Kako smanjiti učinak urbanog toplinskog otoka?

Neugodno vruća ljeta u gradu nisu uzrokovana samo vremenskim prilikama. Na temperaturu u gradovima utječu i drugi faktori, kao što su betonske i asfaltirane plohe koje emitiraju toplinu koju upiju od sunca te time povećavaju ljetne temperature. Osim toga, na povećanje temperature utječu i vozila u prometu koja emitiraju stakleničke plinove i toplinu, klimatizacijski uređaji koji izbacuju višak topline iz zatvorenih prostora, te urbani kanjoni, koji nastaju između visokih zgrada te na taj način zarobljavaju toplinu na razini ulice. Svi ovi čimbenici pridonose fenomenu koji se naziva efekt "urbanog toplinskog otoka", što rezultira gradovima koji su do 10 °C topliji od okolnih područja.

Tipičan odgovor na visoke temperature je uključivanje klima uređaja. Ali to dovodi do zatvorenog krugom zagrijavanja na otvorenom kako bi se ohladio zatvoreni prostor, čime zrak vani postaje još neugodniji. Osim toga, hlađenje zatvorenih prostora rezultira značajnim troškovima: na rad klima uređaji trenutno otpada oko petina ukupne potrošnje električne energije u zgradi.

Zbog klimatskog zatopljenja i brzog rasta populacije u toplijim, sve bogatijim zemljama, Međunarodna agencija za energetiku (IEA) procjenjuje da će se energija potrebna za hlađenje zgrada utrostručiti do 2050. godine. Ipak, naši nerazmjerno topli gradovi ne predstavljaju samo energetski izazov. Visoke urbane temperature predstavljaju značajan rizik za naše zdravlje; rizik od porasta smrtnosti i moždanog udara se pojavljuje kada se temperature kreću iznad 25 °C. U SAD-u toplinski valovi u prosjeku ubijaju više ljudi od bilo koje druge prirodne katastrofe, dok će se u Velikoj Britaniji broj smrtnih slučajeva povezanih s toplinom povećati za 257% do 2050. i 535% do 2080.

S porastom frekvencije i intenziteta toplinskih valova, potrebno je hitno riješiti višak topline s kojim se suočavamo kako unutar naših objekata, tako i u vanjskim prostorima naših gradova. Srećom, postoji mnogo načina na koje možemo ublažiti učinak urbanog toplinskog otoka - istodobno stvarajući atraktivnija mjesta za život, rad i igru. Više o različitim načinima ublažavanja efekta urbanog toplinskog efekta pročitajte u nastavku.


Bijeli asfalt i zeleni krovovi

Da bi gradovi postali hladniji, moramo promijeniti materijale od kojih su izgrađeni. Urbanim površinama dominiraju tamni i tvrdi materijali - beton, asfalt i pločnici koji upijaju umjesto da reflektiraju sunčevo zračenje. Prema istraživanju australskog Cooperative Research Centre for Low Carbon Living, standardni pločnik može doseći temperature do 67 °C, dok standardni krovovi dosežu do 50-90 °C tijekom vrućeg dana.

(Slika: Gradska vijećnica, Chicago, US. CopyRight: Diane Cook/Len Jenshel/Getty Images/National Geographic Creative, Izvor: The Guardian)

Najbolji način da se prevlada ovo je korištenje hladnih premaza - to su obično lakši pigmenti u asfaltnim ili bijelim premazima koji se primjenjuju na ceste, krovove i fasade, što reflektira više sunčeve energije od grada.

Primjerice, program New York Cools Roofs pokrenut 2009. godine, obložio je više od 500 tisuća četvornih metara krovova (ukupno 626 zgrada) u New York Cityu s bijelim, reflektirajućim premazom kako bi se neutralizirao efekt zagrijavanja zbog stakleničkih plinova te se izravno hladio grad. Osim toga, program pruža pogodnosti i uštede izravno vlasniku zgrade smanjenjem troškova hlađenja za 10-30%, te se pokazao učinkovitim načinom rješavanja utjecaja urbanog toplinskog otoka i smanjenja emisija stakleničkih plinova. Procjenjuje se da bi se ovime na godišnjoj razini smanjila emisija ugljičnog dioksida, koji se proizvodi radom klima-uređaja, za čak 2282 tone. Možda zvuči jednostavno, ali rezultati mogu biti značajni - istraživanje NASA-e pokazuje da bi bijeli krov mogao biti 23 °C hladniji od tipičnog crnog krova tijekom najtoplijeg ljetnog dana u New Yorku. Osim toga, zeleni krovovi također pomažu smanjiti utjecaj urbanog toplinskog otoka.


U Los Angelesu ceste predstavljaju izazov budući da više je od 10% površine grada crni asfalt, koji apsorbira do 95% energije sunca, pridonoseći efektu urbanog toplinskog otoka. Zato je Los Angeles krenuo u borbu protiv tog efekta bojanjem svih asfaltnih površina u bijelo. Međutim, ne radi se o potpuno bijeloj boji,  jer bi bijela imala preveliki odbljesak i smetala vozačima na sunčan dan, već o vrlo svijetlo sivoj boji. Prema prvim procjenama temperatura asfalta će se ovim potezom smanjiti za čak 10 stupnjeva tijekom ljetnih popodneva kada je asfalt najugrijaniji.

(Photo: Los Angeles Bureau of Street Services)

 

(Photo: Los Angeles Bureau of Street Services) 

 

 

Autor: Sara Ivasić
Popis obavijesti

Repozitorij

Repozitorij je prazan