UNESCO je na svojoj Generalnoj konferenciji, u studenome 2019. godine, proglasio 14. ožujka Međunarodnim danom matematike (International Day of Mathematics – IDM) zbog njene važnosti u znanosti i svakodnevnom životu. Današnji se dan ujedno obilježava kao i Dan broja π.
Tim povodom doc. dr. sc. Matija Bašić i prof. dr. sc. Željka Milin Šipuš su kroz razgovor za Universitas portal podijelili svoja iskustva i viđenje matematičkog obrazanja u Hrvatskoj, kako na školskoj tako i na fakultetskoj razini obrazovanja.
"Briga za poučavanje matematike u Hrvatskoj postoji, ali sustav je vrlo velik i promjene ne mogu doći preko noći. Kao primjer spomenimo PMF-ov europski projekt Mathematics Education – Relevant, Interesting and Applicable (MERIA) čiji je cilj bila promocija tzv. istraživački usmjerene nastave matematike, nastave koja bi više osnaživala učeničko propitivanje i povezivanje matematičkih pojmova i poticala njegovu inicijativu za traženje matematičkih odgovora. Za to je bilo potrebno pružiti podršku i nastavnicima, izraditi inovativne nastavne materijale, te provesti stručno usavršavanje nastavnika. Promjena paradigme poučavanja prema aktivnom učeniku zahtjeva drugačiju ulogu nastavnika i da bi se ta promjena dogodila nastavnik mora proći kroz određeni proces koji zahtjeva puno refleksije, razgovora s kolegama i u kojem skupljaju pozitivna i negativna iskustva."
"Treba naglasiti da nastava matematike u Hrvatskoj nije nikad bila jako loša i da su naši nastavnici uvijek vodili brigu da se kroz poučavanje matematike učenike uči kako misliti. No, nedostaje svijest o tome da se matematika ne vježba, već razumije. Naši udžbenici obiluju mnogobrojnim suhoparnim zadacima i premalo se naglaska stavlja na razumijevanje koncepata i motivacije za njihovo uvođenje. Tu možemo učiti od obrazovnih sustava u drugim državama i istaknuti ideju jednog od najvećih istraživača matematičkog obrazovanja, Nizozemca Hansa Freudenthala koji je zagovarao da ono mora biti „realistično“, blisko učeniku i smisleno s obzirom na njegovo dosadašnje iskustvo. I da matematika kao „ljudska aktivnost“, dakle, bliska čovjeku, ima razloge svojeg postojanja, daje odgovore na (matematičke) probleme, i da se iz tog razloga uči. Nipošto ne da se učenici zamaraju s neobičnim detaljima ili da se samo traže greške u njihovim velikim rutinskim izračunima."
Cijeli razgovor možete pogledati ovdje.
Pristupačnost
