Časopis Geofizika

 

 

 

 

 

 


Broj posjeta:
348993

 


Zgrada otkrića Mohorovičićevog...

Zgrada na adresi Grič 3 na zagrebačkom Gornjem gradu koja je donedavno bila dom DHMZ-u, a u kojoj je nastao Geofizički zavod Andrije Mohorovičića i dugo se razvijao Geofizički odsjek PMF-a, postala je Povijesno mjesto Europskog fizikalnog društva! Ovo je priznanje dobila jer je u njoj hrvatski geofizičar Andrija Mohorovičić u njoj proveo istraživanje koje je rezultiralo epohalnim otkrićem – granicom između kore i plašta njemu u čast nazvanim Mohorovičićevim diskontinuitetom.

U petak 23. rujna 2022. u 12 h svečano je otkrivena spomen-ploča koja obilježava zgradu na Griču 3 kao Povijesno mjesto Europskog fizikalnog društva. Svečanom otvorenju prisustvovali su profesor emeritus Ivica Picek, predstavnik Hrvatskog fizikalnog društva, akademik Velimir Neidhardt, predsjednik HAZU, dr. sc. Luc Bergé, predsjednik Europskog fizikalnog društva (EPS), dr. sc. Branka Ivančan-Picek, ravnateljica DHMZ-a te izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba Madeleine Wolf koji su se i obratili okupljenima. Svečanost je nastavljena u palači Narodnog doma HAZU predavanjem akademika Mirka Orlića, profesora na Geofizičkom odsjeku PMF-a, o životu i djelu Andrije Mohorovičića. Svečanosti su prisustvovali i djelatnici Geofizičkog odsjeka PMF-a predvođeni prof. dr. sc. Zoranom Pasarićem, o. d. pročelnika. Spomen-ploču dizajnirao je prof. dr. sc. Marijan Herak s Geofizičkog odsjeka PMF-a.

Priznanje Povijesno mjesto Europskog fizikalnog društva obilježava mjesta u Europi važna za razvoj i povijest fizike. To su mjesta (laboratoriji, zgrade, institucije itd.) povezana s događajem, otkrićem, istraživanjem ili skupom radova, jednog ili više pojedinaca, koji su dali važan doprinos fizici. Neka od povijesnih mjesta su npr. kuća Alberta Einsteina u Bernu u kojoj je došao do epohalnih otkrića ili kuća u kojoj je radio Ernst Mach u Pragu, inače jedan od profesora Andrije Mohorovičića.

Andrija Mohorovičić godinu dana je analizirao podatke i istraživao snažan potres koji se dogodio 8. listopada 1909. godine s epicentrom nedaleko Pokupskog te pisao rad na 40-ak stranica na hrvatskom i njemačkom jeziku objavljen kao Godišnje izvješće zagrebačkog meteorološkog opservatorija za godinu 1909. Otkriće postojanja diskontinuiteta u unutrašnjosti Zemlje uslijedilo je kao rješenje jednog od prvih inverznih problema u geofizici – na temelju mjerenih podataka na površini Zemlje Mohorovičić matematičko-fizikalnim postupcima zaključio je o svojstvima sredstava kroz koja su se valovi rasprostirali u njezinoj unutrašnjosti. Više informacija o životu i radu Andrije Mohorovičića, možete pročitati na poveznici.

Za više detalja, svakako pročitajte osvrt DMHZ-a na ovaj događaj na poveznici, ovdje osvrt HAZU.

[Fotografije su preuzete sa mrežne stranice DHMZ-a.]

 

 

Autor: Iva Dasović
Popis obavijesti

POVEZNICE