikovanje regija. U prostornoj analizi podataka primjenjuje se GIS tehnologija. Metodologija istraživanja: analiza dostupnih statističkih podataka, strukturni intervjui, anketiranje.

Promjene u prostornoj strukturi hrvatskih gradova i gradskih regija
Prostorna organizacija i razvoj hrvatskih regija. Procesi u gradskim regijama. Tendencije razvoja gradskih regija. Planiranje razvoja gradova i gradskih regija. Metodologija istraživanja: metode terenskog istraživanja,  kartiranja i anketiranja, obrade i analize statističkih podataka, analize kartografskih prikaza. 

Održivi regionalni i ekonomsko-geografski razvoj
Održivi razvoj na lokalnoj i regionalnoj razini (naselja, gradovi, općine, županije). Analiza promjena u regionalnoj i ekonomsko-geografskoj strukturi navedenih područja. Usporedba i analiza faktora i čimbenika regionalnog i ekonomsko-geografskog razvitka. Procjena budućih trendova regionalnog razvoja. Usporedba regionalnih pokazatelja. Metodologija istraživanja: analiza statističkih podataka, kartiranje, terensko istraživanje, anketiranje, intervjuiranje i drugi oblici samostalnog prikupljanja podataka.

Socijalni aspekti utjecaja prometa
Analiza utjecaja prometa na svakodnevni život ljudi, posebice ''ranjivih'' socijalnih skupina. Analiza utjecaja prometne marginaliziranosti na svakodnevni život ljudi u skladu s konceptom prometne pravednosti. Određivanje prometno marginaliziranih urbanih i ruralnih prostora. Proučavanje problema u mobilnosti i dostupnosti ljudi, posebice ''ranjivih'' socijalnih skupina. Analiza prometnih navika ljudi. Proučavanje problematike organizacije prometa u urbanim i ruralnim prostorima. Metodologija istraživanja: obrada i analiza statističkih podataka, kartiranje, anketiranje, intervjuiranje, fokus grupe, metoda terenskog istraživanja, metoda autopsije, analiza kartografskih prikaza.
 

POPIS LITERATURE

Braičić, Z., Lončar, J., 2015:  Economical-geographical Analysis of Differentiated Development in Croatian Coastal Region. Revija za geografijo, 10-1, 7-24,  Univerza v Mariboru, Filozofska fakulteta, Oddelek za geografijo

Braičić, Z., Stiperski, Z., Njegač, D., 2009: Utjecaj gospodarske tranzicije i rata na promjene u prostornoj slici zaposlenosti Sisačke regije. Hrvatski geografski glasnik 71 (1), 103-125

Jakovčić, M., Spevec, D., 2004: Trgovački centri u Zagrebu. Hrvatski geografski glasnik 66 (1), 47-65

Gašparović, S., 2016: Teorijske postavke prometne marginaliziranosti. Hrvatski geografski glasnik, 78 (1), 73-95.

Gašparović, S., 2017: Transport Disadvantaged Spaces. International Journal for Traffic and Transport Engineering, 7 (4), 516-533.

Gašparović, S., Jakovčić, M., 2014: Prometna marginaliziranost na primjeru srednjoškolaca Grada Zagreba. Geoadria, 19 (1), 61-99.

Harjač, D., Gašparović, S., Jakovčić, M.: Prometno-geografska obilježja Varaždinske županije – stanje i perspektive razvoja. Acta Geographica Croatica, prihvaćen za objavljivanje

Jakovčić, M., 2006: Business functions and the problem of closure of commercial outlets in Ilica street in Zagreb. Hrvatski geografski glasnik 68 (1), 27-50

Jakovčić, M., Rebernik, D., 2008: Comparative Analysis of Development of Retail and Shopping Centres after 1990. in Ljubljana and Zagreb. Hrvatski geografski glasnik, 70 (2), 33-48

Jakovčić, M., Rendulić, I., 2008: Razvoj i funkcije kupovnih centara u Zadru. Geoadria 13 (1),97-117

Lončar, J., Maradin, M., 2009: Environmental challenges for sustainable development in the Croatian North Adriatic littoral region. Dela, 31, 159-173, Ljubljana

Lončar, J., Marinković, V., 2015: Analysis Of Socio-Economic Indicators In The Context Of Regional Development Of Eastern Croatia. Hungarian Geographical Bulletin, Budapest, Hungary, 64(4), 325-342.

Lončar, J., Marinković, V.: Development and regional economic problems and perspectives: Case study Slavonia and Baranja (Croatia). Zbornik Matice srpske za društvene nauke, 148, 629-642.

Lukić, A., Jakovčić, M., 2004: Location and function of hypermarkets and shopping centers in Zagreb. Dela 22, 39-54

Njegač, D., 1991: Neki pokazatelji polariziranog razvoja Hrvatskog zagorja. Radovi GO 26, 79-98

Njegač, D., Gašparović, S., Stipešević, Z., 2010: Promjene u funkcionalno-prostornoj strukturi Osijeka nakon 1991. godine. Hrvatski geografski glasnik 72 (2), 101-121 

Njegač, D., Gašparović, S., Stipešević, Z., 2012: Promjene u morfološkoj strukturi Osijeka nakon 1991. godine. Acta Geographica Croatica 38, 59-73

Njegač, D., Toskić, A., 1999: Rural diversification and socio-economic transformation in Croatia. GeoJournal 46, 263-269, Dordrecht

Stiperski, Z., Pavlakovich, V. K., 2001: Odnosi i veze u prigraničnim područjima na primjeru hrvatsko-slovenske granice. Dela 16 – Socialnogeografska problematika obmejnih območij ob slovensko-hrvaški meji. Ljubljana, 119-134

Stiperski, Z., 1995: Hijerarhija činitelja industrijske lokacije na primjeru zapadne Hrvatske. Prostor, Vol. 3., Br. 1(9). Zagreb. 11-24

Stiperski, Z., Kamenov, Ž., 1996:  Razlozi doseljavanja u Zagreb. Prilog anketnom istraživanju urbanizacijskih činitelja. Prostor, 4 (2), Zagreb, 147-156

Stiperski, Z., Lončar, J., 2008: Changes in Levels of Economic Development among the States Formed in the Area of Former Yugoslavia. Hrvatski geografski glasnik. 70 (2), Zagreb, 5-32

Stiperski, Z., Lorber, L., Heršak E., Ptaček P., Gorka Z., Kološ A., Lončar J., Faričić J., Miličević M., Vujaković A., Hruška A., 2011: Identity through Urban Nomenclature: Eight Central European Cities. Geografisk Tidsskrift-Danish Journal of Geography 111(2), 181-194

OPIS METODA PROVOĐENJA NASTAVE
Predavanja i konzultacije. Svaki od nositelja predmeta održava 2-4 predavanja, ovisno o zastupljenosti tema i metodologije.

OPIS NAČINA IZVRŠAVANJA OBVEZA
Uredno pohađanje nastave. Oblikovanje metodološkog okvira vlastitog istraživanja u obliku pismenog rada. Pismeni rad ocjenjuje savjetnik i ocjenu upisuje u indeks nakon što su ostali predmetni nastavnici parafom potvrdili ispunjene obveze. Pismeni rad se pohranjuje u doktorandovom portfoliju.

OPIS NAČINA PRAĆENJA KVALITETE NASTAVE
Mehanizmi institucijskog praćenja kvalitete nastave (Pravilnik o doktorskim studijima Sveučilišta u Zagrebu; Obrazac DR.SC.- 04, DR.SC.-09).

BROJ ECTS BODOVA:  ne primjenjuje se ECTS bodovni sustav