Prostorni identiteti u regionalnim kontekstima

Voditelj: Zoran Stiperski

Suradnici: Laura Šakaja, Ksenija Bašić, Ružica Vuk, Lana Slavuj Borčić, Ivan Ivić

SAŽETAK: 

Jedna od dionica projekta bavit će se slikom koju srednjoškolci iz četiriju hrvatskih regija imaju o europskim zemljama. Istražit će se stupanj percipirane privlačnosti i poželjnosti za život pojedinih zemalja i regija Europe, a glavni fokus je na pitanju kako se u mentalnim predodžbama mladih Europa prostorno dijeli, na osnovi kojih kriterija i kojih percipiranih obilježja. U sljedećoj dionici projekta propitivanje prostornog identiteta spušta se na razinu intragradskih cjelina. Usporedbom stavova stanovnika pojedinih dijelova zagrebačke gradske četvrti Trnje o njihovome kvartu analizirat će se mogućnost određivanja kvartovskih identiteta.

Bavit ćemo se istraživanjem kroz urbane toponime u središtima gradova. Imena ulica svrstavat ćemo u različite kategorije. Urbani toponimi predstavljaju panteon vrijednosti društva, a posljedica su političkih odluka gradskih vlasti i medijskih utjecaja. Analiza urbanih toponima omogućuje nam praćenje razvoja prostornih identiteta. Na temelju identiteta sagledat ćemo geopolitičku pozadinu i moći procijeniti važna geopolitička kretanja.

Nastavlja se istraživanje razvoja lokalnih sustava hrane u Hrvatskoj kao alternative konvencionalnom poljoprivredno-prehrambenom sustavu kojeg karakterizira dugi opskrbni lanac. Lokalni sustavi hrane dovode do razvoja jačih veza između kupaca i proizvođača hrane te pridonose regionalnoj ruralnoj otpornosti kao i jačanju lokalnih identiteta. Globalna kriza uzrokovana virusom COVID-19 donijela je velike promjene i u segmentu poljoprivredno-prehrambenog sustava te se planira istražiti kakav je njen utjecaj na razvoj lokalnih sustava hrane.

Novi trendovi u istraživanju geografskog obrazovanja obuhvaćaju procese i rezultate vrednovanja geografskog predtercijarnog obrazovanja. Istraživanje će predstavljati nastavak dosadašnjih, a usmjereno je na utvrđivanje učeničkih postignuća u konceptualnom razumijevanju prostornog identiteta, na svim prostornim razinama. Poseban cilj istraživanja bit će utvrđivanje prostornih dispariteta u učeničkim postignućima i mogućih implikacija tih dispariteta na obrazovni potencijal hrvatskih regija.

CILJ: Ciljevi istraživanja su proučavanja raznih aspekata vezanih s prostornim identitetima. Bavit ćemo se slikom koju srednjoškolci iz četiri hrvatske regije imaju o europskim zemljama. Istraživat ćemo učenička postignuća u konceptualnom razumijevanju prostornog identiteta. Propitivat ćemo stavove stanovnika zagrebačke gradske četvrti Trnje. Analizirat ćemo urbane toponime i utvrđivat vezu s geopolitičkim odlukama. Istraživat će se utjecaj globalne krize uzrokovana virusom COVID-19 na poljoprivredno-prehrambeni sustav. 

AKTIVNOSTI: Planira se završetak navedenih istraživanja i priprema za publiciranje rezultata istraživanja vezanih uz prostorne identitete u različitim regionalnim kontekstima. S obzirom na to da se radi dijelom o završnim fazama istraživanja, važan dio troškova odnosit će se na diseminaciju rezultata na znanstvenim konferencijama te na publiciranje: na lekturu i prevođenje te participiranje za objavljivanje u znanstvenoj publikaciji.

Paleo i recentne promjene okoliša krškog dijela Hrvatske 6

(nastavak istraživanja)

Voditelj: Sanja Faivre

Suradnici: Borna Fuerst-Bjeliš, Mladen Maradin, Marin Mićunović, Jadranka Barešić

SAŽETAK: 

Navedena su istraživanja nastavak dosadašnjih istraživanja. Cilj istraživanja je analiza geomorfoloških sustava poput jaruga i manjih vodotokova koji povezuju marinske i krške okoliše u različitim dijelovima Jadrana. Istraživanje će sada biti usmjereno na analizu geomorfoloških reljefnih oblika i procesa koji mogu upućivati na promjene krških i marinskih okoliša. To se odnosi na analize geomorfoloških sustava poput jaruga i manjih vodotokova koji povezuju marinske i krške okoliše. Jaruge su u prethodnim desetljećima bile uglavnom slabo aktivne a unatrag nekoliko godina jaruženja se ponovo aktiviraju i postaju sve izraženija. U skladu s tim planiramo pratiti promjene pojedinih tekućica i jaruga te pokušati rekonstruirati paleookolišne uvijete. 

Riječni su sustavi diljem Europe od kraja 19. stoljeća vidljivo izmijenjeni zbog antropogenih utjecaja i klimatskih promjena. U okviru ovog istraživanja analizirat će se geomorfološke promjene korita rijeke Cetine tijekom posljednjih 150 godina. Na temelju povijesnih karata, arhivskih aerofotogrametrijskih snimaka i suvremenih ortofoto-karata provest će se detaljna digitalizacija korita, prudova i riječnih otoka.

Istraživanje recentnih promjena kopnenih okoliša odnosi se na nastavak analize promjena načina korištenja zemljišta i zemljišnog pokrova (LULC), izraženo primarno kroz koncept vegetacijskog pokrova. Dosadašnja su istraživanja obuhvaćala vremenski raspon od 250 godina, a rezultati su pokazali na usku kauzalnu povezanost promjena načina života, promjena okoliša (vegetacijskog pokrova) i okolišnih rizika (erozije, degradacije, požara). Planirani je  nastavak istraživanja posebno usmjeren na procese novijeg razdoblja od prijelaza 20. i 21. stoljeća i to u marginalnim područjima krša (Lika). Izvori podataka se odnose na Corine Land Cover bazu podataka,  a metode uključuju GIS metode prostorne analize, statističke metode i kvalitativne metode (intervju i anketno istraživanje). Jedan od planiranih zadataka je objava rada i urednički rad na međunarodnoj uredničkoj knjizi u izdanju izdavačke kuće Springer “Environmental Histories of Dinaric Karst” (Series Environmental History), kao i završetak (ko)autorske knjige “Historical Geography of Croatia: Territorial Change and Cultural Landscape” (Springer).

Također, nastavit će kontinuirano praćenje temperature i relativne vlažnosti zraka uz pomoć mjernih instrumenata na odabranim lokacijama u izgrađenom prostoru grada i ruralnoj okolici. Dobiveni nizovi podataka omogućit će utvrđivanje obilježja toplinskog otoka grada. Rezultati istraživanja ukazat će na klimatska i bioklimatska obilježja pojedinih dijelova grada, a korištena metodologija moći će se primijeniti u urbanim sredinama u Hrvatskoj s ciljem održivog planiranja u svjetlu očekivanih promjena klime.

Indikatori suvremenog razvoja ruralnih područja Hrvatske

Voditelj: Aleksandar Lukić

Suradnici: Petra Radeljak Kaufmann, Luka Valožić, Valentina Valjak

SAŽETAK: 

Istraživanjem „Indikatori suvremenog razvoja ruralnih područja Hrvatske“ nastavit će se prikupljanje, statistička analiza i kartografska vizualizacija novijih indikatora razvijenosti ruralnih područja Hrvatske. Istraživanje je primijenjenog karaktera i usmjereno k široj društvenoj zajednici. Iz tog razloga će uključiti zainteresirane dionike, a rezultati istraživanja u obliku karata i dopune postojećeg interaktivnog atlasa ruralnih područja Hrvatske novim podacima će bolje odgovoriti njihovim stvarnim potrebama. 

Potpora se traži za nastavak višegodišnjih istraživanja o suvremenim demogeografskim, socio-ekonomskim i okolišnim procesima u ruralnim područjima Hrvatske. Dosadašnje spoznaje ukazuju na produbljivanje dispariteta između pojedinih tipova ruralnih područja. Nepovoljna migracijska kretanja u posljednjih nekoliko godina posebno negativno utječu na poljoprivredna ruralna područja u Istočnoj Hrvatskoj što, osim njihove demografske održivosti, u neizvjesnost dovodi i njihove proizvodne potencijale od presudnog značenja za Hrvatsku. Za istraživanje aktualnih trendova nužno su potrebni podaci i indikatori, a s obzirom da je od posljednjeg Popisa stanovništva prošlo već punih osam godina te od posljednjeg Popisa poljoprivrede više od desetljeća, cilj predloženog istraživanja je postojeće baze podataka ažurirati terenskim prikupljanjem, provjerom i statističkom obradom novijih indikatora razvijenosti ruralnih područja. U ovoj će godini istraživanja poseban naglasak biti na Istočnoj Hrvatskoj zbog recentnih negativnih demografskih procesa.

Postojeći i novi podaci će se grafički pripremiti i kartografski vizualizirati GIS alatima . Predviđeni financijski troškovi obuhvaćaju terensko istraživanje s ciljem procjene pouzdanosti statističkih podataka na uzorku, troškove grafičke i tiskarske pripreme kartografskih prikaza te diseminaciju dijela rezultata na znanstvenim skupovima i publiciranjem.

Očekivani doprinosi predloženog aplikativnog istraživanja su višestruki. Novoizrađene baze podataka i njihova kartografska vizualizacija pridonijet će kompetitivnosti istraživačke skupine u domaćim i međunarodnim natječajima jer će služiti kao važna referenca u postupku vrednovanja projektnih prijedloga. Uključivanje zainteresiranih dionika iz šire društvene zajednice u sam istraživački proces pridonijet će boljem razumijevanju uloge znanosti u društvu. Time će se pridonijeti jačanju veze između akademske zajednice i društva. Istraživanje će biti predstavljeno i na međunarodnim skupovima. Uključena je jedna doktorandica, koja će aktivno sudjelovati u svim fazama istraživanja što će pridonijeti razvoju njezine znanstvene karijere.

Promjene u prostornoj strukturi postsocijalističkog grada

Voditelj: Vedran Prelogović

Suradnici: Martina Jakovčić, Ivan Zupanc

SAŽETAK: 

Grad s geografskog aspekta predstavlja dio izgrađenog prostora kojega čine socijalne, funkcionalne, morfološke i ekološke komponente. Geografski pristup istraživanju prostorne strukture grada polazi od pretpostavke da je ona rezultat međuzavisnosti djelovanja socijalnogeografskih i fizičkogeografskih faktora. Zbog toga je geografsko istraživanje prostora grada usmjereno na objašnjavanje struktura, interakcija i procesa u međuzavisnosti socijalnih i prirodne elemenata, a pritom se posebno ističu prostorna i vremenska dimenzija promjena. Vremenski okvir istraživanja predstavlja razdoblje procesa tranzicije nakon 1990. godine koji je doveo, u proteklih 30 godina, do značajnih promjena u prostornoj strukturi hrvatskih gradova, slično kao i u postsocijalističkim gradovima Srednje i Istočne Europe. 

Dinamične i strukturne transformacije zahvaćaju sve komponente prostorne strukture grada, a odražavaju se na sastav i razvoj stanovništva, broj i strukturu funkcija, neadekvatno korištenje gradskog zemljišta te na kvalitetu života. Istraživanje u okviru teme Promjene u prostornoj strukturi postsocijalističkog grada obuhvaća pet podtema, većinom vezanih uz prostor Zagreba i okolice, dok će se komparativne analize napraviti s drugim gradovima. Podteme se međusobno nadopunjavaju povezujući socijalnogeografske aspekte istraživanja: 1. socioprostorna struktura grada – istraživanje strukture stanovništva u gradu s naglaskom na sociodemografska obilježja; utvrditi postoje li razlike između skupina stanovništva i dijelova grada. 2. brownfield lokacije – trenutno stanje i stupanj prenamjene gradskih površina; procjena održivost planiranih i provedenih prenamjena; procjena socio-prostornih utjecaja na odabranim primjerima, razina promjene identiteta lokalne zajednice. 3. održivi promet – prometna povezanost novih stambenih naselja s kojim se prometnim problemima susreću stanovnici u njima. 4. gradska toponimija – struktura specifičnog urbanog nazivlja kao i promjene koje su se desile u navedenom razdoblju. 5. suburbanizacija – sociodemografske i socioekonomske promjene u okolici grada s naglaskom na rub grada (urban fringe), tipovi stupnja urbaniziranosti naselja u okolici grada.

Prostorne implikacije turizma u zaštićenim područjima Hrvatske

Voditelj: Vuk Tvrtko Opačić

Suradnici: Zoran Curić, Slaven Gašparović, Ivan Šulc

SAŽETAK: 

U upravljanju turizmom u zaštićenim područjima Hrvatske često nedostaje podloga znanstvenih istraživanja sa ciljem identifikacije prostornih implikacija turizma na temelju definiranih i mjerljivih indikatora stanja okoliša. Stoga je glavni cilj ovog istraživanja, koje je nastavak prethodnih istraživanja, analiza prostornih implikacija turizma u zaštićenim područjima Hrvatske. Naime, razvojem turizma zaštićena područja postaju sve posjećenija, što rezultira brojnim pozitivnim, ali i negativnim prostornim implikacijama. Stoga je analiza prostornih utjecaja i posljedica turizma u zaštićenim područjima Hrvatske, ponajprije u nacionalnim parkovima i parkovima prirode, glavni cilj istraživanja. U realizaciji ovog cilja provest će se sljedeći koraci: a) upoznavanje primjera upravljanja turizmom u zaštićenim područjima, b) izbor reprezentativnih studija slučaja zaštićenih područja s obzirom na kategoriju zaštite i obilježja turističkog razvoja, c) izrada seta indikatora za ocjenu prostornih implikacija turizma u studijama slučaja, d) kreiranje prostorne baze podataka na temelju statističkih podataka, e) analiza prostornog razvoja turizma u studijama slučaja zaštićenih područja pomoću statističkih metoda uz kartografsku vizualizaciju u GIS-u i grafičku demonstraciju, i metode dubinskog intervjuiranja predstavnika dionika turizma u studijama slučaja, te f) formuliranje preporuka za integralno upravljanje turizmom u zaštićenim područjima Hrvatske. Očekivani doprinos leži u utvrđivanju strukturnih obilježja turizma te identifikaciji prostornih implikacija turizma u zaštićenim područjima Hrvatske. Aplikativni doprinos leži u artikuliranju prijedloga i preporuka za budući razvoj i integralno upravljanje turizmom u zaštićenim područjima Hrvatske.

Istraživanje geomorfološko-geoloških uvjeta okršavanja i hidromorfoloških posebnosti na odabranim lokalitetima Dinarskog krša u Hrvatskoj

Voditelj: Neven Bočić

Suradnici: Ivan Čanjevac, Uroš Barudžija, Nenad Buzjak, Valerija Butorac, Ivan Martinić

SAŽETAK: 

Ovo istraživanje nastavak je sustavnog istraživanje geomorfologije i hidromorfologije hrvatskog dijela Dinarskog krša koje se provodi na GO PMF-u. Objedinjeno je u kroz godišnje potpore istraživanjima Sveučilišta u Zagrebu u razdoblju od 2016. do 2019. godine. Kako krš zauzima polovicu Hrvatske istraživanja svih aspekata krša su od velikog značaja. Poseban naglasak u ovom projektu dan je međuodnosu okršavanja i fluvijalnih procesa. Hidromorfološki monitoring temelji se na Okvirnoj direktivi o vodama EU i metodološkim smjernicama proizašlim iz iste. Hidromorfološka i hidrološka istraživanja su proširena i van krških područja. Istraživanje je fundamentalnog i primijenjenog karaktera, a usmjereno je proširivanju spoznaja o geomorfološkim i geološkim uvjetima i dinamici morfogeneze odabranih lokaliteta. Uz morfogenezu poseban se pažnja obratila na tip specifične značajke važne za hidromorfologiju riječnih dolina u kršu te njenu primjenu u hidromorfološkom monitoringu. Dobivene su nove spoznaje o morfogenetskim uvjetima i procesima u kršu te hidromorfološkim pritiscima na odabranim tekućicama. Korištene metode obuhvatile su: (I) terenske metode: geomorfološko i geološko kartiranje, snimanje georadarom, snimanje promjena razine vode te hidromorfološki monitoring uz upotrebu bespilotne letjelice (II) kabinetske metode: fotogrametrijska analiza i geomorfometrija pomoću GIS-a i (III) laboratorijske metode: datiranje špiljskih karbonata, mjerenje fizikalno-kemijskih parametara vode i zraka u špiljama.

Paleo i recentne promjene okoliša krškog dijela Hrvatske 5

(nastavak istraživanja)

Voditelj: Sanja Faivre

Suradnici: Borna Fuerst-Bjeliš, Mladen Maradin, Jadranka Barešić

SAŽETAK: 

Glavni cilj predloženog istraživanja na kojem radimo posljednjih desetak godina jest rekonstrukcija relativne morske razine pomoću algnih vijenaca u različitim dijelovima Jadrana. Na temelju analiza alga uz krivulje relativne promjene cilj je dobiti uvid u faze brzih klimatskih promjena na temelju analize stabilnih izotopa. Krivulje relativne promjene morske razine kvantificirat će se pomoću modela integriranog Gaussovog procesa s poznatom greškom varijabli (EIV-IGP) s ciljem dobivanja brzina promjene tijekom navedenih razdoblja na pojedinim lokacijama. Cilj istraživanja algnih vijenaca je i povezivanje brzina promjene morske razine i morfologije algnih vijenaca te drugih, geomorfoloških markera. Povezivanjem bioloških i geomorfoloških markera omogućuje objašnjavanje morfogenze i evolucije pojedinih reljefnih oblika.

Istraživanje recentnih promjena kopnenih okoliša odnosi se na nastavak istraživanja korelacije društvenih i okolišnih promjena, primarno kroz analizu promjena zemljišnog pokrova i načina korištenja zemljišta (LULC), izraženo kroz koncept vegetacijskog pokrova. Analiza se odnosi na razdoblje zadnjih 250 godina ukupno, odnosno posebno na novije razdoblje, a na temelju različitih tipova izvora, kako grafičkih tako i povijesnih narativnih izvora. Analiza uključuje  GIS metode prostorne analize, ali i statističke metode analize podataka. Istraživanje se planira nastaviti prema dva glavna pristupa:1. Analiza korelacije načina života i vrednovanja prostora i pejzaža s uočenim okolišnim promjenama i njihov utjecaj na okolišne rizike 2. istraživanje uzroka pojavnosti požara prema klasifikaciji EU za dijelove mediteranske Hrvatske, ali i komparativno s ostalim mediteranskim zemljama. Ovaj pristup uključuje i anketiranje, složenu statističku i prostorno-analitičku obradu podataka (kombinirane kvantitativne i kvalitativne metode; tzv.mixed-method approach).

Također, započet će kontinuirano praćenje temperature i relativne vlažnosti zraka uz pomoć mjernih instrumenata na odabranim lokacijama u izgrađenom prostoru grada i ruralnoj okolici. Dobiveni nizovi podataka omogućit će utvrđivanje obilježja toplinskog otoka grada. Rezultati istraživanja ukazat će na klimatska i bioklimatska obilježja pojedinih dijelova grada, a korištena metodologija moći će se primijeniti u urbanim sredinama u Hrvatskoj s ciljem održivog planiranja u svjetlu očekivanih promjena klime.

Prostorne implikacije turizma u zaštićenim područjima Hrvatske

Voditelj: Vuk Tvrtko Opačić

Suradnici: Zoran Curić, Slaven Gašparović, Ivan Šulc

SAŽETAK: 

U upravljanju turizmom u zaštićenim područjima Hrvatske često nedostaje podloga znanstvenih istraživanja sa ciljem identifikacije prostornih implikacija turizma na temelju definiranih i mjerljivih indikatora stanja okoliša. Stoga je glavni cilj ovog istraživanja, koje je nastavak prethodnih istraživanja, analiza prostornih implikacija turizma u zaštićenim područjima Hrvatske. Naime, razvojem turizma zaštićena područja postaju sve posjećenija, što rezultira brojnim pozitivnim, ali i negativnim prostornim implikacijama. Stoga je analiza prostornih utjecaja i posljedica turizma u zaštićenim područjima Hrvatske, ponajprije u nacionalnim parkovima i parkovima prirode, glavni cilj istraživanja. U realizaciji ovog cilja provest će se sljedeći koraci: a) upoznavanje primjera upravljanja turizmom u zaštićenim područjima, b) izbor reprezentativnih studija slučaja zaštićenih područja s obzirom na kategoriju zaštite i obilježja turističkog razvoja, c) izrada seta indikatora za ocjenu prostornih implikacija turizma u studijama slučaja, d) kreiranje prostorne baze podataka na temelju statističkih podataka, e) analiza prostornog razvoja turizma u studijama slučaja zaštićenih područja pomoću statističkih metoda uz kartografsku vizualizaciju u GIS-u i grafičku demonstraciju, i metode dubinskog intervjuiranja predstavnika dionika turizma u studijama slučaja, te f) formuliranje preporuka za integralno upravljanje turizmom u zaštićenim područjima Hrvatske. Očekivani doprinos leži u utvrđivanju strukturnih obilježja turizma te identifikaciji prostornih implikacija turizma u zaštićenim područjima Hrvatske. Aplikativni doprinos leži u artikuliranju prijedloga i preporuka za budući razvoj i integralno upravljanje turizmom u zaštićenim područjima Hrvatske.

Prostorni aspekti mobilnosti osoba s invaliditetom u gradskoj sredini

(primjer Zagreba)

Voditelj: Laura Šakaja

Suradnici: Zoran Stiperski, Ksenija Bašić, Ružica Vuk, Lana Slavuj Borčić

SAŽETAK: 

U fokusu istraživanja jesu prostorne predodžbe i prostorne prakse osoba s invaliditetom. Iako u svjetskoj geografiji tema invaliditeta nije nova, kod nas su takva istraživanja dosad bila posve zanemarena. U žarištu su ovoga projekta prostorne predodžbe, prakse i iskustva osoba s fizičkim oštećenjima te načini njihove interakcije s okolišem. Analiziraju se dvije skupine osoba s invaliditetom: slijepe osobe i osobe u invalidskim kolicima.

U projektu se istražuje način na koji slijepe i slabovidne osobe konceptualiziraju prostor Zagreba. Kako se na njihovim mentalnim kartama odražava činjenica da se te karte stvaraju na temelju prostornog iskustva koje je proksimalno, a ne distalno? Kako korištenje pomagala (bijeli štap, pas vodič) utječe na načine na koje se grad proživljava i zamišlja?

Korištenjem metodologije dubinskih intervjua, istraživanje pokazuje da je grad zamišljen, čak i bez vizualnih mehanizama, preko orijentira, putanja, rubova, čvorova i područja, tj. preko elemenata slike grada koje je definirao Kevin Lynch. Međutim, prostorne predodžbe slijepih stvaraju se na temelju prostornog iskustva koje je proksimalno, a ne distalno, kao što je bio slučaj s Lynchom. U istraživanju se promišlja o elementima nevizuelne slike grada izgrađene izravnim dodirom i pomoću bijeloga štapa. S osloncem na Lefebvreov stav o međusobnoj povezanosti tijela, prakse i reprezentacijskih prostora, donosi se zaključak da bijeli štap nije samo pomoćno sredstvo koje olakšava pokretnost slijepih i pomaže u navigaciji prostorom. Kao dio praktičko-osjetilnoga totaliteta tijela on također utječe na načine na koje se grad doživljava i zamišlja.

Drugo istraživanje odnosi se na prostorne prakse osoba u kolicima. Korištenjem metode promatranja sa sudjelovanjem, u suradnji s korisnicima invalidskih kolica, proučavaju se načini mobilnosti u Zagrebu osoba u kolicima, prepreke s kojima se one susreću prilikom kretanja po gradu te predodžbe o gradu koje pritom nastaju. Polazeći od toga da je nepristupačnost gradskoga okoliša za osobe s invaliditetom jedna od bitnih dimenzija njihove društvene diskriminacije, ovaj projekt istražuje fizičke prepreke s kojima se susreću  korisnici motornih invalidskih kolica prilikom kretanja Zagrebom. U istraživanju je primijenjen parcipatorni pristup. U skladu s time, korisnici invalidskih kolica bili su uključeni u terensko istraživanje tijekom kojega je procjenjivana prohodnost uličnih segmenata te su vrednovane i kartirane prepreke koje otežavaju ili onemogućuju kretanje. Obuhvaćeni su dijelovi gradskih četvrti Gornji grad – Medveščak, Donji grad i Trnje, ukupne površine 4,31 km2. Na osnovi istraživanja izrađene su karte pristupačnosti te postavljena na web odgovarajuća interaktivna GIS-karta. Rezultati su pokazali da u istraženom području Zagreba osobe u motornim invalidskim kolicima ne mogu samostalno svladati čak 22 % ukupne duljine pločnika te 16 % pješačkih prijelaza, a za svladavanje 19 % duljine pločnika i 9 % pješačkih prijelaza potrebna im je pomoć više od jedne osobe.

Sociogeografska analiza marginalnih područja Hrvatske

Voditelj: Aleksandar Toskić

Suradnici: Ivo Nejašmić, Dražen Njegač, Anita Filipčić, Danijel Orešić, Stjepan Šterc, Dubravka Spevec, Jelena Lončar, Ivan Šulc, Luka Valožić

SAŽETAK: 

Marginalnim područjima i procesima marginalizacije geografi se intenzivnije bave od kraja 20. stoljeća kada je u sklopu Međunarodne geografske unije (IGU/UGI) osnovana studijska grupa (kasnije komisija) o marginalnosti i marginalnim područjima. Glavni cilj tih istraživanja je izdvajanje tih područja, proučavanje stanja i dinamike njihovog razvoja, a posljedično i  njihov odgovarajući tretman u planiranju regionalnog  razvoja.  To je važno stoga što su dosadašnja istraživanja pokazala da je marginalizacija dinamična pojava te da neki, ranije marginalni prostori, pravilnim usmjeravanjem razvoja mijenjaju svoja obilježja (npr. marginalna planinska područja mogu se razviti kao važne turističke regije pa izgubiti obilježja marginalnosti).

Cilj istraživanja prostorne marginalnosti bit će izdvajanje marginalnih krajeva Hrvatske  na temelju indikatora prostorne marginalnosti. Među tim indikatorima najvažniji su: geografski smještaj i položaj, prometna povezanost i dostupnost, infrastrukturna opremljenost  i opskrbljenost centralnomjesnim funkcijama.  Društveno-geografski aspekt istraživanja u ovoj fazi obuhvatit će ponajprije osnovna sociogeografska obilježja marginalnih krajeva Hrvatske (opće kretanje stanovništva, stupanj ostarjelosti, stupanj obrazovanosti i dr.). Identifikacija i sociogeografska analiza marginalnih područja na obje razine provodi se uz pomoć GIS-a, terenskog istraživanja i sondiranja, anketiranja i intervjuiranja te statističkih metoda. Budući da je marginalnost izrazito kompleksan fenomen koji zahtijeva višerazinski pristup i u vertikalnoj i u prostornoj dimenziji, naglasak ovog istraživanja stavljen je na prostornu - geografsku razini. Cilj istraživanja prostorne marginalnosti bit će izdvajanje marginalnih krajeva Hrvatske  na temelju indikatora prostorne marginalnosti kroz studije slučaja (case studies) te analizu uzročno-posljedičnih odnosa socijalne i ekonomske marginalnosti te geografski relevantnih prostornih obilježja (pograničje, prometna dostupnost, centralne funkcije naselja, kulturni pejzaž).. Na to se bi se trebala nadovezati istraživanja socijalno-geografskih i ekonomsko-geografskih obilježja tih krajeva.

Očekuje se da će rezultati provedenih istraživanja pridonijeti razvoju metodologije istraživanja marginalnih područja kroz određivanje indikatora geografske marginalnosti i njihove analize pomoću Geografskih informacijskih sustava. Pored toga rezultati provedenih istraživanja mogu se primijeniti u politici provođenje uravnoteženijeg regionalnog razvoja Hrvatske.

Paleo i recentne promjene okoliša krškog dijela Hrvatske 4

(nastavak istraživanja)

Voditelj: Sanja Faivre

Suradnici: Borna Fuerst-Bjeliš, Tatjana Bakran-Petricioli, Silvija Kipson, Maja Novosel, Jadranka Barešić

SAŽETAK: 

Već nekoliko godina radimo na analizi algnih vijenaca kao markera relativne morske razine i paleo klime te istražujemo mogućnosti njegova korištenja kao indikatora visoke rezolucije. Ujedno kontinuirano radimo na istraživanju i iznalaženju novih lokacija duž istočne obale Jadrana. Navedene markere također koreliramo s geomorfološkim markerima relativne morske razine kao što su to npr. plimne potkapine. Plimne smo potkapine pokušali povezati s historijskim izvorima te im tako odrediti starost. Cilj je također nastaviti istraživanja relativne promjene morske razine u posljednjih 2000 godina na Jadranu. Nastavljaju se i istraživanja potencijalnih posljedica klimatskih promjena na nekim amblemskim i indikatorskim zajednicama. 

Istraživanje recentnih promjena kopnenih okoliša odnosi se na nastavak istraživanja korelacija promjena u načinu života  s promjenama korištenja zemljišta i posljedično promjena vegetacijskog pokrova u zadnjih 250 godina. Dosadašnji su rezultati ukazali na izrazitu povezanost društvenih promjena s okolišnim promjenama i promjenama u pojavnosti okolišnih rizika, na više lokacija istraživanja (case studies). Bilo je također moguće utvrditi povezanost i slijed procesa i faza deforestacije i reforestacije kroz niz historijskogeografskih razdoblja za područje Dinarskog krša Hrvatske. Planira se nastavak analize povezanosti promjena načina života s promjenama u okolišu i pojavnosti okolišnih rizika.

Prostorne implikacije turizma u zaštićenim područjima Hrvatske

Voditelj: Vuk Tvrtko Opačić

Suradnici: Zoran Curić, Slaven Gašparović, Ivan Šulc, Izidora Marković, Miha Koderman, Amra Banda

SAŽETAK: 

U upravljanju turizmom u zaštićenim područjima Hrvatske često nedostaje podloga znanstvenih istraživanja sa ciljem identifikacije prostornih implikacija turizma na temelju definiranih i mjerljivih indikatora stanja okoliša. Stoga je glavni cilj ovog istraživanja, koje je nastavak prethodnih istraživanja, analiza prostornih implikacija turizma u zaštićenim područjima Hrvatske. Naime, razvojem turizma zaštićena područja postaju sve posjećenija, što rezultira brojnim pozitivnim, ali i negativnim prostornim implikacijama. Stoga je analiza prostornih utjecaja i posljedica turizma u zaštićenim područjima Hrvatske, ponajprije u nacionalnim parkovima i parkovima prirode, glavni cilj istraživanja. U realizaciji ovog cilja provest će se sljedeći koraci: a) upoznavanje primjera upravljanja turizmom u zaštićenim područjima, b) izbor reprezentativnih studija slučaja zaštićenih područja s obzirom na kategoriju zaštite i obilježja turističkog razvoja, c) izrada seta indikatora za ocjenu prostornih implikacija turizma u studijama slučaja, d) kreiranje prostorne baze podataka na temelju statističkih podataka, e) analiza prostornog razvoja turizma u studijama slučaja zaštićenih područja pomoću statističkih metoda uz kartografsku vizualizaciju u GIS-u i grafičku demonstraciju, i metode dubinskog intervjuiranja predstavnika dionika turizma u studijama slučaja, te f) formuliranje preporuka za integralno upravljanje turizmom u zaštićenim područjima Hrvatske. Očekivani doprinos leži u utvrđivanju strukturnih obilježja turizma te identifikaciji prostornih implikacija turizma u zaštićenim područjima Hrvatske. Aplikativni doprinos leži u artikuliranju prijedloga i preporuka za budući razvoj i integralno upravljanje turizmom u zaštićenim područjima Hrvatske.

Paleo i recentne promjene okoliša krškog dijela Hrvatske 3

(nastavak istraživanja)

Voditelj: Sanja Faivre

Suradnici: Borna Fuerst-Bjeliš, Tatjana Bakran-Petricioli, Silvija Kipson, Maja Novosel, Jadranka Barešić

SAŽETAK: 

Klimatske promjene posebno se dobro reflektiraju u marinskim i krškim okolišima koje istražujemo u kontinuitetu već nekoliko godina. Pažnja je prvenstveno posvećena istraživanju algnih biokonstrukcija koje se formiraju duž stjenovitih obala s ciljem rekonstruiranje relativne promjene morske razine i paleoklime duž istočne obale Jadrana. Dobro razvijene biokonstrukcije smatramo iznimno preciznim markerom koje možemo datirati metodom 14C. Međutim, kod uporabe 14C metode kod marinskih organizama javlja se problem marinskog rezervoar efekta na čije rješavanju intenzivno radimo. Dobivena kronologija omogućila bi preciznije datiranje starosti algnih vijenaca ali i općenito drugih marinskih organizama. Cilj ovog istraživanje je razvijanje algnih vijenaca kao markera visoke rezolucije.

Obalni su ekosustavi danas ugroženi nizom prijetnji među kojima klimatske promjene pogađaju gotovo sve razine biološke organizacije. Cilj je nastaviti istraživanja potencijalnih posljedica klimatskih promjena na nekim amblemskim i indikatorskim zajednicama. Kontinuirano praćenje temperature mora uz pomoć mjernih instrumenata važno je za razumijevanje procesa koji se tamo odvijaju. 

Istraživanje recentnih promjena kopnenih okoliša odnosi se na analizu promjena zemljišnog pokrova i načina korištenja zemljišta (LULC), prije svega kroz koncept vegetacijskog pokrova u zadnjih 250 godina. Istraživanje se temelji na komparativnoj analizi različitih tipova izvora, kako grafičkih (katastarski, kartografski izvori i satelitske snimke), tako i narativnih povijesnih izvora, različite starosti.  U analizi podatka  se koriste GIS metode prostorne analize kao i kombinirane kvantitativno-kvalitativne analize podataka (mixed-method approach). Rezultati dosadašnjih istraživanja su ukazali na izravnu korelaciju promjena u tipu i raširenosti pojedinih tipova vegetacijskog pokrova s pojavom različitih okolišnih rizika i procesa, kao npr. padinske erozije i povećane pojavnosti požara. U nastavku istraživanja poseban je cilj utvrditi složene društvene okolnosti u promjeni načina života (depopulacija i napuštanje poljoprivrede) s promjenama u okolišu te posebne okolnosti i faktore povećanih okolišnih rizika. 

Klasifikacija lokalnih klimatskih zona na području grada: primjer grada Zagreba

Voditelj: Mladen Maradin

Suradnici: Nenad Buzjak, Anita Filipčić

SAŽETAK: 

Predloženo istraživanje predstavlja zasebno primijenjeno istraživanje manjeg opsega. Ključni ciljevi su: identificiranje toplinskog otoka grada i njegovog intenziteta, razvoj kriterija za klasifikaciju lokalnih klimatskih zona te određivanje njihovih klimatskih obilježja. Očekivani doprinos je razvoj metodologije za klasifikaciju lokalnih klimatskih zona u gradovima te njezina primjena u urbanim sredinama u Hrvatskoj s ciljem održivog planiranja gradova.

Utjecaj grada na klimu područja u kojem se on nalazi očituje se u pojavi toplinskog otoka. To je područje veće zagrijanosti grada u odnosu na hladniju okolicu, a nastaje kao posljedica termičkih svojstava materijala od kojih je grad izgrađen te antropogenog zagrijavanja. Međutim, svi dijelovi grada nemaju jednak utjecaj na stupanj zagrijanosti, zbog čega se unutar grada izdvajaju lokalne klimatske zone (engl. local climate zones - LCZ). To su područja koja imaju relativno jednolika klimatska obilježja (s obzirom na izgrađenost površina, veličinu i gustoći građevina, udio zelenih površina, antropogeno zagrijavanje…) horizontalnih dimenzija od nekoliko stotina metara do nekoliko kilometara. Predloženo istraživanje predstavlja primijenjeno istraživanje manjeg opsega, koje će poslužiti kao ishodište za daljnja istraživanja klime Zagreba, ali i drugih gradova u Hrvatskoj.  Ciljevi su: identificiranje toplinskog otoka grada i njegovog intenziteta, razvoj kriterija za klasifikaciju lokalnih klimatskih zona te određivanje njihovih mikroklimatskih i bioklimatskih obilježja. Istraživanjima u okviru ove potpore identificirat će se karakteristične lokalne klimatske zone na području grada Zagreba. Utvrdit će se osnovna mikroklimatska i bioklimatska obilježja specifičnih lokalnih klimatskih zona. Mjerna mjesta bit će odabrana tako da predstavljaju lokalnu klimatsku zonu, ali u okviru toga i one površine koje ljudi često koriste. Posebna će se pažnja posvetiti utjecaju zelenih površina na intenzitet toplinskog otoka. Kako bi se dodatno potvrdili rezultati mjerenja, vršit će se povremena mjerenja temperature za izabrane profile na području grada Zagreba. Tražena financijska sredstva utrošit će se na nabavku memorijskih termohigrografa (fiksnih i prijenosnih), programskog paketa za obradu klimatoloških podataka te diseminaciju prvih rezultata istraživanja.

Istraživanjem će se utvrditi obilježja toplinskog otoka grada te će se na primjeru grada Zagreba identificirati karakteristični tipovi lokalnih klimatskih zona. Rezultati istraživanja ukazat će na klimatska i bioklimatska obilježja lokalnih klimatskih zona u gradu Zagrebu, a korištena metodologija moći će se primijeniti i u drugim u urbanim sredinama u Hrvatskoj s ciljem održivog planiranja gradova u svjetlu očekivanih promjena klime.

Prostorne implikacije turističkih i vikendaških kretanja u lokalnim zajednicama u Hrvatskoj

Voditelj: Vuk Tvrtko Opačić

Suradnici: Zoran Curić, Slaven Gašparović, Petra Radeljak Kaufmann, Ivan Šulc, Miha Koderman, Amra Banda

SAŽETAK: 

Istraživanje se nastavlja na istraživanja u okviru potpore SuZ-a za 2016. godinu. Temeljni ciljevi su: analiza turističkih i vikendaških prostornih kretanja te utvrđivanje njihovih prostornih implikacija na lokalnoj razini (gradovi/općine, naselja). U ostvarenju ciljeva poduzet će se sljedeći koraci: a) identificirati vodeća turistička i vikendaška područja u Hrvatskoj na lokalnoj razini, b) usustaviti metodologiju za komparaciju prostornog razvoja oba fenomena na razini gradova/općina i naselja, c)  istražiti strukturna obilježja turističkih i vikendaških kretanja s obzirom na prometnu povezanost emitivnih i receptivnih područja, kao i sociodemografska i motivacijska obilježja sudionika, d) identificirati fizionomsko-funkcionalne, socioekonomske, sociokulturne i okolišne prostorne implikacije obje aktivnosti na lokalnoj razini te e) artikulirati preporuke za budući održivi prostorni razvoj turizma i sekundarnog stanovanja. Metodologija obuhvaća: prikupljanje i obradu relevantne literature, statističku analizu podataka o turističkom prometu i stanovima za odmor i rekreaciju na razini jedinica lokalne samouprave, kao i razini naselja, terensko istraživanje s anketiranjem lokalnog stanovništva, turista i vikendaša, dubinsko intervjuiranje odgovornih dionika za razvoj obje aktivnosti u lokalnim zajednicama, terensko kartiranje uz izradu prostorne baze podataka i odgovarajuću geovizualizaciju. Očekivani doprinos leži u: a) utvrđivanju strukturnih obilježja dokoličarskih prostornih kretanja te b) identifikaciji fizionomsko-funkcionalnih, socioekonomskih, sociokulturnih i okolišnih prostornih implikacija turizma i sekundarnog stanovanja na lokalnoj razini. Aplikativni doprinos leži u artikuliranju prijedloga adekvatnih prostornoplanskih mjera u usmjeravanju turizma i sekundarnog stanovanja u lokalnim zajednicama u Hrvatskoj.

Mentalna karta Europe i hrvatskih regija

Voditelj: Laura Šakaja

Suradnici: Zoran Stiperski, Ksenija Bašić, Ružica Vuk, Lana Slavuj Borčić

SAŽETAK: 

Predodžbe o prostoru temelj su ljudskoga ponašanja. U hrvatskoj je geografiji ta  tema malo proučavana, stoga je cilj ovoga projekta potaknuti promišljanja u tome smjeru, doprinijeti metodologiji istraživanja prostornih predodžbi, a ujedno generirati i nove spoznaje o formiranju, reproduciranju i karakteru imaginativnih prostornih slika. 

Sloboda kretanja, intenzivne migracije, odljev mozgova čine proučavanje mentalnih karata osobito aktualnim, pogotovo kada se radi o mladim ljudima. Stoga središnja dionica projekta  obuhvaća hrvatske srednjoškolce - generaciju koja upravo donosi odluke o migracijama te se bavi predodžbama (slikama) koje hrvatski srednjoškolci imaju o europskim zemljama. Kako mladi ljudi danas vide europske zemlje? Kakva je slika Europe koju danas stvaraju filtrirani informacijski tokovi? Ova dionica projekta temelji se na aksiološkome pristupu mentalnim kartama. Radi se o nadogradnji modela Goulda i Whitea (1974) koji se bavi stupnjem rezidencijalne poželjnosti. Aksiološki pristup omogućuje da osim uvida u procjene atraktivnosti različitih areala steknemo i znanje o vrijednosnim kriterijima na osnovi kojih se takve procjene vrše. Istraživanje zasniva se na anketi provedenoj na uzorku 720 hrvatskih srednjoškolaca. Po metodologiji i uzorku ovo istraživanje ponavlja ranije istraživanje provedeno 2000/2001. godine, što je omogućilo dijakronijsku usporedbu stavova mladih ljudi prije ulaska Hrvatske u EU i nakon toga. Izdvojene su grupe evaluacijskih kriterija među kojima su najvažniji:  a) Mogućnosti zaposlenja, ekonomski uvjeti i razvijenost gospodarstva; b) Kultura, način života, kulturni krajolik; c) Političko-pravni poredak, socijalna sigurnost i sloboda i d) Etnopsihološki faktori. Zabilježene su rodne razlike u vrednovanju: u procjeni zemalja djevojke češće primjenjuju kulturne i obrazovne kriterije, a mladići -  ekonomske, političke i sportske. Dijakronijska usporedba istraživanja upućuje na određene promjene mentalnih karata Europe. Za šesnaest godina, koliko je prošlo između dvaju istraživanja, preferencije prema mediteranskim zemljama oslabile su, dok su ojačale preferencije prema nordijskim zemljama. Europa je i dalje imaginativno podijeljena na poželjni zapad i manje poželjni istok. Međutim, drastičan rast atraktivnosti Rusije možda upućuje na destabilizaciju te binarnosti.

U projektu se polazi od pretpostavke da su imaginativne slike generiraju različiti informacijski tokovi, a veliku ulogu u njihovom stvaranju igra obrazovanje. Na obrazovanje općenito, a posebno na geografsko obrazovanje gleda se kao na temeljni čimbenik u rušenju predrasuda i negativnih stereotipa. Stoga dio projekta propituje razinu geografskoga znanja učenika u hrvatskim školama. Na temelju analize kontinuiranog praćenja rezultata državne mature iz geografije (od ak. god. 2009./2010. do 2016./2017.) propituju se ključna pitanja vezana uz geografsko obrazovanje.

Imaginativne slike, predodžbe o vlastitom i tuđem identitetu pretaču se u političku realnost i krize, kao npr. na Kosovu, gdje je nepriznavanje neovisnosti od strane Srba na sjeveru zemlje dovelo  do težnji za secesijom i posljedičnog brzog pristupanja sjevernoga Kosova Srbiji, o čemu se također raspravlja u projektu. Na još jednom europskom primjeru, na primjeru brownfield područja zemalja Srednje Europe, istražuje se uloga geografije i geografa u rješavanju vitalnih razvojnih problema Srednje Europe.
Ostale dionice projekta odnose se na hrvatske regije i lokalne kontekste. 

Raspravlja se o regionalnim razlikama u Hrvatskoj po stupnju razvijenosti i uzrocima tih razlika. Uz pomoć triju varijabli izvodi se prijedlog novog indeksa razvijenosti na temelju kojeg bi se mogle izdvojiti određeni tipovi općina/gradova. Prva dva razreda razvijenosti dominiraju u Jadranskoj Hrvatskoj, te u manjem prostoru koji se nalazi oko Grada Zagreba. Najslabiju razvijenost na temelju odabranih pokazatelja zabilježile su teritorijalne jedinice u Slavoniji, Dalmatinskoj zagori, te dijelom u Hrvatskom zagorju, Podravini, Ravnim kotarima, Baniji, Kordunu i Bilogori. Jedan od zaključaka istraživanja jest da u nekim općinama/gradovima turizam glavna gospodarska grana koja doprinosi višoj razvijenosti tih općina i gradova, dok industrija, posebno industrija jeftine radne snage, to ne omogućuje. Primarne djelatnosti, prije svega poljoprivreda, najslabiji su generator viših razina razvijenosti.
Na lokalnoj se razini proučava niz društvenih trendova, prvenstveno razvoj alternativnih mreža hrane koje su se počele razvijati u Hrvatskoj posljednjih deset godina po uzoru na slične inicijative u svijetu. Izravnim povezivanjem potrošača s proizvođačima ekološke hrane zaobilaze se prekupci te se stvaraju kratki opskrbni lanci. U središtu zanimanja jest razvoj lokalnih sustava hrane koji nastaju djelovanjem i suradnjom grupa solidarne razmjene (GSR) s ekološkim poljoprivrednim proizvođačima.

Paleo i recentne promjene okoliša krškog dijela Hrvatske 2

(nastavak istraživanja)

Voditelj: Sanja Faivre

Suradnici: Borna Fuerst-Bjeliš, Tatjana Bakran-Petricioli, Silvija Kipson, Marin Cvitanović, Nada Horvatinčić, Jadranka Barešić

SAŽETAK: 

Promjene okoliša odvijaju u međuovisnosti litosfere, atmosfere, hidrosfere i biosfere te istraživanja zahtijevaju interdisciplinarni pristup. Već nekoliko godina radimo na analizi algnih vijenaca kao markera relativne promjene morske razine i paleo klime. Dobro razvijene biokonstrukcije koje formira alga Lithophyllum byssoides smatramo iznimno preciznim markerima koje možemo datirati radiometrijskim metodama. Kod uporabe 14C metode kod marinskih organizama javlja se problem rezervoar efekta na kojem smo radili tijekom protekle godine te nastavljamo raditi i dalje. Uz pomoć Potpore Sveučilišta u Zagrebu za 2015. godinu već je objavljen jedan rad o marinskom rezervoar efektu u Jadranu u časopisu Radicarbon, a tijekom 2016. godine nastavljena su istraživanja navedene problematike. Dobivena kronologija omogućit će preciznije datiranje starosti algnih vijenaca ali i drugih marinskih organizama. Glavni je cilj nastaviti istraživanja relativne promjene morske razine u posljednjih 2000 godina duž istočne obale Jadrana. Obalni su ekosustavi danas ugroženi nizom prijetnji među kojima klimatske promjene pogađaju gotovo sve razine biološke organizacije. Također će se nastaviti istraživanja potencijalnih posljedica klimatskih promjena na nekim amblemskim i indikatorskim zajednicama čije je fosilne ostatke moguće datirati spomenutim metodama. 

Istraživanje recentnih promjena kopnenih okoliša odnosi se na nastavak analize promjena vegetacijskog pokrova u zadnjih 250 godina na više lokacija, dominantno u krškom području Hrvatske. Istraživanje se temelji na katastarskim, kartografskim izvorima i satelitskim snimkama metodama GIS analize. Rezultati dosadašnjih istraživanja su ukazali na izravnu korelaciju promjena u tipu i raširenosti pojedinih tipova vegetacijskog pokrova s trendom povećanja udjela visokih rizika od pojave požara. Stoga se planira nastaviti analiza značenja pojedinih uzroka požara u hrvatskom krškom području, ali i komparativno s drugim mediteranskim zemljama. Zbog utvrđivanja točne lokacije požara obavit će se i terenska istraživanja.

Komparativna analiza prostornog razvoja sekundarnog stanovanja i turizma u Hrvatskoj

Voditelj: Vuk Tvrtko Opačić

Suradnici: Zoran Curić, Petra Radeljak Kaufmann, Ivan Šulc, Izidora Marković, Amra Banda

SAŽETAK: 

Istraživanje je pilot studija za prijavu projekta na budućim kompetitivnim pozivima. Glavni mu je cilj komparacija prostornog razvoja sekundarnog stanovanja i turizma u Hrvatskoj. U realizaciji cilja poduzet će se sljedeći koraci: a) analizirati obilježja razvojne dinamike i međusobne (ne)povezanosti sekundarnog stanovanja i turizma u vikendaškim i turističkim područjima Hrvatske, b) usustaviti metodologiju za komparaciju prostornog razvoja oba fenomena na lokalnoj razini, c) identificirati sličnosti i razlike u razvojnoj dinamici sekundarnog stanovanja i turizma, kao i u njihovim prostornim implikacijama (fizionomsko-funkcionalne, socioekonomske, sociokulturne, okolišne) te d) artikulirati preporuke za održivi prostorni razvoj sekundarnog stanovanja i turizma u vikendaškim i turističkim područjima. Metodologija obuhvaća: prikupljanje i obradu relevantne literature, statističku analizu podataka o stanovima za odmor i rekreaciju te turističkom prometu i smještajnim kapacitetima od 1971. do danas na razini jedinica lokalne samouprave, kao i na razini naselja, terensko istraživanje s dubinskim intervjuiranjem odgovornih osoba za razvoj sekundarnog stanovanja i turizma u lokalnim zajednicama, te terensko kartiranje uz izradu prostorne baze podataka i odgovarajuću geovizualizaciju. Očekivani doprinos ogleda se u: a) identifikaciji prostora Hrvatske u kojima su se razvojna dinamika i prostorne implikacije sekundarnog stanovanja odvijale konvergentno i divergentno s turističkim razvojem, te b) utvrđivanju sličnosti i razlika u prostornim implikacijama obaju fenomena na lokalnoj razini. Ključni aplikativani doprinos leži u artikuliranju prijedloga adekvatnih prostornoplanskih mjera u usmjeravanju sekundarnog stanovanja i turizma u različitim tipovima vikendaških i turističkih područja Hrvatske.

Etničnost i religija u prostornom kontekstu

Voditelj: Laura Šakaja

Suradnici: Zoran Stiperski, Ksenija Bašić, Ružica Vuk, Petra Radeljak, Lana Slavuj Borčić

Vanjski suradnici: Reinhard Henkel, Jernej Zupančič, Kveta Matlovičová, Morgane Dujmović, Hrvoje Šlezak, Josip Kajinić,  Margareta Gregurović

SAŽETAK: 

Mada su etničnost i religija temeljna obilježja ljudskoga identiteta, njihova prostorna dimenzija u hrvatskoj geografiji malo je istraživana. Cilj projekta jest pridonijeti spoznaji o ulozi prostora u međusobnoj percepciji i interakciji etničkih i religijskih zajednica. Projekt se dijeli na tri istraživačke dionice.

Prva dionica ispituje međusobnu percepciju romskoga i etnički dominantnoga stanovništva, socijalnu distancu i njezine prostorne čimbenike. Istražuju se migracijska obilježja i demografska struktura romske populacije te strukture prihoda i infrastrukturne opskrbljenosti romskih domaćinstava u Međimurju. Tokom istraživanja se pokazalo kako prostorni čimbenici sudjeluju u društvenoj isključenosti Roma. Rezultati provedenoga istraživanja u svjetlu prostorno-geografske perspektive ukazuju na prepoznavanje prostora naseljenih Romima kao etničkih otoka s vrlo uočljivim obilježjima. Različitost kulturnoga krajolika romskih naselja od krajolika naselja dominantne populacije utječe na prepoznavanja Roma kao Drugih, reproducira njihovu socijalnu isključenost i percepciju prostora naseljenoga Romima ne samo kao različitoga nego i kao prijetećega.  Ni u uvjetima prostorne blizine i stalnoga prostornoga kontakta ne smanjuju se vrlo izražene negativne stereotipe i socijalna distanca prema Romima. Prostorna segregacija s trendom porasta njezinih vrijednosti, i konkretan prostor naseljen Romima predstavljen specifičnom naseljenošću romskih naselja, ostaju i nadalje važan element neprihvaćenosti Roma. Stoga je uređenje romskih naselja i promjena njihova izgleda, a uslijed toga odmak od dosadašnje percepcije romskoga kulturnoga pejzaža, nezaobilazna prostorno-geografska karika uspješnije integracije romske nacionalne manjine kako u međimursko društvo tako i u društvo Republike Hrvatske u cjelini. Na primjeru Međimurske županije rezultati istraživanja pridonose boljem razumijevanju socijalne strukture prostora u kojem participira romsko stanovništvo. Na temelju pomno analiziranih obilježja romskih naselja, romske zajednice i njezine interakcije s većinskim stanovništvom otkrivaju se značajne prepreke uspješnijoj integraciji, odnosno ravnopravnom uključivanju Roma u sve aspekte hrvatskog društva. 

Druga dionica projekta proučava stavove lokalnoga stanovništva o problematici azila i njegovim tražiteljima te ulogu prostora u međuodnosu tih dviju skupina. Zasnovano na dva teorijska pristupa - teoriji kontakata i teoriji percepcije prijetnji - u kombinaciji sa značajnim susretima i medijskom perspektivom te na primjeru dva zagrebačka naselja, ovo istraživanje ima za cilj istražiti nekoliko pitanja koja se odnose na tražitelje azila: (1) definiciju i percepciju azilanata od strane mještana; (2) stavove prema tražiteljima azila u odnosu na blizinu centra za tražitelje azila i kontakt s tražiteljima azila na razini susjedstva; i (3) odnos između stavova i socio-demografskih karakteristika ispitanika. Istraživanje je provedeno u razdoblju od studenoga 2015. do siječnja 2016., koristeći sustavni slučajni uzorak (N = 299) u dvije odabrane četvrti grada Zagreba: Dugave i Trnje. Svaka četvrt predstavlja specifično okruženje u odnosu na blizinu tražitelja azila. U pogledu lokacije i kontakta s azilantima, utvrđene su značajne razlike u svim dobivenim latentnim dimenzijama stava prema azilantima i stavovima na temelju lokacijskih atributa u vezi s prijemom tražitelja azila: stanovnici Dugava (smješteni bliže prihvatnom i smještajnom centru), imaju negativnije stavove prema tražiteljima azila i njihovom prihvatu u Hrvatskoj od njihovih kolega u Trnju. Specifični vremenski okvir (period 2015–2016. koji se obično naziva „Europska migracijska kriza“) i prostorni kontekst odabran za provođenje ankete omogućuju prostorne nalaze. Raspravlja se i o ulozi medija u oblikovanju pozitivnijih ili negativnijih stavova prema izbjeglicama i migrantima.

Treća dionica propituje odnose religijskih i političkih teritorija te ulogu njihovih granica u etničkim prijeporima. 
Tijekom većeg dijela 20. stoljeća u socijalističkim državama sve su religije bile do određene mjere potisnute. To se promijenilo nakon 1989./90. godine. Za razliku od mnogih drugih kršćanskih crkava, pravoslavne crkve su nacionalne crkve i karakterizira ih uska veza između crkve i države. Proces razdvajanja između crkve i države koji je započeo u zapadnoj Europi već u srednjem vijeku imao je malo utjecaja na istoku. Ideja o povezanosti i suradnji crkve i države nastala je u Bizantskom carstvu, a prihvatile su je i druge pravoslavne zemlje. Da bi se razumio položaj pravoslavnih crkava prema „njihovoj“ državi i prema drugim crkvama i religijama, treba uzeti u obzir geografski relevantan koncept „kanonskog teritorija“: teritorij na kojem pravoslavci čine većinsko stanovništvo jest pravoslavni teritorij gdje se ne mogu tolerirati druge crkve, a iznimku čine samo imigrantske skupine. Kanonski koncept teritorija izvorno proizlazi iz ranocrkvenog načela "jedan grad, jedan biskup". Prosvjetiteljska ideja slobode vjeroispovijesti za pojedinca koji ima pravo izbora i slobode promjene vjere nije zaživjela u većini istočnoeuropskih zemalja. Očito je da ta činjenica lako dovodi do sukoba. U projektu se sagledavaju problemi u međucrkvenim odnosima nakon raspada Jugoslavije i Sovjetskog Saveza. Posebna se pažnja posvećuje vezi između kanonskih i političkih teritorija na primjeru Abhazije. Kao rezultat gruzijsko-abhaskog rata, kanonski teritorij Gruzijske pravoslavne crkve (GPC) sada se prostire izvan političkog teritorija koji je učinkovito kontrolirala Republika Gruzija. Samoproglašenjem neovisnosti Abhazije ukinut je jurisdikcijski autoritet GPC, što je dovelo do crkvene zbrke i stvaranja "nekanonskih" situacija. Iako Abhazija službeno i dalje potpada pod jurisdikciju GPC, 2009. godine proglašena je Nezavisna crkva Abhazije, a dvije godine poslije skupina unutar svećenstva uspostavila je i Svetu metropoliju Abhazije, što je pridonijelo usložnjavanju problema crkvene jurisdikcije. Pregledom procesa osporavanja i pregovaranja, koji su pratili nastali crkveni sukob i raskol, istraživanje pokazuje složenu matricu političkih i crkvenih odnosa uključenih u borbu abhaskog svećenstva za autokefalni status "nacionalne crkve".

U okviru svih triju dionica projekta propituje se prostorna organizacija i problemi obrazovanja pripadnika etničkih manjina, vjerskih zajednica i azilanata. Rezultati projekta mogu biti od koristi u rješavanju specifičnih problema romske zajednice i tražitelja azila te pružiti osnovu za akcije socijalne politike.

Paleo i recentne promjene okoliša krškog dijela Hrvatske

Voditelj: Sanja Faivre

Suradnici: Borna Fuerst-Bjeliš, Tatjana Bakran-Petricioli, Silvija Kipson, Marin Cvitanović, Nada Horvatinčić, Jadranka Barešić

SAŽETAK: 

Klimatske promjene reflektiraju se u svim okolišima, a posebno u onim osjetljivim poput marinskih i krških. Budući da se promjene okoliša odvijaju u međuovisnosti litosfere, atmosfere, hidrosfere i biosfere istraživanja zahtijevaju interdisciplinarni pristup. Već nekoliko godina radimo na analizi algnih vijenaca kao markera relativne morske razine i paleo klime. Dobro razvijene biokonstrukcije smatramo iznimno preciznim markerom koje možemo datirati metodom 14C. Međutim, kod uporabe 14C metode kod marinskih organizama javlja se problem rezervoar efekta. Uz pomoć Potpore načinjene su analize rezervoar efekta na temelju datiranja školjkaša i algi. Dobivena kronologija omogućit će preciznije datiranje starosti algnih vijenaca ali i drugih marinskih organizama općenito. Obalni su ekosustavi danas ugroženi nizom prijetnji među kojima klimatske promjene pogađaju gotovo sve razine biološke organizacije. Cilj je istražiti potencijalne posljedice klimatskih promjena na nekim amblemskim i indikatorskim zajednicama čije je fosilne ostatke moguće datirati spomenutim metodama. Kontinuirano praćenje temperature mora uz pomoć mjernih instrumenata važno je za razumijevanje procesa koji se tamo odvijaju. Istraživanje recentnih promjena kopnenih okoliša odnosi se na analizu promjena vegetacijskog pokrova u zadnjih 250 godina. Istraživanje se temelji na komparativnoj analizi različitih vrsta izvora, različite starosti, uključujući katastarske, kartografske izvore i satelitske snimke uz primjenu GIS metoda prostorne analize. Rezultati dosadašnjih istraživanja su ukazali na izravnu korelaciju promjena u tipu i raširenosti pojedinih tipova vegetacijskog pokrova s promjenom načina korištenja zemljišta, odnosno promjenom načina života u promatranom razdoblju. Osim toga, promjena raširenosti i vrste vegetacijskog pokrova izravno utječe i na  promjenu (povećanje) rizika od požara. Planira se detaljnija analiza promjena vegetacijskog pokrova na više pojedinih lokacija, kako bi se mogla dobiti šira slika procesa promjena i njihove povezanosti s društvenim procesima i okolišnim rizicima.