Analiza i vrednovanje razvojnih potencijala i ograničenja suburbanog i ruralnog područja Grada Zagreba

SAŽETAK:

Brojnim je istraživanjima dokazano da se rub grada i njegova neposredna okolica smatraju razvojno najdinamičnijim dijelovima gradske regije. Rub grada (periurbano, suburbano i ruralno područje) u većini velikih europskih metropola predstavlja zonu kontakta, ispreplitanja, prožimanja i interakcije urbanog i ruralnog. Vijeće Europe je 2007. definiralo periurbano područje kao zonu tranzicije iz strogo ruralnih prema urbanim obilježjima. U razvijenim europskim zemljama to se područje smatra integralnim i posebno vrijednim dijelom urbano-ruralnog kontinuuma koji zbog toga s aspekta planiranja i razvoja ima poseban značaj. Rub grada postaje atraktivan za lokaciju važnih gradotovornih funkcija, koje povezuju i integriraju urbano i ruralno. Na gradskom se rubu podižu ceste (npr. gradske obilaznice), željezničke pruge, aerodromi i brojni drugi značajni prometni objekti. Kvalitetna prometna infrastruktura intenzivira veze grad-okolica, tj. dnevne migracije. Novi oblici trgovine također se planiraju i grade u ovom području. Industrija je zbog brojnih lokacijskih prednosti sve prisutnija. Zbog rastuće potražnje za stambenim prostorom, promjena trendova u načinu stanovanja (zelenilo, manja gustoća naseljenosti…) te nižih cijena zemljišta i nekretnina, rub grada predstavlja često poželjnije područje stanovanja od njegova središta. Stoga je to često prostor izrazite demografske dinamike zbog doseljavanja stanovništva. Uslijed ispreplitanja i konkurencije različitih funkcija (stambene, poslovne, poljoprivredne, rekreacijske i zaštitne), česti su pritisci na prostor. Pritom nerijetko vrijednu i jedinstvenu baštinu stoljećima stvaranih kulturnih pejzaža zamjenjuju unificirajući urbanocentrični krajolici uslužnih sadržaja.

Novija istraživanja Zagreba i njegove gradske regije upućuju da se procesi i trendovi uvelike održavaju prepoznato stanje u europskim gradovima. No zbog intenziteta demografskih, društvenih i gospodarskih promjena u tranzicijskom razdoblju te pojave novih aktera u planiranju i upravljanju prostorom, potrebna su detaljnija i sveobuhvatnija istraživanje sa svrhom oblikovanja razvojnih ciljeva i mjera koje će prepoznati specifične vrijednosti suburbanih i ruralnih područja administrativno uključenih u Grad Zagreb. Naime, administrativne granice, iako su nužne, često su nemilosrdne prema adekvatnom vrednovanju jedinstvenosti i specifičnost zagrebačkog prstena, i svakog njegovog naselja i zaselka kao resursa razvoja. Simplificirani numerički kriteriji, bilo prag gustoće naseljenosti, bilo udio poljoprivrednog stanovništva, ne otkrivaju raznoliki mozaik kontaktnog prostora urbanog i ruralnog. Oni mogu poslužiti tek sondiranju i pripremi istraživanja.

Iz navedenog slijedi i potreba za detaljnijim istraživanjem cjelokupnog suburbanog i ruralnog područja Grada Zagreba. Studija obuhvaća 68 naselja suburbanog i ruralnog karaktera te dijelove naselja Zagreb izvan granica Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba. Analitički dio studije obuhvatio je široki dijapazon fizičkogeografskih i socijalnogeografskih obilježja suburbanog i ruralnog područja Grada Zagreba. To su: geomorfološka, geoekološka, demogeografska i socioekonomska obilježja, osim toga analizirani stanovi za odmor i područja za rekreaciju. Zatim je prikazan razvoj gradske regije Zagreba i analiziran je sustav središnjih naselja. U završnom dijelu studije analizirana su mišljenja predstavnika lokalne vlasti i dane su smjernice za oblikovanje lokanih mjera razvoja.

PUBLIKACIJE: 

1. Analiza i vrednovanje razvojnih potencijala i ograničenja suburbanog i ruralnog područja Grada Zagreba, Elaborat, Naručitelj: Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada.   

KONFERENCIJE:

1. Buzjak, N., Bočić, N., Butorac, V.,  Šulc, I. (2019): Landscape analysis of the suburban and rural areas of the City of Zagreb (Croatia), Landscape diversity and biodiversity: 18th International Symposium on Problems of Landscape Ecological Research, organizator: Institute of Landscape Ecology, Slovak Academy of Sciences, Bratislava, 23. - 27. 4. 2019. (postersko priopćenje).