Studiji stanovništva

NAZIV PREDMETA:  Metodologija istraživanja 8


VRSTA (OBVEZNI ILI IZBORNI):  Obvezni
IME NOSITELJA PREDMETA:  Bašić, Ksenija; Spevec, DubravkaValožić, LukaVuk, Ružica; Zupanc, Ivan

JEZIK IZVOĐENJA PREDMETA:   hrvatski, engleski
BROJ SATI NASTAVE:  12

OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA

Demogeografske analize
Prostorni razmještaj, prirodno kretanje, strukture i sastav stanovništva, trendovi demografskog razvoja Hrvatske. Identifikacija i valorizacija demogeografskih resursa i potencijala naselja, općina, gradova i županija RH. Analiza prostornih značajki nataliteta u Hrvatskoj na različitim prostornim razinama. Uloga prirodnog kretanja i migracije u smanjenju broja stanovnika Zagreba. Polarizacija populacijskog razvoja naselja u zagrebačkoj okolici. Metodologija istraživanja: izbor i obrada podataka prikupljenih iz statističkih i drugih sekundarnih izvora, metode deskriptivne statistike, empirijska istraživanja (anketa, intervju), grafičke metode, kartografske metode, analiza i vizualizacija prostornih podataka u programu ArcGIS.

Demogeografska istraživanja problemskih područja
Analize obilježja i prostorne distribucije stanovništva problemskih područja. Konkretna primjena: prostorno planiranje i demo(geo)grafske analize za ostale primjene tj. potrebe, prvenstveno na regionalnoj i lokalnoj prostornoj razini istraživanja. Metodologija istraživanja: izbor i prikupljanje podataka za demogeografska istraživanja, izbor demogeografskih pokazatelja, metode deskriptivne statistike, grafičke metode, kartografske metode.

Demografski procesi, kurikulum geografije i planiranje obrazovne funkcije (mreže škola)
Utjecaj starenja stanovništva i depopulacije na planiranje mreže škola. Obilježja škola i upisnih područja kao prediktor uspjeha na studijskim programima geografije. Učinci primjene kurikuluma. Metodologija istraživanja: istraživanja na državnoj i regionalnoj razini; anketiranje, strukturirani i nestrukturirani intervju, neposredno promatranje, kvalitativna analiza sadržaja, studij slučaja, fokus grupe, prostorna analiza, kartografska metoda, parametrijske i neparametrijske statističke metode, vizualizacija u programu ArcGIS.


POPIS LITERATURE

Asche, H., Toskić, A., Spevec, D., Engemaier, R., 2010: The Demographic Atlas of Croatia – A Webbased Atlas Information System. U: Gartner G., Ortag F. (eds.) „Cartography in Central and Eastern Europe“, Berlin-Heidelberg, Springer.
Bašić, K., 2005: Depopulacija u gradskoj regiji Zagreba. "Stanovništvo Hrvatske – dosadašnji razvoj i perspektive" (zbornik radova): 197-209.
Bašić, K., 2005: Polarizacija populacijskog razvoja Zagrebačke gradske regije. Problemi regionalnog razvoja Hrvatske i susjednih zemalja (zbornik radova): 229-236.
Bašić, K., Nejašmić, I., Toskić, A., 2008: Prostorne značajke nataliteta u Hrvatskoj. Hrvatski geografski glasnik 70(2): 91-112.
Curić, Z., Vuk, R., 2013: Metodika geografije u sustavu odgoja i obrazovanja. U: Metodike u suvremenom odgojno-obrazovnom sustavu (ur. Milanović, D., Bežen, A., Domović. V.), Akademija odgojno-obrazovnih znanosti Hrvatske, Zagreb, 165-195.
Klempić Bogadi, S., Spevec, D., 2014: Demographic reality, perspective and challenges in Croatian hilly-mountain areas – case study Gorski kotar. Proceedings of International Scientific Symposium: Hilly Mountain Areas - Problems and Perspectives, Macedonian Geographical Society, Skopje, 109-115.
Krmac, D.; Zupanc, I., 2012: La popolazione dell’Istria nel censimento del 1857 a livello comunale, u: Prvi moderni popis stanovništva u Istri / Il primo censimento demografico moderno in Istria / Prvi moderni popis prebivalstva Istri: Prispevki s Študijskega dneva / Relazioni della Giornata di studio, Pula - Pola, 31 – 10 – 2007 (ur. Kalc, Aleksej), Histria Editiones; Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Koper/Capodistria, 145-162.
Spevec, D., 2011: Prostorne značajke demografskih resursa i potencijala Krapinsko-zagorske, Varaždinske i Međimurske županije. Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb.
Valožić, L., Radeljak, P., Grbac Žiković, R., 2012: Prostorna analiza upisnih područja osnovnih škola u Gradu Zagrebu, Hrvatski geografski glasnik, 74 (2), 27-51.
Valožić, L., 2014: Klasifikacija zemljišnog pokrova urbanog i periurbanog prostora pomoću objektno orijentirane   analize multispektralnih snimaka, Hrvatski geografski glasnik, 76 (2), 27-38.
Vuk, R., Vranković, B., 2016: Utjecaj demografskih procesa na organizaciju primarnoga obrazovanja u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Školski vjesnik - časopis za pedagoška i školska pitanja 65, 287-300.
Vuk, R., Vranković, B., Orešić, D., 2015: Geografija na državnoj maturi (2010. – 2012.) – analize i preporuke. Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Zagreb.
Vranković, Biljana, Vuk, Ružica, Curić, Zoran: Trends in Evaluation of Geographic Knowledge and Skills in the Republic of Croatia, Proceedings International Scientific Symposium NEW TRENDS IN GEOGRAPHY, October 3 - 4, 2019, Ohrid, Republic of North Macedonia, 423-433.
Vranković, B., Vuk, R., Tretinjak, I., 2018: Ispitivanje viših kognitivnih razina u ispitima državne mature u Republici Hrvatskoj ‒ primjer ispita iz Geografije. Zbornik radova sa 2. međunarodne znanstveno- stručne konferencije „Ka novim iskoracima u odgoju i obrazovanju“ (ur. Dedić Bukvić, E., Bjelan - Guska, S.), Filozofski fakultet univerziteta u Sarajevu, Odsjek za pedagogiju, Sarajevo, 467-485.
Zupanc, I., 2001: Demografska kretanja sjeverne hrvatske Istre od 1857. do 1991. godine. Annales 11 (2/26), 321-342.
Zupanc, I., 2004: Demogeografski razvoj Istre od 1945. do 2001. Hrvatski geografski glasnik 66 (1), 67-102.
Zupanc, I., 2013: Razvoj naseljenosti na području Općine Vrsar (ur. Milotić, I.), Turistička zajednica Općine Vrsar, Vrsar, 503-566.
Zupanc, I., Opačić, V. T., Nejašmić, I., 2001: Utjecaj turizma na demografska kretanja hrvatskih otoka. Acta Geographica Croatica 35, 133-147.

OPIS METODA PROVOĐENJA NASTAVE
Predavanja i konzultacije. Svaki od nositelja predmeta održava 2-4 predavanja, ovisno o zastupljenosti tema i metodologije.
OPIS NAČINA IZVRŠAVANJA OBVEZA 
Uredno pohađanje nastave. Oblikovanje metodološkog okvira vlastitog istraživanja u obliku pismenog rada. Pismeni rad ocjenjuje savjetnik i ocjenu upisuje u indeks nakon što su ostali predmetni nastavnici parafom potvrdili ispunjene obveze. Pismeni rad se pohranjuje u doktorandovom portfoliju.
OPIS NAČINA PRAĆENJA KVALITETE NASTAVE
Mehanizmi institucijskog praćenja kvalitete nastave (Pravilnik o doktorskim studijima Sveučilišta u Zagrebu; Obrazac DR.SC.-04, DR.SC.-09).
BROJ ECTS BODOVA:  ne primjenjuje se ECTS bodovni sustav