Studiji okoliša

Naziv predmeta: Metodologija istraživanja 1

VRSTA (OBVEZNI ILI IZBORNI) Obvezni
IME NOSITELJA PREDMETA Bočić, NevenBuzjak, NenadFaivre, SanjaFuerst-Bjeliš, Borna
JEZIK IZVOĐENJA PREDMETA hrvatski, engleski
BROJ SATI NASTAVE 12

OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA

Geomorfološka istraživanja krških okoliša.

Strukturno-geomorfološka istraživanja u kršu. Istraživanje međuovisnosti reljefa i geološke strukture. Osobito istraživanja ponikava, analize prostornog rasporeda, gustoće, orijentacije. Morfometrijske analize reljefa, metode susjedstva, GIS.

Egzogeomorfološka istraživanja u kršu. Uvjeti, procesi, dinamika i evolucija krša. Naglasak na istraživanje zaravni i paleohidrografske mreže. Paleoklimatske i paleookolišne promjene u kršu. Krš i drugi tipovi reljefa. Vrednovanje, zaštita i održivo korištenje krša. Metodologija: kartiranje, analiza i datiranje sedimenata, mjerenje indenziteta denudacije, kartografske i GIS analize.

Speleologija i geospeleologija. Uvjeti, procesi i dinamika speleogeneze, speleomorfologija. Paleoklimatske arhive i rekonstrukcija okolišne dinamike. Metodologija: kartiranje, izrada profila, hidrološka i mikroklimatska mjerenja, datiranje, geokemijske i sedimentološke analize, morfometrija.

 

Geomorfološka istraživanja glacijalnih okoliša.

Istraživanja morfoloških tragova pleistocenske oledbe. Rekonstrukcija paleoklimatskih odnosa. Metodologija istraživanja: terensko geomorfološko kartiranje, morfometrijska analiza reljefa, analiza klimatskih elemenata, uzorkovanje, datiranje i analiza sedimenata.

 

Istraživanja marinskih okoliša.

Analiza holocenske promjene morske razine, paleoklime i paleookoliša. Istraživanja promjene morske razine pomoću geomorfoloških, arheoloških, bioloških, sedimentoloških markera. Eustatička, glacio-hidro-izostatička i tektonska komponenta. Metodologija istraživanja: metode terenskog rada, kartiranje, uzorkovanje, izrada geomorfoloških profila i tlocrta, datiranje sedimenata, analiza paleoklime i paleookoliša kroz analizu sedimenata.

Geomorfologija obala. Istraživanja geomorfoloških procesa i reljefnih oblika. Metodologija istraživanja: metode terenskog rada i kartiranja, uzorkovanja, datiranja, morfološke analize, GIS analiza.

 

Primijenjena geoekološka istraživanja
Istraživanje fizičko-geografskih komponenti okoliša s naglaskom na geomorfološke,

hidrogeografske i mikroklimatske značajke terena te njihove međusobne veze i odnose bitne za razumijevanje funkcioniranja geoekosustava, njihovu ugroženost, zaštitu i održivo korištenje. Metodologija istraživanja: terenski rad, geomorfološko i geoekološko kartiranje, regionalizacija i vrednovanje, računalna analiza, te analiza kartografskih izvora korištenjem GIS tehnologije.

 

Istraživanja dugoročnih promjena okoliša na temelju narativnih i grafičkih (katastarskih i kartografskih) i ostalih povijesnih izvora i instrumentalnih mjerenja (18. do 21. stoljeće).

Istraživanja obuhvaćaju promjene okoliša, prostorno usmjerena na krški mediteranski i perimediteranski prostor, te pogranična područja, prije svega unutar vremenskog okvira od zadnjih 200-300 godina. Promjene okoliša uglavnom obuhvaćaju procese deforestacije i reforestacije, u izravnoj kauzalnoj vezi s promjenama načina života; litoralizacijom s jedne strane, te marginalizacijom, deagrarizacijom i depopulacijom s druge strane. Kompleksni odnosi promjena načina života, okoliša i posljedičnih promjena pojavnosti rizika (požari). Metodologija istraživanja: Istraživanje se temelji prije svega na dostupnim narativnim (putopisi), katastarskim, kartografskim, dostupnim klimatskim podacima i izvorima te povijesnoj i recentnoj šumarskoj dokumentaciji o vegetaciji. U prostornoj analizi podataka primjenjuje se GIS tehnologija.

POPIS LITERATURE

Bočić, N., Faivre., S., Kovačić, M., Horvatinčić, N., 2012: Cave development under the influence of Pleistocene glaciation in the Dinarides – an example from Štirovača Ice Cave (Velebit Mt., Croatia). Z. Geomorph. N.F., 56/4, 409-433.

Bočić, N., Pahernik, M., Mihevc A., 2015: Geomorphological significance of the palaeodrainage network on a karst plateau: The Una; Korana plateau, Dinaric karst, Croatia. Geomorphology

247, 55-65

Buzjak, N., 2008: Geoekološko vrednovanje speleoloških pojava Žumberačke gore. Hrvatski geografski glasnik, 70/2, 73-89.

Buzjak, N., Vuk, D., Jakovčić, M., 2015: The Issue of Landfill Location: Example of the Tarno Site (Zagreb County, Croatia). Sociologija i prostor, 53, 202 (2), 117-137.

Faivre, S., Bakran-Petricioli, T., Horvatinčić, N., 2010: Relative Sea-Level Change during the Late Holocene on the Island of Vis (Croatia) – Issa harbour archaeological site. Geodinamica Acta, 23/5-6, 209-223.

 

Faivre, S., Bakran-Petricioli, T., Horvatinčić, N., Sironić, A., 2013: Distinct phases of relative sea level changes in the central Adriatic during the last 1500 years – influence of climatic variations?. Palaeogeography, Palaeoclimatology, Palaeoecology, 369, 163-174.

Faivre, S., Pahernik, M., 2007: Structural influences on the spatial distribution of dolines Island of Brač, Croatia. Z. Geomorph. N.F. 51, 4, str. 487-503.

Faivre, S., Bakran-Petricioli, Kaniewski, D., Marriner, N., Tomljenović, B., Sečanj, M., Horvatić, D., Barešić, J., Morhange, C., Drysdale, R. N., 2023. Driving processes of relative sea-level change in the Adriatic during the past two millennia: From local tectonic movements in the Dubrovnik archipelago (Jakljan and Šipan islands) to global mean sea level contributions (Central Mediterranean), Global and Planetary Change, Vol., 227 (2023) 104158 104158 https://doi.org/10.1016/j.gloplacha.2023.104158

Fuerst-Bjeliš, B. 2020: Environmental Response to Marginality: Between Borderlands and Littoralization in the Eastern Adriatic. U: Fuerst-Bjeliš, B. & Leimgruber, W. (ur.) Globalization, Marginalization and Conflict. Springer, Cham. str. 75-87 doi:10.1007/978-3-030-53218-5_6.

Fuerst-Bjeliš, B., 2003: Reading the Venetian Cadastral Record: An Evidence for the

Environment, Population and Cultural Landscape of the 18th Century Dalmatia. Hrvatski geografski glasnik 65/1. 47-62.

Fuerst-Bjeliš B. et al (Ur.) 2024: Environmental Histories of the Dinaric Karst. Springer, Cham. https://doi.org/10.1007/978-3-031-56089-7

Morić Španić, A.,  Fuerst-Bjeliš, B., 2017: The GIS Model for the revitalization of traditional island cultures: the Island of Hvar, Croatia. U: Pina, H., Martins, F. (Ur.): The Overarching Issues of the European Space. Society, Economy and Heritage in a Scenario Towards Greater Territorial Cohesion. Porto: FLUP, 374392

Tandarić, N., Ćosić, M., Buzjak, N., Bočić, N., Dubovečak, V., Lacković, I., Zastavniković, I., Tomić, D., 2018: Fizičkogeografska analiza i geoekološko vrednovanje potencijalno zaštićenog područja - primjer doline Kupčine. Hrvatski geografski glasnik, 80, 1, 27-59.

Tekić, I., Fuerst-Bjeliš, B., Durbešić, A., Radeljak Kaufmann, P., Cvitanović, M. 2024: Landscape Change and Fire Risk in the Croatian Dinaric Karst: Looking Back and Moving Forward. U: Fuerst-Bjeliš, B., Mrgić, J., Petrić, H., Zorn, M., Zwitter, Ž. (ur.) Environmental Histories of the Dinaric Karst. Environmental History, vol 17. Springer, Cham. https://doi.org/10.1007/978-3-031-56089-7_5

OPIS METODA PROVOĐENJA NASTAVE
Predavanja i konzultacije. Svaki od nositelja kolegija održava 2-4 predavanja, ovisno o zastupljenosti tema i metodologije.

OPIS NAČINA IZVRŠAVANJA OBVEZA 
Uredno pohađanje nastave. Oblikovanje metodološkog okvira vlastitog istraživanja u obliku pismenog rada. Pismeni rad ocjenjuje savjetnik i ocjenu upisuje u indeks nakon što su ostali kolegijni nastavnici parafom potvrdili ispunjene obveze. Pismeni rad se pohranjuje u doktorandovom portfoliju.

OPIS NAČINA PRAĆENJA KVALITETE NASTAVE
Mehanizmi institucijskog praćenja kvalitete nastave (Pravilnik o doktorskim studijima Sveučilišta u Zagrebu; Obrazac DR.SC. - 04, DR.SC. - 09).

BROJ ECTS BODOVA:  ne primjenjuje se ECTS bodovni sustav

 

 

Naziv predmeta: Metodologija istraživanja 2

VRSTA (OBVEZNI ILI IZBORNI) Obvezni
IME NOSITELJA PREDMETA Čanjevac, Ivan; Filipčić, AnitaMaradin, MladenOrešić, Danijel
JEZIK IZVOĐENJA PREDMETA hrvatski, engleski
BROJ SATI NASTAVE 12

OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA

Izvori podataka u hidrogeografiji; historijat stanice; usporedna evaluacija važnosti i način analize podataka o vodostaju i protoku; izdvojeni elementi tekućice i poriječja (ovisno o potrebama i predznanju studenta).

Izvori podataka u klimatologiji – meta-podaci

 

Vremenski nizovi u hidrogeografiji; pitanje duljina niza podataka; homogenost vremenskih nizova, trendovi u hidrogeografiji. Analiza tipa i promjene protočnih režima. Statistička analiza vremenskih nizova u klimatologiji; homogenost; trendovi; vremenska interpolacija; metode izglađivanja krivulje; analiza vremenske i prostorne promjenljivosti klime, primjena klaster analiza u klimatološkim istraživanjima Tematska kartografija u klimatologiji; metode prostorne interpolacije

Klimatski indeksi

 

Metode određivanja količine padalina u poriječju (slijevnom području): metoda izohipsi, metoda izohijeta, metoda Thiessenovih poligona, kombinacijske metode; određivanje koeficijenta otjecanja, bilanca voda i njezino značenje.

Protočni režimi i njihove promjene; Značenje i metode određivanja održivoga i ekološki prihvatljivog protoka u rijekama; Ekološko stanje tekućica s posebnim naglaskom na hidromorfološke elemente; Terenski monitoring hidromorfoloških elemenata kakvoće rijeka i jezera.

 

POPIS LITERATURE 

Čanjevac, I., 2013: Tipologija protočnih režima rijeka u Hrvatskoj. Hrvatski geografski glasnik  75 (1), 23-42.

Čanjevac, I., Orešić, D., 2015: Contemporary changes of mean annual and seasonal river discharges in Croatia. Hrvatski geografski glasnik 77 (1), 7-27. 

Čanjevac, I., Orešić, D., 2018: Changes in discharge regimes of rivers in Croatia. Acta Geographica Slovenica-Geografski Zbornik. 58, 2; 7-18

Filipčić, A., 2000: Razgraničenje Köppenovih klimatskih tipova Cf i Cs u Hrvatskoj. Acta Geographica Croatica 35, 7-18.

Filipčić, A., Orešić, D., Maradin, M., 2013: Promjene količine padalina u Hrvatskoj od sredine 20. stoljeća do danas. Geoadria. 18 , 1; 29-39

Grbac Žiković, R., Orešić, D., Čanjevac, I., 2009: Suvremena vodoopskrba riječkog područja. Geoadria. 14,, 2; 201-220

Maradin, M., 2013: Varijabilnost padalina na području Hrvatske s maritimnim pluviometrijskim režimom. Geoadria, 18, 1, 3-27

Maradin, M., Filipčić, A., 2012: Prostorne razlike u varijabilnosti padalina središnje Hrvatske. Hrvatski geografski glasnik, 74, 1, 41-59

Orešić, D., Bahnan, G., 2006: Vodni resursi u poljodjelstvu u sjeveroistočnoj Siriji (namjesništvo Hasaka). Hrvatski geografski glasnik. 68 , 1; 73-98

Orešić, D., Njegač, D., Filipčić, A,. 2010: Hidrografska osnova kao čimbenik razvoja naseljenosti Krapinsko-zagorske županije. Acta geographica Croatica. 37 ; 23-40

Plantak, M., Čanjevac, I., Vidaković, I., 2016: Morfološko stanje tekućica u poriječju Ilove. Hrvatski geografski glasnik 78 (1), 5-24.

Šegota, T., Filipčić, A., 2007: Suvremene promjene klime i smanjenje protoka Save u Zagrebu. Geoadria 12 (1), 47-58.


OPIS METODA PROVOĐENJA NASTAVE

Predavanja i konzultacije. Svaki od nositelja kolegija održava 2-4 predavanja, ovisno o zastupljenosti tema i metodologije.


OPIS NAČINA IZVRŠAVANJA OBVEZA  

Uredno pohađanje nastave. Oblikovanje metodološkog okvira vlastitog istraživanja u obliku pismenog rada. Pismeni rad ocjenjuje savjetnik i ocjenu upisuje u indeks nakon što su ostali kolegijni nastavnici parafom potvrdili ispunjene obveze. Pismeni rad se pohranjuje u doktorandovom portfoliju.

OPIS NAČINA PRAĆENJA KVALITETE NASTAVE

Mehanizmi institucijskog praćenja kvalitete nastave (Pravilnik o doktorskim studijima Sveučilišta u Zagrebu; Obrazac DR.SC. - 04, DR.SC. - 09).

BROJ ECTS BODOVA:  ne primjenjuje se ECTS bodovni sustav