Pristupačnost
.jpg)
Strukovne udruge
U uglednom časopisu Seismological Research Letters (IF = 3.3, Q2) objavljen je rad The Earthquake of 13 April 1850 near Ston, Croatia: Macroseismic Analyses, autora Davorka Herak, Marijan Herak i Ive Vrkić u kojemu se prvi puta znanstveno obrađuje povijesni potres koji se prije 174 godina dogodio kod Stona. Novopronađena arhivska građa vezana je uz procjenu šteta i postupke koje su nakon potresa poduzele vlasti Kraljevine Dalmacije, tada dijela Austrijskog carstva.
U članku su opisani brojni arhivski dokumenti koji se odnose na štete u Stonu, Dubrovniku, Slanom, Lopudu i drugim mjestima u okolici. Uspjelo se procijeniti intenzitet na pet lokacija, a na daljnjih šest su podaci bili dovoljni samo za ograničavanje njegove minimalne vrijednosti. Daleko najviše podataka odnosi se na Ston i Dubrovnik. Na temelju skupa opaženih inteziteta određeni su parametri žarišta potresa dvjema različitim metodama koje su dale vrlo slične rezultate. Žarište je locirano na oko 7 km istočno‐jugoistočno od Stona, na dubini od 9 km. Procijenjeni epicentralni intenzitet od 8.2 prema Europskoj makroseizmičkoj ljestvici (EMS) odgovara makroseizmičkoj lokalnoj magnitudi ML = 6.0 ili momentnoj magnitudi MW = 5.9. Uzmu li se u obzir i pripadne nepouzdanosti, lokacija žarišta i epicentralni intenzitet praktički su identični onima potresa kod Stona i Slanog iz 1996. godine. Zbog toga je predloženo da ova dva potresa dijele isti kompozitni seizmogeni izvor koji se sastoji od niza uglavnom reversnih rasjeda pružanja JI–SZ. Pouzdano lociranje i kvantifikacija potresa iz 1850. godine doprinosi boljem razumijevanju dinamike skupa velikih seizmogenih rasjeda u dubrovačkom epicentralnom području.
Rad je rezultat istraživanja na istraživačkom projektu DuFAULT Hrvatske zaklade za znanost (IP-2020-02-3960).
Pogledajte prvu i posljednju stranica tablice s procjenama šteta na privatnim kućama u Velikom Stonu koju je samo dan nakon potresa pripremio inž. Petrović. Crveno uokvireni brojevi pokazuju koliko je ukupno objekata pridijeljeno pojedinim kategorijama šteta: potpuno srušeno (4), dijelom srušeno (23), određeno rušenje opasnih dijelova kuće (21), jako oštećeno, ali se može popraviti (83), te sposobno za stanovanje (10) (iz Državnog arhiva u Dubrovniku). -> poveznica
Pogledajte intenzitete reducirane na prosječno tlo na 10 lokacija i položaj makroseizmičkog epicentra izračunat postupkom KJE (na slici gore) -> poveznica
Pogledajte rezultate implementacije procedure MEEP (na slici dolje). Male sive i zelene oznake su 2000 varijanti rješenja za položaj epicentra. Konačno rješenje označeno je crvenim križem i nalazi se u središtu svih 2000 varijanti rješenja. Bijela zvijezda s crvenom obrubom je konačni, reprezentativni epicentar dobiven kombiniranjem rješenja KJE i MEEP. Elipse definiraju 68 % i 90 % intervale pouzdanosti za lokaciju epicentra. DFT – Dalmatinski frontalni reversni rasjed, HKN – navlaka Visokog krša, SF – rasjed Slano. -> poveznica
Rad je dostupan na poveznici.
