Uspostava kriterija za vrednovanje modernizacijskih i (post)tranzicijskih procesa u ruralnim prostorima Hrvatske kroz studiju slučaja ruralnog prostora Like (RURALIKA)

– uspostavni istraživački projekt Hrvatske zaklade za znanost

Voditelj projekta: doc. dr. sc. Anita Bušljeta Tonković, Institut za društvene znanosti Ivo Pilar
Suradnici s Geografskog odsjeka: Slaven Gašparović, Ivan Šulc

SAŽETAK: Cilj projekta je uspostava idealtipskih interdisciplinarnih kriterija za vrednovanje modernizacijskih i (post)tranzicijskih procesa u ruralnim prostorima Hrvatske na temelju studije slučaja ruralnog prostora Like. Predložena tema istražit će se uz pomoć suvremenih teorija modernizacije i teorija razvoja, inovativnim pristupom u metodologiji koji se temelji na mješovitim metodama, a razmatra utjecaj (zakašnjelih) procesa modernizacije i (post)tranzicije na ruralne prostore u Hrvatskoj. Ti procesi bit će istraženi uz pomoć analize povijesnih izvora, demografskih podataka, pokazatelja iz područja gospodarstva, te kroz kvalitativno istraživanje – provedbu dvjesto polustrukturiranih intervjua (mikro-etnografija u dva kruga istraživanja i četiri etape) na nacionalnoj razini. Projekt se temelji na pretpostavci da utvrđeni i znanstveno valorizirani negativni modernizacijski i (post)tranzicijski procesi konkretnoga ruralnog prostora mogu poslužiti kao laboratorij za istraživanje ostalih ruralnih prostora, kako onih u kojima su uznapredovali isti procesi, tako i onih čiji su osnovni pokazatelji pozitivni. Stoga će ishodi projekta biti relevantni unutar konteksta razvojnih politika te se očekuje da značajno doprinesu socioekonomskom razvoju ruralnih prostora u Hrvatskoj.

HvaR&D – Uvođenje GIS i ICT tehnologija u kurikulume fakultativne nastave i njihova primjena u održivom razvoju otoka Hvara

Korisnik/nositelj projekta: Srednja škola Hvar
Odgovorna osoba: Saša Paduan, prof, v.d. ravnatelj
Voditelj – stručni savjetnik: Filip Dulčić, mag.oec.; META consulting - EU fondovi-Strateško planiranje-Regionalni i ruralni razvoj, Split
Projektni partneri: Grad Hvar, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
Suradnici s Geografskog odsjeka: Prof.dr.sc. Borna Fuerst-Bjeliš, Prof.dr.sc. Aleksandar Toskić, Doc.dr. sc. Ružica Vuk, doc.dr.sc. Ivan Šulc
 

SAŽETAK: Zastarjelost kurikuluma gimnazijskih programa ogleda se u nastavnom programu nedovoljno usmjerenom na dinamična STEM i ICT područja koja se uslijed ubrzanog razvoja tehnologije i protoka informacija ubrzano mijenjaju. Unatoč visokom interesu učenika gimnazijskog programa Srednje škole Hvar za prirodoslovne predmete i informatiku (više od 50% biranih predmeta na državnoj maturi je iz tog područja a oko 40% učenika odlučuje se za studije prirodnih i tehničkih znanosti) u SŠ Hvar trenutno se ne provodi fakultativna nastava iz navedenih područja. Nastavnici SŠ Hvar prema vlastitoj procjeni uglavnom ne raspolažu dovoljnim informatičkim kompetencijama da bi mogli implementirati ICT u svoju nastavu i tako poticati učenike na kreativan način učenja te su nedovoljno upoznati s Cjelovitom kurikularnom reformom koja je u pripremi. Daljnji problem je odljev mladih ljudi, naročito visokoobrazovanih s otoka. Svega 5% visokoobrazovanih mladih ljudi vraća se živjeti na Hvar nakon završetka studija. Uvođenjem fakultativne nastave iz geografije, biologije i fizike pridonijet će se rješavanju navedenih problema. U sklopu nastave geografije i biologije učenici će se upoznati s radom u GIS-u i izrađivati tematske i interaktivne karte vezane uz specifičnosti svog otoka (proučavanje demografskih procesa, mapiranje opožarenih područja i vegetacijskog pokrova i sl.) te će na taj način bolje upoznati vlastitu sredinu, steći konkretne i primjenjive informatičke vještine rada u GIS-u, formirati mišljenje o razvoju otoka te se možda jednog dana nakon završetka studija vratiti takvim aktivnostima na svom otoku. Na ovaj način povezuju se STEM i ICT područja u obliku stjecanja konkretnih vještina primjenjivih u daljnjem obrazovanju i tržištu rada, stoga je projekt u skladu s Općim ciljem Poziva. Kroz edukaciju o kurikularnoj reformi za nastavnike škole i dodatnu edukaciju i studijsko putovanje nastavnici iz ciljanih predmeta će povećati svoj fond znanja te steći kompetencije rada u GIS-u. Kvalificirana Radna skupina izradit će kurikulum za te fakultativne predmete a prijavitelj izvršiti nabavu računala i GIS licence. Time su uspostavljeni kadrovski, programski i materijalni resursi za provedbu fakultativne nastave iz STEM i ICT područja što je u skladu sa specifičnim ciljem projekta. Ciljne skupine su nastavnici koji će steći dodatne kompetencije (izrada kurikuluma) i vještine (rad u GIS-u) i učenici gimnazije Hvar koje moderan kurikulum priprema za daljnje školovanje i tržište rada.

Fizikalna istraživanja aktivnih i paleookolišnih procesa u jamama Dinarskog krša

Voditelji projekta: doc. dr. sc. Dalibor Paar, Fizički odsjek, PMF, Sveučilište u Zagrebu; dr. sc. Franci Gabrovšek, Inštitut za raziskovanje krasa, Znanstvenoraziskovalni center SAZU, Postojna, Slovenija
Suradnici s Geografskog odsjeka: Slaven Gašparović, Ivan Šulc

SAŽETAK: U okviru projekta definirana su dva cilja:

  1. Znanstvena istraživanja dubokih jama planine Velebit
    U okviru projekta uz sama terenska istraživanja dubokih jama Velebita, izvedena postojećom opremom kojom raspolažu sudionici projekta, posebna pažnja usmjerena je na analizu prikupljenih fizikalnih podataka i njihovu ulogu u modeliranju fizikalnih i geoloških procesa kroz numeričke modele speleogeneze i morfogeneze, toka topline i jamske mikroklime. Uz to će se izvesti odgovarajuća geološka i geografska istraživanja kojima će pridonijeti interpretaciji promatranih procesa.
  2. Razrada koncepta stalne podzemne mjerne postaje
    U Hrvatskoj nema stalne podzemne (špiljske) mjerne postaje kojom bi se pratili mikroklimatski i drugi fizikalni uvjeti. Istraživanja pojedinih fizikalnih varijabli u špiljama rađena su u okviru prethodnih istraživanja, ali nije bilo izvedeno višegodišnje praćenje relevantnih fizikalnih parametara na jednoj lokaciji. U okviru ovog projekta, planiran je prijenos iskustva slovenskih znanstvenika s ciljem razrade plana postavljanja i upravljanja postajom. Ovakva mjerna postaja može imati višestruku ulogu, od prikupljanja znanstvenih podataka koji se mogu upotrijebiti u modeliranju fizikalnih i geoloških procesa, monitoringa u svrhu zaštite prirode do edukativne komponente kao edukacijske točke koja učenicima ili studentima omogućuje praćenje fizikalnih parametara, od osnovnih mikroklimatskih uvjeta, koncentracije CO2 do prirodne radioaktivnosti.