Geofizički seminar: Zvjezdana Bencetić Klaić i Ivica Vilibić

Znanstvene publikacije, odnosno njihov broj i pripadni bibliometrijski pokazatelji, ključni su pri ocjenjivanju  kako pojedinih znanstvenika, tako i znanstvenih institucija i cijelog znanstvenog sustava. Međutim, zbog razvoja online alata za komunikaciju uredništava s autorima i recenzentima, porasta broja časopisa, uvođenja časopisa otvorenog pristupa i općeg stava da je potrebno uvijek i sve više publicirati (publish or perish), posljednjih desetljeća u cijelom svijetu došlo je do dramatičnih promjena u publiciranju. Da bi istražili kakve su se promjene dogodine u našoj sredini, usporedili smo dva četverogodišnja razdoblja (2015.–2018. i 2019.–2022.) za koja u izvještajima Hrvatskog povjerenstva za geodeziju i geofiziku postoje popisi publiciranih znanstvenih radova domaćih autora za svaku od šest disciplina (geodezija, geomagnetizam i aeronomija, hidrologija i fizička limnologija, meteorologija, fizička oceanografija i seizmologija) zasebno. Analiza ta dva razdoblja pokazala je da su u gotovo svim disciplinama autori u novijem razdoblju radije odabirali izdavače poput MDPI i Frontiers,  koji umjesto kvalitete recenzijskog postupka garantiraju kratko razdoblje od slanja prve verzije rukopisa do publiciranja. Smatramo da takve promjene mogu naštetiti znanosti te da je taj problem potrebno riješiti na nacionalnoj razini.